Šime Ljubić

Ljubić, Šime

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Godina XIV. П ZAAHKBU, i . SIEČNJA 1892. Broj 1. , , , 1 VIESTNIK HRVATSKOGA ARKEOLOGIČKOGA DRUŽTVA. Rimski nadpisi odkriti tečajem god. 1891 u Hrvatskoj, sačuvani u nar. arheolog, muzeju. I. f I ' M SPELAEVM CWl f OMNE • IMPEN SA HERMES С ANTONI • RVFI PRAEF VEH ET ' COND P ' P ' SERVI LI C FORTV NAT FECIT Citaj: I(nvicto) M(ithrae) spelaeum cum omne impensa Hermes C. Antoni Bufi praef(ectus) veh(iculorum) et cond(idif) p{ecunia) pro­pria), Servilius G Fortunat (i) fecit. — Nadpis je visok 67 cent. a širok 35'/s, debeo 24. Prepis ovoga nadpisa poslao nam je u svom listu od 8 kolo­voza 1891 velečast. g. Mihovilić" župnik u Vratniku iznad Senja, primećujuć о njegovom odkriću: «Pred 10—12 dana išao jedan seljak к misi, sjedne po prilici sto koračaja povrh crkve na mali humdić, čekajuc* dok počme sv. misa. U to mu zapne u oko komadić kamena, što je iz zemlje virio. Izgrabi malko zemlje i vidi uklesano slovo. Odmah pozove podpisanoga na lice mjesta, uzesmo motiku, i izko-pasmo kamen poput nadgrobnoga spomenika, na kom nadpis. Slova su sasvim dobro uzdržana. Mjesto, gdje je isti izkopan, leži tik sta­rinske ceste (rimske), što je vodila iz Krajine preko Vratnika i 1 2 Francikovca u Senj. Našao se je odmah izpod kamena i jedan, valjda od tuča, novac; dublje se nije niti kopalo. Na istom novcu ко da bi na sredini- bila nekakva slika, ali se ništa nemôže razabrati, jer je od hrdje jako izjedeno'). Kamen se nalazi kod podpisanoga (žup­nika)». Veledušnim darom g. Mihovilića sada je nadpis u Senju kod veleuč. g. prof. Radetića, na putu u Zagreb. Izdajemo nadpis po otisku, što nam je medjutim poslao isti profesor iz Senja. Bude li koja razlika, označit ćemo u sliedečem broju Viestnika. Čini se, da je bogoslužje Mitričko, komu Perzija ^bijaše pra­domovinom, prošlo u rimsku državu iz*Male Azije ?za*gusarskoga rata (a. 681 U. O. Plut. in Pomp. 24). Prvo mu sjelo grad Ostija, ste­čiete onda sve rimske pomorske sile. Rim se nije nikada opirao odlučno širenju izvanjskih bogoslužja osim kršćanskomu, te ni Mi-tričkomu, koje se u malo vremena razleti sve naokolo po državi, i bio bi jamačno zavladao svukud, da ga ne sustavi isto tako dižuća se kršćanska vjera. Po svoj prilici u Ostiji bje sagradjen i prvi pod­zemni hram ovomu persičkomu bogu (speláeum iliti Mithreum). Sva­kako bje ondje g. 1?97 jedan našast od engleza R. Fagana, koj po Zoegi izgledaše kao špilja. U istoj Ostiji bje g. 1860 našast još jedan drugi Mitrički hram kod Terma Antonina Pija pomoću slav­noga Pija IX. Ovaj drugi nije bio na način špilje, nego podugački četverouglasti pravi hram, sličan onomu, koj je nadjen u Heddern-heimu blizu Wiesbadena i drugde. Ovakovi sn redji i po svoj prilici mladji, dočim oni na način špilje množe se dnevice. Po Porfiriju (JDe Antro Nymph.) upućivanja u mitričke tajnosti obavljala su se izključivo n špiljah naravskih ili umjetno izradjenih, dočim hramovi sub dio služiti su mogli za obdržavanje svečanosti. Zato dvie vrsti hramova, pod i nad zemljom, u isto doba. Do početka drugoga sto­ljeća bogoslužje se držalo pritajeno; tada prodre i u carske dvorove, i tim dobi pravo na javnost. Po sv. Jerku (ep. VII.) bje u Rimu mitračko bogoslužje god. 378 po Is. po Graku gradskomu predstoj­niku uništeno: nspecum Mithrae el omnia portentosa simulacra sub-vertit, f regit, excussit". Kada je mitračko bogoslužje uneseno u naše strane nezna se pravo; ali je po sve vjerojatno, da ga je, ako ne prije, ovamo pre­sadila Oktavijanova vojska i rimske naselbine, koje je on postavio i njegovi nasliednici. Tomu je jasan dokaz množina nadpisa našastih ') Ali ga treba svakako sačuvati, da se i po njem ustanove doba. 3 u svih naših stranah, naime u Dalmaciji i u Panoniji, a ima jih još njekolikoiu našem muzeju (C. I. L. III. p. 1164). Gribota što jedan jedini noei datum, a taj je iz Siska, te se u njem spominje M. Anr. Antoninus kao tadašnji car. I dó danas nije se u nas došlo u trag mitračkoj špilji ilr hramu. Jedna sé špilja našla kod Koica na gra­nici štajersko-hrvatskoj, te ova nam najbližja, a druga u Altenburgu blizu Beča (1. c. n. 4039. 4416—20). Naš nadpis* jasno nam kaže, da je u Vratniku bila takova špilja, te ju treba svakako ondje i tražiti. Naš muzej tom nadom, da ćemo doći i do toga arkeologič-koga blaga, već se obratio na ondješnjega župnika g. Mihovilića, moleć ga, da uputi iztraživanja u tom smiem, i priloži podporu za prve troškove. Dakako sada nastaju doba, koja su nepovoljna za takove radnje, navlastito u brdinah kroz ciel u zimu sniegom i ledom pokritih, te težko da se čemu udje u trag prije premalića. Nadpis nam kaže, da je špilju (spelaeum) dao podignuti na svoje troškove Hermes, a da je dotične radnje izveo Servilius. Spe­laeum ovdje se piše, kako se riedko kada, sa dvoglascem ae po grčkom izvoru (стгцкоиоч а orao?). Hermes bješe praefectus vehiculorum, njeka vrst sadašnjih rav­natelja pošte. Ovi su pako bili vrhovni za svu državu, ili pokrajinski (C. / , L. III. n. 4802 га Norik) ili okružni (Via Flaminia. Bullet-tino dell' Inst. Arch. 1873 p. 92). «Vehicularius cursus, piše Porcel-lini, institutus est ab Augusto, ut Svet. Aug. 49. testatur. Is enim quo celerius scire posset, quid in quaque provincia gereretur, juvenes primo modicis intervallis per vias militares dehinc vehicula disposuit, quibus nuntiis vecti, et subinde ea mutantes brevissimo tempore magna itinerum spacia eonficiebant". Takav momak, koj koraca napred nosec u ruci smotak (depešu) imamo u našoj lapidarskoj sbirki na kamenu iz Siska, te je prošlog ljeta putovao u Berlin, da ga kao osobitu riedkost snime za poštarski muzej. II. S U W N O DOM • SAC L l C I N l I V S Ovaj nadpis poslao je u dar nar. muzeju gosp. Ivkanec trgovac u Sisku, gdje je i nadjen bio. Kamen na način žrtvenika visok je 59 cm., širok po sriedi 27 cm., a gori i doli 34, debeo 25 i 29. U * 4 Sisku su se izkopala još druga dva slična spomenika s istim na­slovom: «SUvano đomestko sacrum (V, Corp. Inscr. Latin. III. n. 3957 i n. 3963). III. » AVG • XEL • Sltlll ' ', III VILICV/ VOTVM SOLVIT /1BES • M E R I T ; Nadpis je tako izriban, da se jedva čitati može. Kamen je će-tverouglast na način žrtvenika, okružicom gori i doli. Visok je 62 cm , širok po sriedi 26 a na okružici 33, sa strane pako razno od 11 do 18 cm. Došao je kamen iz Kloštra Ivanića putem odprem-nika Weisa, koji nezná, odkud je i tko ga šalje. Po kazivanju g. S. Renića muzeal. povjerenika iz Ivanié Kloštra bio bi ga poslao seljak iz Vrtlinske. S. Ljubić. Nadpisi rimski iz Danila kod Šibenika. (Municipium Riditarum). APLO • CVR BANIA KABALETI ANN - IIII -APLO APLIANI LEZIE AN • 11 • SEXTO • LÍC PINSI • F • ANN • XX H • S • E VENN DO • LAEZ ARIA • PL AEN/TIS • F Preč. O. L. Marun, predsjednik starinarskoga drnžtva u Kninu, šalje nam ova četiri nadpisa nenadano odkrita u Danilu, da jih objelodanimo, primećujuć о njih: «Na zemljištu Marka Grubišića-Zvire, niže župne crkve sv. Danila zadnjega ljeta slučajno od vlast­níka istoga zemljišta našast je jedan grob i n njemu pet mrtvaca. U grobu biše uzidana četiri rimska nadpisa sa barbarskim slovima. Nabavljena su uz neznatnu nagradu, i bit će prenesena u našu sbirku u Knin». U Danilu našlo se do sada mnogo rimskih nadpisa, medju ko-jimi većina sa imeni, koja nisu rimska, dali iz drugoga jezika ne­poznata, koj nemôže drugi biti već ilirski (V. Corp. Insc. Lat. III. n. 2717—2797, 6410—6412, te Supplem. vol. III. Fasc. 2, n. 9865 do 9878). I n ovih gori navedenih nadpisih sva su imena takova, 

Rimski nadpisi odkriti tečajem god. 1891 u Hrvatskoj sačuvani u nar. arkeolog. muzeju

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia