Abstract

The air of animal dwellings can contain great amounts of bioaerosol composed of dust, bacteria, fungi, and endotoxins. The composition may depend on animal species, building construction, animal accommodation, and microclimate parameters, to name just a few factors. Pathogens contained may be a serious threat to animal and human health. The aim of our study was to analyse the fungi aerosol content in a stable housing dairy cows and in a coop for laying hens over the three autumn months of 2007. The air was sampled on Petri dishes with Sabouraud glucose agar. After laboratory treatment, we identifi ed the most common fungi. Their count in the stable ranged from 3.98x103 CFU m-3 to 5.11x104 CFU m-3 and in the coop from 6.89 x104 CFU m-3 to 1.13x105 CFU m-3. The difference between the two animal dwellings was statistically different at the level of p<0.05. In both dwellings, the most common were the fungi Aspergillus sp., Penicillium sp., and yeasts, followed by Cladosporium sp., Fusarium sp., Mucor sp., Scopulariopsis sp., Alternaria sp., and Rhizopus sp. Our results are entirely in line with values reported in literature and are at the lower end of the range. They call for further investigation that would eventually lead to setting air quality standards for animal dwellings and to developing reliable monitoring systems in order to ensure safe food and safe environment.U zraku nastambi za držanje životinja stvaraju se znatne količine bioaerosola. Njega čine prašina, bakterije, gljivice, endotoksini i plinovi. Brojnost im ovisi o građevinsko-tehničkim značajkama nastambi, naseljenosti životinjama, načinu držanja, temperaturno-vlažnim odnosima u staji i aktivnostima oko hranjenja, mužnje, skupljanja jaja i drugih poslova. Ove čestice, ako su patogene, mogu biti ozbiljna prijetnja za zdravlje ljudi. Mjerenja su obavljana u staji muznih krava te u objektu za nesilice, 2007. godine, tijekom tri jesenja mjeseca. Zrak je uzorkovan na Petrijeve zdjelice sa Sabouraudovim glukoznim agarom, uređajem MAS 100. Nakon obrade u laboratoriju, prema osnovnim i mikromorfološkim osobinama poraslih kolonija identifi cirani su najčešće zastupljeni rodovi gljivica. Srednja vrijednost broja gljivica u zraku staje za muzne krave kretala se od 3,98x103 CFU m-3 do 5,11x104 CFU m-3. Broj gljivica u zraku objekta za nesilice kretao se od 6,89x104 CFU m-3 do 1,13x105 CFU m-3. Ove vrijednosti statistički su se značajno razlikovale na razini p<0,05. U obje pretraživane nastambe najčešće su bili zastupljeni rodovi Aspergillus, Penicillium i kvasnice. U manjem postotku utvrđene su gljivice iz rodova Cladosporium sp., Fusarium sp., Mucor sp., Scopulariopsis sp., Alternaria sp. i Rhizopus sp. Rezultati ovih istraživanja o kvantitativnom i kvalitativnom sastavu gljivica u zraku pretraženih nastambi potpuno su u skladu s vrijednostima zabilježenim u literaturi te se nalaze na donjim granicama opisanih raspona. Utvrđeni broj i rodovi gljivica ukazuju na nužnost daljnjih istraživanja te potrebu postavljanja standardnih vrijednosti glede kvalitete zraka u nastambama za životinje, kao i razvoj vjerodostojnog sustava praćenja navedenih čimbenika, s ciljem stvaranja sigurne hrane i sigurnog okoliša

    Similar works