Angelika Milić

Milić, Angelika

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

 Događanja, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 205-252 210 43. savjetovanje Hrvatskog arhivističkog društva,  Trogir, 15-17. listopada 2008. U Trogiru je od 15. do 17. listopada 2008. održano 43. savjetovanje Hrvats-kog arhivističkog društva pod nazivom Zanimanje arhivist. Zajednički su ga organizirali Hrvatsko arhivističko društvo i Državni arhiv u Splitu. Predsjednica Hrvatskog arhivističkog društva Deana Kovačec pozdravila je sve nazočne, predstavila domaćina skupa Državni arhiv u Splitu, načelnika Odjela za arhivsku djelatnost Ministarstva kulture RH, goste iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Vojvodine te otvorila savjetovanje.  Predavanja su se održavala dva dana u četiri tematske sjednice. Teme pre-davanja bile su na tragu aktualnih arhivskih pitanja na globalnoj razini: potrebe za standardizacijom zakona i propisa, cjeloživotnom obrazovanju, zaokruženo s etičnošću u poslu i struci. Standardizacija arhivske struke Dobrodošlicu na 43. savjetovanje zaželjela je ravnateljica Državnog arhiva u Splitu dr. Nataša Bajić Žarko i održala predavanje na temu Zanimanje arhivist. Započela je od značenja arhivskog gradiva kao dokaznog sredstva koje štiti prava države i pojedinca, te definiranja dobro uređene arhivske službe koja štiti, čuva, predstavlja, obrađuje i daje na korištenje arhivsko gradivo te vrednuje i nadzire gradivo u nastajanju. Dala je presjek razvoja zvanja arhivist kroz povijest, nje-gova obilježja i izazove suvremenih tekovina i na kraju se izjasnila za neophodnu izgradnju identiteta struke i zvanja arhivista u društvenoj afirmaciji. U drugom izlaganju prisutnima se obratio dr. Stjepan Ćosić, ravnatelj HDA s temom Arhivisti u digitalnom okruženju, polazeći od medija kao poruke, utje-caja masovnih medija prije digitalnih oblika, borbe za dominacijom nad medi-jima, brzinom promjena, medijskim tranzicijama i problemima pitanja dostup-nosti informacija na digitalnim medijima i njihove vjerodostojnosti. U današnje vrijeme stupanj društvene moći i utjecaja ovisi u velikoj mjeri o kontroli nad medijima. Osvrnuo se i na aktualan trend suradnje arhiva, muzeja i knjižnica, usklađivanja standardâ i zajedničkih tehnoloških rješenja te edukacije potrebne za taj kontekst. Istaknuo je potrebu uključivanja raznih struka u službi arhiva. Na kraju izlaganja zaključio je da bez obzira na to što se tehnike rada arhivista mije-njaju, posao arhivista trajno ostaje isti. Stručnom kompetencijom (Što se može ili treba očekivati od arhivista?) po-zabavio se Jozo Ivanović (HDA). Postavio je pitanja: Što je, ako uopće postoji zvanje arhivist? U kojem kontekstu, s kojim kompetencijama i u kakvim zadanim parametrima trebamo promatrati i tražiti arhivista? Naveo je kontekste vanjskih i unutarnjih čimbenika s njihovim elementima. Kompetencije je promatrao sa stru-kovnog i funkcionalnog pristupa unutar kategorija promjenjivosti, provjerljivosti,   Događanja, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 205-252 211 mjerljivosti, ponovljivosti i predvidljivosti. A sve to u okviru primjera svjesne i nesvjesne kompetencije i nekompetencije. Predavanje na temu Standardizacija upravljanja arhivskim gradivom u di-gitalnom obliku održao je Tomislav Ćepulić (HDA). Ukazao je na zahtjeve novog vremena pred arhivistima vezane za elektronske dokumente. Naveo je prednosti i nedostatke elektronskih dokumenata, postupanje s elektronskim dokumentima u odnosu na dokumente na papiru, trenutno stanje u Hrvatskoj vezano za tu vrstu dokumenata te prijedloge za poboljšanje rukovanja s elektronskim dokumentima i utjecaj na spisovodstveni sustav elektronskih dokumenata i njihovo preuzimanje. Uz napomenu da postojeći zakoni i propisi o elektronskim dokumentima ne pok-rivaju materiju u cijelosti.  Primjenu novog sustava obrazovanja u arhivskoj struci - zvanjima pojasnila je Pavica Antolović (HDA). Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obra-zovanju (NN 123/2003) i Zakonom o izmjenama Zakona o znanstvenoj djelat-nosti i visokom obrazovanju (NN 174/2004) ipak nije riješen krajnji obrazovni proces. Primjena Zakona za društveni sektor je obvezna, a privatni sektor nije obvezan u primjeni ovih propisa. Novi sustavi visokog obrazovanja dijele se na: sveučilišne studije (prvostupnik, magistar struke, doktor znanosti ili umjetnosti) i stručne studije (prvostupnik, stručni specijalist). Naglasila je kako se arhivski zakon mora promijeniti i uskladiti s novim sustavom obrazovanja, nazivima i stupnjevima zvanja. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju stu-pio je na snagu u siječnju 2008. godine. Iz arhivistike i arhivske prakse Ivana Prgin (DAZG) izlagala je o XL. međunarodnoj konferenciji Okruglog stola o arhivima/CITRA održanoj 12-17. studenoga 2007. u Québecu u Kanadi. Organizatori ove konferencije bili su Međunarodno arhivsko vijeće (MAV), Na-cionalna knjižnica Québeca, Arhiv Québeca i Arhiv Kanade. Cilj skupa je bio da se i u nekongresnim godinama održavaju kontakti. Tema je obuhvaćala suradnju zbog očuvanja različitosti. Predavanja su se doticala strukovnih teorija i praksi arhiva, knjižnica i muzeja na početku 21. stoljeća, njihovih sličnosti i razlika. Posvećena je pozornost mogućnostima boljeg upravljanja informacijama i osvrtu na budućnost međunarodne suradnje arhiva, knjižnica i muzeja. Na kraju skupa održana je godišnja skupština MAV-a te usvojena rezolucija. Utvrđen je i Među-narodni dan arhiva 9. lipnja, kao spomen na osnivanje MAV-a. O XVI. međunarodnom arhivskom kongresu u Kuala Lumpuru, održanom 21-26. srpnja 2008. upoznala nas je Silvija Babić (HDA). Kongres su organizirali MAV i Malezijski nacionalni arhiv s naslovnom temom Arhivi, upravljanje i razvoj. Prisustvovalo je oko 1300 sudionika iz 150 zemalja. Rad se odvijao u paralelnim sjednicama, nije bilo podtematske organizacije kongresa. Teme preda-vanja su se doticale najaktualnijih arhivskih pitanja. Određeno je šest osnovnih strateških ciljeva MAV-a: djelovanje na porast svijesti, praćenje utjecaja upotrebe  Događanja, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 205-252 212 novih tehnologija, unapređivanje sposobnosti arhivista i spisovoditelja, jačanje mreže MAV-a, poboljšanje efikasnosti rada i odgovornosti MAV-a i izgradnja suradnje. Najavljen je sljedeći, XVII. međunarodni arhivistički kongres koji će se održati 2012. godine u Brisbainu u Australiji. Vlatka Lemić (HDA) predstavila je Dvije godine rada u sustavu ARHiNET-a i drugu verziju 2.0. Izvijestila je da su svi državni arhivi te mnogi imatelji i stvaratelji arhivskog gradiva unijeli u ARHiNET podatke o svojim fondovima. Uvedena je dostava podataka elektronskim putem. Hrvoje Čabrajić (Avicena) izvijestio je da su se ARHiNET-u kontinuirano dodavale nove funkcionalnosti. U verziji 2.0 su tri baze podataka: baza podataka za unos gradiva, baza za vanjsko pretraživanje i baza povijesti svih unosa i promjena. O MATRI projektu o arhivima: aktivnostima i rezultatima izlagali su Jozo Ivanović (HDA) i Eric Ketelaar (Nizozemska). MATRA je bila dvogodišnji bila-teralni projekt financiran od Vlade Kraljevine Nizozemske u suradnji s Ministar-stvom kulture RH i HDA, koji je obuhvaćao veći broj aktivnosti: usklađivanje ustroja arhivskih ustanova, usklađivanje arhivskog zakonodavstva, usvajanje i primjena europskih preporuka i stupnjeva stručnog osposobljavanja za ravnop-ravno sudjelovanje u europskim programima i projektima. MATRA je završila svoj rad u prosincu 2008, zaključno s travnjem 2009. na konferenciji u Dubrov-niku. Glavni postignuti rezultati su da je Ministarstvo kulture u RH povećalo broj područnih arhiva na 18 i da svi arhivi sudjeluju u projektima. Predstavljeni su i pilot-projekti koji su održani u HDA. Ukratko su nas s njima upoznali njihovi koordinatori: s pilot- projektom zaštite gradiva Jozo Ivanović, s pilot-projektom vrednovanja Silvija Babić, s pilot-projektom digitalizacije Tomislav Ćepulić i s projektom radionica oblikovanja, kontinuiranog obučavanja/učenja, sređivanja, opisa i primjena standarda ISAD (G)-a Rajka Bućin. U Akademiji lijepih umjetnosti i dizajna u Bratislavi održana je ljetna škola pod nazivom Osnove konzervacije fotografija od 21. srpnja do 8. kolovoza 2008. Sudionici iz Hrvatske, Martina Kelava i Hrvoje Gržina (HDA), predstavili su trogodišnji program koji obuhvaća: očuvanje kulturne baštine, obrazovanje za konzervaciju i restauraciju fotografija i prenošenje znanja na druge pojedince i ustanove. Ukratko rečeno, osnove konzervacije fotografija tijekom procesa poči-nju od identifikacije fotografskih procesa i tehnika; planiranja zaštite zbirki fotog-rafija; čišćenja, čuvanja i izlaganja fotografija i dokumentiranja zbirki fotografija. Luka Abrus (stručnjak iz Microsofta Hrvatske), prikazao je Nove Microsof-tove tehnologije: Photosynth - tehnologiju za sintezu fotografija, Silverlight - tehnologiju za prikaz fotografija u 3D prostoru na web-stranicama, mogućnost njihove primjene u arhivima i načine kako se te nove tehnologije mogu primije-niti u praksi. Program ne radi razliku u kvaliteti fotografija. Predložio je da se i arhivi predstave javnosti na internetu na www.photosynth.net.   Događanja, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 205-252 213 Izet Šabotić, ravnatelj kantonalnog arhiva u Tuzli, izlagao je na temu Stan-dardizacija arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Naglasio je da je težnja arhivista u BiH ujednačavanje i provođenje arhivskih postupaka s ciljem podiza-nja kvalitete arhivske djelatnosti i usklađivanja nacionalnih normi s međunarod-nima te primjenjivanje ISAD(G) i ISO standarda, iako u praksi ima problema s tom provedbom. Novo ustrojstvo arhivske službe je nefunkcionalno i ne daje željeni učinak zbog specifičnog ustroja BiH. Također, u procesu vrednovanja arhivskog gradiva ne mogu se primjenjivati međunarodni standardi, posebno za ratno gradivo od 1992. do 1995. godine.  Siniša Parović, predstavio je temu Web 3.0. Što donosi budućnost? Web 1.0. se svodio na digitalizaciju i objavljivanje, Web 2.0. definira standarde i izradu web stranica, a Web 3.0. je uveden kao hipoteza. Kako iskoristiti snagu socijalnih mreža? ukratko nam je prikazao Bartul Bonačić. Cjeloživotno obrazovanje arhivskih djelatnika Izazove i rizike moderne arhivistike: očuvanje e-baštine predstavio je Hrvoje Stančić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autor je naglasio da je jedan od pri-marnih zadataka moderne arhivistike potaknuti svijest o očuvanju kulturne baš-tine u elektroničkom obliku. U tom kontekstu potrebna je odgovarajuća edukacija arhivskih djelatnika, uspostavljanje standardnih postupaka u primjeni metoda rada s e-baštinom, te zakoni koji će regulirati autorska prava, autentičnost, zaštitu i korištenje elektronskih dokumenata. GenY radnici - nova generacija arhivskih djelatnika bila je tema Branke Molnar (DAZG). Održala je predavanje o generacijama cjelokupne današnje radne snage u arhivima. Generacije su prikazane sa svojim karakternim osobi-nama koje su formirane i uvjetovane razdobljima njihova rođenja, odrastanja, obrazovanja, radnih i političkih zbivanja i promjena u globalnom svijetu. Najveći naglasak je na tzv. generaciji Y koja je najmlađa i za koju se smatra da je odgo-jena, obrazovana i pripremljena za današnje radno tržište, brze promjene, nova zvanja, suvremene tehnike i tehnologije. Temu Arhiviranje gradiva i organizacija civilnog društva - iskustva Ureda za udruge izložila je Marina Lohert u tri razvojne faze. Ured za udruge osnovan je 1. listopada 1998. godine, a zadaća mu je razvoj suradnje Vlade RH s nevladi-nim, neprofitnim sektorom. Registrirano je oko 35.000 udruga, organizacija civil-nog društva i dr. Gradivo je većinom ulazno, od strane