Živana Heđbeli

Heđbeli, Živana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

 Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 324 tura e comunicazioni), "Pisma i religija", Prato, 6-10. listopada 2008, 21. savjeto-vanja "Arhivska praksa 2008.", Tuzla, 9-10. listopada 2008. te 43. savjetovanja Hrvatskog arhivističkog društva, Trogir, 15-17. listopada 2008. Poglavlje O radu arhiva i skupovima donosi izvješće o djelovanju Arhiva Republike Slovenije, kao središnjeg nacionalnog arhiva, u izradi programa slo-venskog predsjedanja Europskom unijom i organiziranju stručnih događanja vezanih za spomenuto predsjedavanje, zatim izvješća sa 16. međunarodnog arhiv-skog kongresa "Arhivi, upravljanje i razvoj", Kuala Lumpur, 21-27. srpnja 2008. i zasjedanja Generalne skupštine Međunarodnog arhivskog vijeća u sklopu tog Kongresa, prilog o četrdesetogodišnjici djelovanja Povijesnog arhiva i muzeja Sveučilišta u Ljubljani, izvješće s Kolokvija o arhivskim spremištima, Berlin, 21-22. siječnja 2008, 68. jugozapadno-njemačkog arhivskog savjetovanja, Ulm, 21-22. lipnja 2008, 13. međunarodnog arhivskog istraživačkog kampa, Mala Polana (Slovenija) i Paka (Mađarska), 23-28. lipnja 2008, Ljetne škole konzerviranja fotografija i fotografskih zbirki, Bratislava, 21. srpnja - 8. kolovoza 2008, Semi-nara za arhiviste iseljenike, Ljubljana, 15-19. rujna 2008. te izvješće o radu 34. Pazinskog memorijala, stručno-znanstvenog skupa o povijesti Istre održanog u Pazinu 26. rujna 2008. Posljednja cjelina Ocjene i izvješća o publikacijama i izložbama nudi recen-zije četiri domaća tiskana izdanja i jednog DVD-a, jednog inozemnog časopisa te četiri izložbe.  Na samom kraju broja nalaze se in memoriam Andreju Černilogaru, premi-nulom dugogodišnjem zaslužnom slovenskom arhivskom radniku, prigodni teks-tovi povodom šezdesetog rođendana istaknutih arhivista Vladimira Kološe-Mihe i Milana Bizjaka, popis prinova arhivskog gradiva slovenskih arhiva te bibliogra-fija radova arhivskih djelatnika u 2007.    Mario Stipančević  Atlanti, 18(2008)  U Trstu, Italija, održan je 20. i 21. studenoga 2008. 18. međunarodni arhiv-ski dan i XXIII. konferencija članova Međunarodnog instituta za arhivsku zna-nost (http://www.iias-trieste-maribor.eu). Skupu je nazočilo oko 200 sudionika i predavača s više kontinenata iz 24 zemlje: Austrija, Bjelorusija, Bosna i Herce-govina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Finska, Grčka, Hrvatska, Italija, Izrael, Kanada, Kosovo, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Rusija, SAD, Slovačka, Slove-nija, Srbija, Sudan, Španjolska i Ukrajina. Izlaganja su održali djelatnici arhivâ, međunarodnih organizacija, instituta, muzeja, pismohrana, fakulteta, specijalizi-ranih arhiva i poduzeća. Radovi su objavljeni u reviji za suvremenu arhivsku teoriju i praksu Atlanti, vol. 18, 2008, 421 str. Objavljeni radovi razvrstani su u tri   Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 325 veće cjeline: Sigurnost i zaštita, Vrednovanje i Razno te opremljeni podacima o autoru, sažecima, ključnim riječima i sažetkom na engleskom, talijanskom i slo-venskom jeziku, dok je sam tekst rada na talijanskom, engleskom, slovenskom, hrvatskom, srpskom, njemačkom, španjolskom ili albanskom jeziku. U časopisu su objavljeni pozdravni govori Antonia Dentonia Litte, Luciane Scala, Massima Greca, Milana Selana, godišnji izvještaj direktora Instituta Petra Pavela Klasinca o radu Instituta, izvještaj Marcela Scrignara o web stranici Instituta, izvještaj Antonia Montedura o arhivskom rječniku Instituta, uvod u knjigu „Le Carte fu-ture“ Luise Vilotta, prezentacija Massima Colomba o poduzeću Metis Systems i prezentacija poduzeća Gulliver. U cjelini Sigurnost i zaštita prvi je rad Petra Pavela Klasinca koji piše o brojnim pitanjima i još brojnijim odgovorima vezanima uz sigurnost i zaštitu u arhivima: o zaštiti u arhivima postoji mnogo radova, što nije slučaj i sa zaštitom u slučaju rata, o čemu su vrlo često izvještavali kolege s prostora bivše Jugoslavije; odnos između sigurnosti i zaštite; utjecaj arhiva na sigurnost povjerljivog, tajnog i strogo tajnog kod stvaratelja; u literaturi se posvećuje premalo pažnje zdravstve-noj sigurnosti djelatnika arhiva. Michael Larin i Sergey Egorov bave se nekim problemima sigurnosne zaštite ruskog arhivskog gradiva. Kako ne bi došlo do uništenja dokumenata potrebno je osigurati fizičku zaštitu gradiva, spriječiti krađu i neodobrenu uporabu spisa, zaštititi gradivo od elementarnih nepogoda kao što su poplave, požari, zemljotresi, pri čemu treba uzeti u obzir učinkovitost i cijenu koštanja različitih sredstava i metoda. Snežana Pejović izlaže o planiranju u slučaju opasnosti u arhivima, uzimajući u obzir veliko iskustvo Crne Gore, npr. zemljotres 1979, koje vezano s razdobljem tranzicije, naglašava neophodnost visoko kvalitetnih planova za slučaj opasnosti za arhive, kao i preduvjete za nji-hovu primjenu u praksi. Arhivski izvori o oštećenju ili uništenju arhivskog gra-diva u prošlosti, u raznim izvanrednim okolnostima, trebali bi pomoći kod budu-ćih planiranja i prevencije, kao što to čine i znanja seizmologa, meteorologa, vojnih eksperata i sl. Eva Gregorovičová izvještava o sigurnosnom sustavu, teh-ničkim parametrima, instalacijama i sredstvima zaštite u novoj zgradi državnog arhiva u Pragu, kao i o ponovnom uređenju stare arhivske zgrade. Autorica se bavi i problematikom mikrofilmova, od legislative do digitalizacije te digitaliza-cijom kao sredstvom zaštite i sigurnosti arhivskog gradiva. Josef Hanus ističe kako sigurnost i zaštitu treba provoditi u svakom arhivu, pri čemu su važne dvije razine: legislativa i realizacija. Važna je i sigurnost i zaštita dokumenata tijekom njihove uporabe u čitaonici, što se odnosi na korisnike te na svjetlo i mikrokli-matske uvjete. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti i sigurnosti gradiva tijekom transporta i izložbi. Joachim Kemper bavi se odabiranjem kao aspektom zaštite gradiva, što je jedna od najznačajnijih zadaća arhiva, obično određena zakonom. Autor piše o arhivskim zgradama u Bavarskoj, prevenciji i planovima za slučaj opasnosti. Magdalena Marosz ističe kako je odgovarajuća zaštita elektroničkog gradiva sve važnija. U Poljskoj je započeo s radom državni digitalni arhiv, unatoč činjenici da se još uvijek radi na unapređenju postupaka sigurnog rukovanja s e- Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 326 dokumentima. Jednako je važno pitanje i problem zaštite digitalnih kopija arhiv-skog gradiva. Miroslav Novak bavi se teorijskim modelom vrednovanja podataka pri njihovom kopiranju. Za potrebe vrednovanja mogu se primijeniti različita računalna rješenja, koja trebaju omogućiti ljudsku intervenciju u bilo kojem tre-nutku procesa. Jovan Popović obrađuje krivične i prekršajne mjere u zaštiti arhiv-skog gradiva i mjere njegove zaštite u slučaju neposredne ratne opasnosti i rata, koje postoje u skoro svakoj zemlji. Živana Heđbeli daje definiciju vrednovanja, tri moderne arhivske teorije i važeće zakonodavstvo u Hrvatskoj. Teorija i praksa 20. st. nije dokazala sposobnost arhiva da na efikasan i ekonomičan način izađu na kraj s ogromnom količinom modernog gradiva. Jedert Vodopivec predstavlja osnovna načela materijalne zaštite i ocjenu opasnosti koje prijete gradivu u arhiv-skim spremištima. Pri pregledu i ocjeni stanja gradiva treba koristiti standarde, preporuke i već oblikovane modele zaštite. Maja Nikolova piše o digitalizaciji arhivskog gradiva kao vidu zaštite kulturne baštine s posebnim osvrtom na arhiv-sko gradivo Pedagoškog muzeja u Beogradu. Muzej za zaštitu gradiva koristi konzervaciju, mikrofilmiranje i digitalizaciju, čime se istodobno postiže i sigur-nije korištenje gradiva. Cjelina Vrednovanje započinje radom Grazie Tatò i bavi se vrednovanjem arhivskog dobra. Vrednovanje gradiva treba odgovoriti na dva pitanja: kako i zašto. Vrednovanje je, kao i sigurnost i zaštita, dužnost arhivista, koji ne smiju biti samo čuvari trezora, već kvalificirani i dinamični djelatnici u kulturi. Fran-cisco Javier Aguado Gonzales opisuje iskustvo na projektu arhiva madridskih novina ABC, analizirajući njegove pojedine stadije i ciljeve. Arhiv je jedan od najvećih foto-arhiva u Europi, s više od 30 milijuna fotografija. Robert Nahuet piše o vrednovanju gradiva uprave, uspoređuje legislativu, strategije, ciljeve, procedure i oruđa na dvije razine uprave -federalnoj i onoj provincije Québec. Vrednovanje je osnovna funkcija današnje arhivske znanosti. Antoni Ratti objaš-njava usmjerenost arhiva poduzeća INA na korisnike. INA je započela s digitali-zacijom gradiva i autor analitički opisuje ovaj pilot-projekt. Elisabeth Schoggl-Ernst ističe kako su od tri vrste ustanova u kulturi - arhivâ, muzeja i knjižnica, muzeji i knjižnice dobro poznati javnosti. Kako bi arhivi zauzeli istu poziciju neophodno je poboljšanje dostupnosti arhiva i arhivskih usluga. Upravljanje zna-njem je jedna od najvažnijih zadaća arhivâ. Andrei Rybakou govori o teoriji, tehnici i normativnoj regulativi vezano uz vrednovanje u Bjelorusiji. Kako bi vrednovanje bilo što kvalitetnije, provodi ga stručno povjerenstvo kroz nekoliko stupnjeva počevši od stvaratelja do državnih arhiva, pri čemu su najvažniji krite-riji sadržaj dokumenta i značenje stvaratelja. Spyridoula Arathymou iznosi grčko iskustvo vrednovanja poslovnih arhiva. Poslovni arhivi su specifični zbog veli-čine i dupliciranih spisa te odgovor na pitanje koje dokumente sačuvati nije jed-nostavan i brz i nema apsolutne sigurnosti. Tom A. Adami na primjeru UN misije u Darfuru i Sudanu postavlja pitanja što vrednovanje i arhivska teorija mogu napraviti za zlostavljano mnoštvo diljem svijeta te kome je uopće bitno čuvamo li arhive? Uz druge životne prioritete, raseljenim je osobama u izbjegličkim kam-  Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 327 povima i ovo pitanje važno. Ipak, arhivi pridonose poboljšanju svačijeg života. UN je najbolja solucija za ovaj nesavršeni svijet i njegov rad s dokumentima te arhivima daje nadu za budućnost. Valerie S. Komor pita se zašto je najvećoj svjetskoj novinskoj agenciji Associated Pressu trebalo skoro 160 godina da ute-melji svoj arhiv, kako je nedostatak arhivskog programa utjecao na vrednovanje gradiva agencije, te kako bi vrednovanje trebalo izgledati u budućnosti. Zohar Aloufi piše o vrednovanju u gradskim arhivima Izraela, gdje se ono obavlja suk-ladno zakonskim propisima i kriterijima: kako i zašto je gradivo nastalo, vrijeme nastanka, posebna razdoblja u povijesti grada i države, stvaratelj itd. Pekka Hen-ttonen raspravlja o odabiru medija (pismo, dopis, telefon, e-mail, oči u oči itd.) i njegovom utjecaju na vrednovanje i arhive. Za razliku od arhivistike, komunika-cijske znanosti uvelike proučavaju odabir medija, koji određuje što će se zabilje-žiti, te shodno tome i sačuvati. Uspješna organizacija ne stvara samo formalno gradivo, a teorija o odabiru medija može pomoći arhivistima da odrede koje služ-bene dokumente treba kompletirati neformalnom komunikacijom. Vlatka Lemić piše o vrednovanju u arhivskom sustavu ARHiNET, kojeg je Hrvatski državni arhiv kreirao krajem 2006. godine. Sustav podržava vrednovanje gradiva i auto-matsku izradu popisa gradiva s rokovima čuvanja, kao i izradu popisa gradiva za izlučivanje odnosno predaju arhivu. Azem Kožar bavi se vrednovanjem arhivskog gradiva o ratnim događanjima u zemljama bivše Jugoslavije, s posebnom paž-njom na teorijskim i praktičkim stajalištima, pri čemu mu Hrvatska i Bosna i Hercegovina služe kao primjer. Iryna Matyash daje metodološka načela suvre-mene ukrajinske arhivske prakse pri ocjenjivanju vrijednosti dokumenata, koje provodi stručno povjerenstvo. Moshe Mossek i Ilana Budovski govore o načelima i metodama koje se u Izraelu koriste za vrednovanje i izlučivanje. Vrednovanje se temelji na pretpostavci kako su dokumenti važni stvaratelju, potom javnosti kao i za povijesna istraživanja. Prvi kriterij vrednovanja je hijerarhijska razina stvara-telja, potom funkcija, vrijeme, poredak predmeta unutar serije, jedinstvenost spisa i dr. Ivelina Dimitrova objašnjava bugarsko zakonodavstvo vezano uz vrednova-nje gradiva i nove informatičke tehnologije, kao i dostupnost dokumentarnog nasljeđa javnosti. Marijan Gerdej daje postupke vrednovanja arhivskog i regis-traturnog gradiva u arhivima nekadašnjih radnih organizacija odnosno poduzeća. Sudbina gradiva poduzeća je, unatoč nadzoru arhiva, u rukama poduzeća, koja ne upošljavaju stručne osobe - arhiviste. Jusuf Osmani piše o privatnom arhivskom gradivu na Kosovu, za koje do sada nije pokazan poseban interes. S privatizaci-jom nastaje sve više i više takvog gradiva te ono privlači i sve veću pozornost.  U cjelini Razno Michelle Elligott raspravlja o osnivanju arhiva Museum of the Modern Art (MOMA), koji u zadnjem desetljeću zauzima sve važnije mjesto unutar muzeja i postiže sve veće uspjehe, od prikupljanja sredstava do obuke osoblja. Bogdan-Florin Popovici daje prijedloge iz jugoistočne Europe o babilon-skim problemima prevođenja u arhivskoj znanosti. Arhivska se zajednica, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, terminologijom bavi više od pola stoljeća. Često međusobno nerazumijevanje pokazuje kako je ovo područje nova Babilon- Prikazi i recenzije, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 253-352 328 ska kula te se pokušaji prevođenja susreću s mnogim problemima. Annalisa Fi-lippo analitički uspoređuje različita arhivska zakonodavstva u zemljama različitog političkog sustava i arhivske tradicije. Cecilia Poggetti predstavlja dva načina izrade popisa i vrednovanja: Arrianna i Ariannaweb, povezujući sređivanje gra-diva s dostupnošću arhivskih informacija. Živana Heđbeli  Studia lexicographica, 2(2008)  Drugi broj časopisa Studia lexicographica izdan je 2008. godine i broji 172 stranice. Časopis je i dalje namijenjen upoznavanju znanstvene zajednice i šire javnosti s dostignućima u leksikografskoj znanosti, te sa stručnom, znanstvenom i istraživačkom djelatnošću Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.  Leksikografski zavod je 25. travnja 2008. godine održao okrugli stol na temu "Leksikografija između znanosti i struke". To je tema prve cjeline ovog izdanja sa šest radova, od kojih se četiri usredotočuju na humanistički, društveni, politički i nazivoslovni aspekt ovog problema, a preostala dva rada posvećena su ne samo problemu prirodoznanstvenog, duhovnoznanstvenog i enciklopedijskog nazivlja uopće, već razmatraju i danas aktualnu temu valjanosti virtualnih encik-lopedija. Drugu cjelinu ovog izdanja tvore dvije rasprave, a treću prikazi i osvrti, uz uputu autorima. Predgovor Željka Pavića uvodi u glavnu temu ovoga broja koja je izabrana upravo zbog težnje Uredništva da se Studia lexicographica uobliči kao časopis koji će na temelju najsuvremenijih znanstvenih istraživanja i spoznaja nastojati ostvariti njihovo posredovanje s enciklopedijskim i leksikografskim razumijeva-njem, tumačenjem i prikazivanjem. Autor predgovor zaključuje nadom da će pitanja otvorena u ovom tematskom broju poslužiti kao poticaj za daljnje istraži-vanje i što širu interdisciplinarnu suradnju. Članak kojim započinje tematska cjelina časopisa je Društveno-politička uvjetovanost leksikografskih članaka: studija slučaja članka Europska unija, autora Daria Čepo. Cilj je rada izložiti problematiku faktografske točnosti i vrije-dnosne neutralnosti u leksikografskim člancima. Ovaj je rad nastao kako bi se istaknula potreba unificiranosti pravila i procedura, tj. da bi se istaknula potreba smanjivanja utjecaja partikularnih društveno-političkih sustava i njihovih vrijed-nosnih sustava, što je glavni izazov suvremenih enciklopedista. Naime, enciklo-pedije moraju ponuditi pouzdanu, točnu i potpunu informaciju. Takva informacija mora biti univerzalno prihvatljiva. No ipak, oduvijek su, čak i enciklopedijska i leksikografska djela oslikavala razdoblje u kojem su nastala. U zaključku autor iznosi rezultate na temelju provedene analize pojma Europska unija u zapadnoeu-

Atlanti, 18(2008)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia