Danas, međutim, bioetici više nije potrebno novinarstvo koje će
samo dokazivati da je ona rođena i da postoji, nego kreativno novinarstvo
koje će kvalifi cirano pisati o bioetičkim temama. S druge strane, i današnje
novinarstvo traži od svojih sudionika da bioetičkim pitanjima pristupaju
znalački i dubinski, te da sami otkrivaju bioetičke teme, postavljaju prava
bioetička pitanja i da zajedno s bioetičarima raspravljaju o tim pitanjima
tražeći prave odgovore. A za tu vrstu novinarstva više nije dovoljno biti samo
znanstveni novinar, a još manje “novinar opće prakse”, o kojem se nekad
govorilo kao o “univerzalnom neznalici”. Potrebno je biti kompetentan
novinar, koji je bioetički izobražen i u stanju je baviti se ne samo općim
nego i užim pitanjima bioetike.Journalists - just like philosophers, theologians, doctors, lawyers and others
- are responsible for the origin and quick development of bioethics. Having reported
and written for Life magazine in 1962 on the ethical doubts (such as the “three who’s’’
- who will live, who will die, and who will decide), Shana Alexander has been declared
the originator of bioethics.
A natural connection exists between journalism and bioethics; it has been
developing since the media’s fi rst superfi cial interest to the current journalism, which
includes a model of permanent interaction where journalists function within the role
of bioethics professional and vice versa. From the racing developments in science and
technology comes a new branch of journalism, bioethical journalism, which may play
a signifi cant role in the popularization of bioethics