tijela javne vlasti, kao nacrti i propisi, ali i izlazno, kao molbe za očitovanja, izvještaji, molbe za finan-cijsku potporu, publikacije, pozivi na događanja. Udruge kao stvaratelji su priva-tne pravne osobe, mada se dijelom financiraju iz državnog proračuna. Integrirani sustav arhiviranja u INI d.d. predstavila je Ljiljana Katičić i na-glasila da je INA vertikalno integrirana kompanija. Ima svoj novi pravilnik o  Događanja, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 205-252 214 zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva, popise trajnoga arhivskog gradiva, uređen prostor, te provodi vrednovanje i izlučivanje. Etika i struka O ethosu arhivista izlagao je Tomislav Škrbić (DASK). Rad sadrži promiš-ljanje autora o smislu etike u arhivistici, s osvrtom na shvaćanje etike od antičkog do suvremenog doba. Etika je u grčkom društvu bila jedinstvo prirode i slobode etičkih pravila i zakonskih normi. Suvremena praksa razlikuje moralnost i legal-nost, zakon i etika su različite kategorije, što je potvrda općega mišljenja i usta-ljene životne prakse.  Dražen Kušen (DAOS) održao je predavanje na temu Etika odgovornosti u arhivskoj struci. Posebno se dotaknuo odnosa etike u pragmatičnom kontekstu s arhivskom strukom. Smatra da je potrebna trajno prisutna odgovornost, kako osobna tako i kolektivna. Moguće smjernice na razini struke su oblikovanje jedin-stvenih standarda i brendiranje struke. Na osobnoj razini svaki djelatnik trebao bi poraditi na svjesnoj odgovornosti i trajnom usavršavanju kao doprinos u stvaranju nove slike o arhivskoj struci. Etički kodeks arhivista - mehanizam samoregulacije arhiva, prikazao je Zo-ran Stanković (DARI). MAV je na XIII. međunarodnom arhivskom kongresu u Pekingu 1996. godine usvojilo Etički kodeks arhivista. Kodeks je dostupan svim zaposlenicima državnih arhiva. Autor je ukazao da nije donijet interni etički akt ni u jednom arhivu i smatra da i pored nejednakih uvjeta rada u državnim arhi-vima i nepostojanja standarda struke, osnova etičkog kodeksa treba zaživjeti u svakodnevnom radu u svim arhivima, sa svim elementima koje etika podrazumi-jeva. Utjecaj etike na arhive rad je Živane Heđbeli (Vlada RH). Autorica je sažela razvoj i promjene arhivâ, s naglaskom na globalizaciju koja teži automatizaciji rada i novim načinima predstavljanja arhivskog gradiva. Smatra da etika pomaže u definiranju svrhe profesije i temeljno je pitanje vrijednosti. Teži načelu pravil-nog ili dobrog ponašanja, provođenju pravila i standardâ koji reguliraju ponašanje članova jedne zajednice. Etika nije istovjetna s pravom. Nema univerzalnih etič-kih načela koja vrijede u svako doba i za svako društvo.  Problem prikupljanja memoarskog gradiva na primjeru Domovinskog rata, konkretan je primjer primjene etike u radu što su ga prikazali Ante Nazor i Ana Holjevac Tuković (HMDCDR). Ovaj program obuhvaćao je nadopune novih i nepoznatih aspekata poznatih događaja iz Domovinskog rata. To je usmena pre-daja kao vrijedan izvor za povijesnu znanost. Osnovna načela u prikupljanju memoarskog gradiva bila su etičnost i stručnost u prikupljanju, težilo se izbjega-vanju subjektivnosti metodološkim pristupom, ispitivan je rezultat međusobnih odnosa ispitivača i intervjuiranih. Glavni problem predstavljala je provjera sub-jektivnosti i istinitosti podataka. Memoarsko prikupljanje potrebno je posebno za   Događanja, Arh. vjesn., god. 52 (2009), str. 205-252 215 razdoblje početka Domovinskog rata za koje ne postoje pisani ni audio zapisi, te za slabije dokumentirane ratne događaje.  Nakon izlaganja održan je Okrugli stol. Savjetovanje je uključivalo i obila-zak Državnog arhiva u Splitu i znamenitosti gradova Trogira, Solina i Splita. Sva predavanja s ovog skupa bit će objavljena u posebnom izdanju Radova HAD. Angelika Milić 

43. savjetovanje Hrvatskog arhivističkog društva, Trogir, 15-17. listopada 2008.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia