Kontekstualizacijom koncepta urbanih ikona u razdoblju tri hrvatske modernizacije analiziraju se četiri zagrebačka trga. S naglaskom na usporedbi dvaju oprečnih, sukcesivnih političkih uređenja autorica nudi čitanje javnih prostora grada u kojem elementi arhitekture, javne skulpture i mobilijara te opseg participativnosti ukazuju na (re)strukturiranje identiteta. Proces stvaranja urbanih ikona otkriva svjesno djelovanje razlièitih socijalnih skupina.The paper gives an analysis of four Zagreb squares by contextualizing the concept of urban icons in three Croatian modernization periods. Emphasising the contrast between two successive political regimes, the author offers an interpretation
of public spaces in the city where architectural elements, public
sculpture and degree of participation point to identity (re)structuring. Creation of urban icons reveals intentional activities of various social groups
