Uredništvo

Uredništvo,

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

VIJESTI436SLOVO 59 (2009)Dr. sc. Ivanka Petrović, hrvatska ﬁ lolo-ginja, književni medievist, znanstvena savjetnica u Staroslavenskome institutu u Zagrebu, izabrana je u svibnju 2009. go-dine za redovitoga člana Talijanske aka-demije znanosti u Milanu –  Accademia Ambrosiana – kao član Accademico Fondatore novoutemeljenoga Razreda za slavistiku Akademije (Classe di Slavistica dell’Accademia Ambrosiana). Accademia Ambrosiana izdanak je glasovite milanske Biblioteke Ambrosiane, koju je, zajedno s Pinakotekom Ambro sianom, 1607. godi-ne u Milanu utemeljio kardinal Federico Borromeo (1564.–1631.). Talijanski slavisti i književni medi-evisti nominirali su, te izabrali Ivanku Petrović za redovitoga člana Talijanske akademije znanosti »kao književnoga medievista i kritičkoga hagiografa, koji iznimno dobro poznaje europsku knji-ževnost srednjega vijeka, i u njoj talijan-sku književnost, te hrvatsku književnost proučava u kontekstu književne kulture europskoga srednjovjekovlja«. Diploma joj je svečano uručena u Milanu, u po-nedjeljak 25. svibnja 2009. godine, a 26. svibnja hrvatska je znanstvenica, pred akademicima i prisutnim uglednicima, na talijanskome jeziku, održala preda-vanje o izvorima i tekstovima talijan-ske i zapadnoeuropske književnosti u hrvatskoj književnosti srednjega vijeka. Uručenju diplome i predavanju nazočio je i konzul Republike Hrvatske u Milanu gospodin Mario Kezić. U vrijeme kada u neslavenskim europskim zemljama polako gasnu slavističke katedre, a s njima i proučavanje hrvatske jezične i književne kulture, veseli nas osnu-tak Razreda za slavistiku pri glasovitoj Milanskoj akademiji znanosti i izbor za člana Akademije ugledne hrvatske znan-stvenice, koja će svojim radom i istraži-vanjima u Akademiji promicati hrvatsku tematiku i hrvatsku znanost. Kao ćirilometodska znanstvenica, dr. Ivanka Petrović istražila je prve susre-te i dodire Hrvatâ s misijom slavenskih učitelja Konstantina-Ćirila i Metoda, te, nakon niza radova o toj tematici, napisala monografsku studiju – sintezu o sudbini ćirilometodskoga djela u je-zičnoj,  književnoj i kulturnoj povijesti Hrvata. Proučavajući hrvatsku fabularnu prozu, i u njezinu okviru ponajprije ha-VIJESTIIVANKA PETROVIĆ IZABRANA ZA REDOVITOGA ČLANA TALIJANSKE ACCADEMIE AMBROSIANEVIJESTI437SLOVO 59 (2009)giografske tekstove, Ivanka je Petrović, kao kritički hagiograf, u općem uzletu koji hagiografska proučavanja doživlja-vaju posljednjih desetljeća u europskoj znanosti, istražila gotovo cjelokupnu hrvatsku srednjovjekovnu hagiograﬁ ju. Pritom je obuhvatila sve tri konstitutivne sastavnice hrvatske književnosti i hrvat-ske hagiograﬁ je srednjega vijeka – latin-sku, glagoljsku i latiničnu – te istražila, u kontekstu zapadnoeuropske književ-nosti i slavenskih književnosti, hrvatsku latinsku, te vernakularnu, glagoljsku i latiničnu, hagiograﬁ ju i svoje rezultate objavila u nizu monograﬁ ja. Istražila je sve velike i manje tekstovne korpuse i cikluse hrvatske latinske hagiograﬁ je: istarsku (1996.), salonitansko-splitsku (2006., 2008.), zadarsku hagiograﬁ ju (2006., 2008.), te panonsku, kotorsku, du bro vačku, trogirsku, rapsku, osor-sku hagiograﬁ ju (2006., 2009.). Jednu knjigu i nekoliko monografskih studija posvetila je velikomu tekstovnomu kor-pusu Marijinih mirakula u hrvatskoj gla-goljskoj književnosti, te u djelu Matije Divkovića, a obradila je i hagiografski ciklus Vitae Patrum u hrvatskim latin-skim, glagoljskim i latiničnim tekstovi-ma (2005.). Kako sudjeluje u radu me-đunarodnih projekata zapadnoeuropskih sveučilišta i medievističkih institucija, Ivanka Petrović uključena je i u veliki hagiografski projekt belgijskoga sveuči-lišta Facultés Universitaires Notre-Dame de la Paix u Namuru, koji vodi, danas, najveći svjetski kritički hagiograf prof. Guy Philippart. Taj, danas, najznačajniji svjetski istraživački projekt srednjovje-kovne književnosti, projekt književne medievistike koji je obilježio prošlo i sa-dašnje desetljeće, posvećen je povijesti zapadnoeuropske hagiograﬁ je srednjega vijeka: Hagiographies. Histoire interna-tionale de la littérature hagiographique, latine et vernaculaire, en Occident des origines à 1550, koju u nizu svezaka (8-10), pod uredništvom Guya Philipparta, u svojoj seriji Corpus Christianorum objavljuje izdavačka kuća Brepols u Turnhoutu (do sada su objavljene četiri knjige ove Povijesti: 1994., 1996., 2001., 2006., na oko 3000 str.). Budući da je u tu Povijest zapadnoeuropske hagiograﬁ -je srednjega vijeka uključena i hrvatska srednjovjekovna književnost, Ivanka Petrović je u 4. knjizi belgijske edicije objavila monograﬁ ju L’hagiographie, latine et vernaculaire, de l’espace cro-ate des origines à 1350 (2006.). U toj je monograﬁ ji prvi put, s književnopovije-snoga i tekstološkoga motrišta, istražen, obrađen i prikazan cijeli tekstovni kor-pus hrvatske srednjovjekovne, latinske i vernakularne hagiograﬁ je, od  početaka u 9. stoljeću do sredine 14. stoljeća.  Dr. Ivanka Petrović član je i Europske akademije znanosti, umjetnosti i književ-nosti (Académie Eu ropéenne des Sciences, des Arts et des Lettres, Paris), Mađarske akademije (Magyar Tudományos Aka-démia, Budapest) i član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; članica je Svjetskih medievista, Svjetskoga Hagio-grafskoga društva Hagiography Society (USA, Madison, Wisconsin), Talijanskoga društva Associazione italiana per lo Studio della Santità, dei Culti e dell’Agiograﬁ a (Firenca – Rim) i nekih drugih. UREDNIŠTVO

Ivanka Petrović izabrana za redovitoga člana Talijanske Accademie Ambrosiane

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia