Ivo Padovan

Padovan, Ivo

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Ivo PADOVAN, ZagrebPRI SUTNO ST DRU SNTTXO -POLITIEKIHTEMA U GLASNIKU/VJESNIKU DAKOVAEKEI SRIJEMSKE BISKUPIJEOvaj neuobidajeni naslov niknuo je kad smo pripremali znanstveni skup oJ. J. Strossmayeru, velikom hrvatskom domoljubu i meceni. Tada se nije moglomimoi6i veliko ime prof. dr. Andrije Spiletka, jednog od najkompetentnijihznanstvenika i poznavalaca Livota i djela velikog biskupa J. J. Strossmayera.Stoga sam morao pretraZiti obilatu gradu o toj temi, medu ostalim izvorima i uGlasniku Dakovadke i Srijemske biskupije.Prisje6am se svojih mladenadkih dana iz Biskupskog dadkog sjemeni5ta uDubrovniku, gdje sam, medu ostalom, stekao radne navike i temeljna znania oZivotu. Sreo sam tamo i dr. Andriju Spiletka kad nam je on za kratkog odmorau Dubrovniku, godine 1934. odrZao predavanje o Josipu Jurju Strossmayeru.Zato sam poku5ao osvjeZiti neka sjedanja, pa dak i pronaii svojegimnazijske bilje5ke, koje sam vadio iz katolidkog tiska onog doba.Posegnuo sam zato za sjajnom gradom koju sam potraZio i na5ao uKnjiZnici }i'AZU. To blago otkrio sam u Glasniku BBS. Listaju6i Glasnik BBSod 1925. do 1945. na5ao sam sjajne teme upravo o biskupu Strossmayeru, ali i odru5tveno politidkim nazorima.eitaiuei Ghsnik, zapazio sam i druge teme i bio impresioniran uzornomznanstveno-istraZivadko-povijesnom akribijom autora jakih umom. Briljantnimstilom obradivane su, ne samo crkvene, bogoslovne i filozofske, nego i socio-politidke teme. Takvi su napose radovi dr. Andrije Spiletka. Vrhunski jeobradio temu: "Strossmayer i Pape". Dr. Spiletak tu je gradu publicirao unastavcima u Glasniku od 1925. do 1934. a zatim ju je pretodio u briljantnuknjigu: "Strossmayer i Pape" tiskanoj 1934.Moja dana5nja tema zaista je vrlo Siroka jer je i grada u Glasnikuraznolika. Medu autorima narodito str5i pero udenog profesora, znanstvenika,velikog pedagoga i sveienika, hrvatskog rodoljuba dr. Andrije Spiletka. Onjemu je student bogoslovije u Dakovu Fabijan Svalina napisao, prema momsudu, vrlo dobru diplomsku radnju. DrZim da Andrija Spiletak zasluZujeposebnu i kompleksniju studiju i evaluaciju svojih radova, j"r je tajdugogodi5nji profesor ove bogoslovije dakovadke bio zaista dovjek jakog uma,visoke inteligencije, pravi znanstvenik modernog tipa, plemenita srca i duSe,Diacovensia VI(f998.)f (6)veliki svedenik Katolidke crkve. Andrija Spiletak bio je motorna snaga uobjavljivanju suvremenih tema u Glasniku pa je od 1920. - L94I. Glasnikobilovao pokretadkim idejama u katolidkom tisku.Spiletak, koji je perfektno i tedno pored hrvatskog, govorio talijanski,njemadki i latinski, a sluZio se i francuskim jezikom, u Glasniku broj 1 od 15.sijednja 1928. u dlanku: "Politidka ljubav i politika ljubavi", obraduje temu iz"L'Osservatore Romano" od 31. prosinca 1927. Clanak vjerno tumadi aktualnemisli Sv. Oca Pape Pija XI. o nauku i radu katolidkih sveudili5taraca. Papa jepredstavnicima dadkih sveudili5taraca rekao: "Posve6ujuii se udenju moralnefilozofije i socijalnih znanosti postavljaju mladidi i sebi samima temelje dobroj,istinitoj i velikoj politici, koja smjera na najvi5e i opie dobro onoga, Sto seoznaduje grdkom rijedju "polis" latinskom "civitas' - onog javnog dobra, koje je"suprema lex", kojemu mora da se obrati svako socijalno djelovanje, a koje podtim vidom obuhvada polja naj5ire ljubavi - politidke ljubavi, koju osim religije,ni5ta skoro ne nadilazi". Zatim, dalje Pijo XI. ponovno tvrdi: "Crkva i njezinipredstavnici, ma kojeg stupnja predstavnici bili, ne mogu biti politidka strankaniti dri,ati politiku jedne stranke". Dalje Spiletak obrazlaLe stav crkve: "Svetiotac prosvjeduje proti onima, koji 'ustrajno u svojim apsurdnim izjavamapripisuju Papi misli politidke, politidkih stranaka, politidkih nakana, partijskepolitike, internacionalizma, nacionalizma'." "Sve takove misli i nadahnuiakakovih Mi niti sada niti od podetka nijesmo ba5 ni najmanje imali niti na umu,niti u svojim osjedajima, niti u svojim djelima... jer su u svemu tome NaSe idejei nakane samo vjerske". To su odgovori Sv. Oca. Dalje se u Spiletkovu dlankunastavlja: "U kakove pogre5ke upadaju oni koji politidku ljubav mije5aju sa"politikom" uopie, pa iz te zbrke iznose svoju fantastidnu i proizvoljnudistinkciju izmedu vjere i politike e da mogu u ime politike "dasnomnedasnoiu" slobodno krivotvoriti vjerska djela.".Dr. Spiletak nadalje obrazlai.e: "Politika religije je ljubav, budu6i dakonadno uvijek i samo religija ide za tim, da uzdrLi i vrhovnom cilju upravi sveono Sto je Bog dao ljudskom dru5tvu, e da mu budu Sire, ravnije i pristupadnijestaze koje k Njemu - tj. Bogu - vode.".Dalje slijedi: "Dru5tvo i drLava morali bi ispravno shvatiti i pravednoprocijeniti, koliko nesebidnog dobra, reda, sloge, doprinose na5e sile ukolektivnom Zivotu time, Sto razmi5ljamo i ho6emo politiku kao krepost idjelatnost karitativnu a ne kao sredstvo za afirmaciju odvojenih iekskluzivistidkih ideja, koje raspiruju zlokobna natjecanja i opreke egoizma iambicije.".Kao zavr5etak toga razmi5ljanja Spiletak pi5e: "Mi se nadamo da &objektivan sud, na koji se Crkva pozivlje u svojoj povijesti, slijediti Papinedirektive, makar ih budne politidke strasti ne htjele ni duti.".190S]niSVniSVSrjepri ;trlNkctogokoV:posl i ,pa1 9StrASI.{ureit]IIpolurnGItdr-zcrk,Jjeepipos.ne s&Jtl\ OIvo Padovan, Prisutnost dru5tveno-politidkih tema u GlasnikulVj esnikuSlovence" (u Glasniku br. 1 . - I93l .). Spiletak pi5e: "Poznato je kakovim senasiljem Talijani sluZe proti Hrvatima i Slovencima, koji su poslije rata (I.svjetskog rata) postali podanici Italije. NaIi su ljudi u onim krajevima izloLenina milost i nemilost egzaltiranih fa5istidkih Sovinista, koji bezobzirno provodesvoj program odnarodivanja i prisilnog potalijandivanja. Opetovani prosvjedi iSvete Stolice i ostalih pozvanih faktora ne uvaZuju se; zakon o "za5titi manjina"je na vrbi svirala. Proti kr5enju i samog Lateranskog ugovora o5tro jeprowjedovao sam Sv. Otac u svojoj alokuciji na Badnjak 1930. Stoga je i glupoi zlobno i laLno, kad se i u na5im "Jugo novinama" - toboZe "nepristrasnim itrpeljivim" - Sv. Otac prikazuje kao "saveznik fa5izma" i "protivnik na5e nacije".Nijedan vladar, nijedan crkveni poglavar nije o sebi dao toliko dokaza, dakonsekventno provodi devizu - Mir Kristov u kraljevstvu Kristovom - kao Sto jeto o sebi bezbrojnim dokazima potvrdio Sv. Otac Papa Pijo XI. kroz ovih 9godina svoga vladanja. To svjedode tolike njegove enciklike, alokucije,konkordati, rje5enj a raznrh sporova po ditavom svijetu. Nisu "mradne sile" uVatikanu nego za drugim "zelenim stolovima", koji iz mrlnje i opakosti, sude6ipo sebi vi5e puta, i u najplemenitijim nakanama sv. Oca vide "papsku tiraniju" islidne utvare. Sveta Stolica po5tiva svadije domovinske osjeiaje i vrlo dobropazi da ne izazove nidiju osjetljivost." Tako u tom dlanku zavr5ava A. Spiletak.Vrlo su zanimljivi dlanci Andrije Spiletka u Glasnikt 4., 6.,7 . i f . iz oLujkaI92I. u kojima obraduje "slobodne zidare", drLeli se i opisa biskupaStrossmayera. Spiletak temu razraduje vrlo duboko pa je masone sa svihaspekata razgolidio i gotovo ismijao.Sjajan je i Spiletkov dlanak "Ma5ta i povijest" u Glasnikubr. 12. rz 1935.Autor na poseban nadin ismijava pona5anje pojedinih "intelektualaca" u dobareLima stare Jugoslavije napose narodnih poslanika koji poku5avajuomalovaZiti zagrebadku metropoliju i nadbiskupa Bauera, koji je bio dak ipokrovitelj i dugogodi5nji redoviti dlan Jugoslavenske akademije znanosti iumjetnosti.Predugo bi bilo citirati sve dlanke o dru5tveno-politidkim temama izGlasnika BBS. Nabrojiti iu neke i iznijeti nekoliko citata. Vrlo su zanimljiva idva dlanka Andrije Spiletka iz L921,. pod naslovom: Demokracija i katolidkacrkva. Ti dlanci obraduju one dru5tveno-politidke teme koje su dak i danasdjelomidno aktualne, a pokazuju savr5enu informiranost autora dlanka.Navest iu samo jedan citat iz Glasnika iz 1921. "Jugoslavenski katolidkiepiskopat uvida, da neima5ni dio seljadkog staleZa dode do primjerenogposjeda zemlji5ta i da je u tu svrhu potrebna agrarna reforma veleposjeda; zatoje sa svoje strane spreman ishoditi privolu Sv. Stolice, da uz pravidnu od5tetuod crkvenih velikih posjeda u tu svrhu moZemo zemlji5te odstupiti." Zar nisuovo svjedodenja o velikodu5nosti i socijalnoj pravdi crkvenih otaca?191Diacovensia VI(1998.)l (6)U Glasnikt iz L93I . prikazana je takoder enciklika Sv. Oca Pape Pija XI.o obnovi socijalnog poretka. Izlazila je u nastavcima, vrlo je zanimljiva sasociolo5kog stajali5ta i vrlo nadahnuta modernim shvaianjima.U tom razdoblju pojavljuju se i teme o opadanju stanovni5tva u Slavoniji.Te teme obradili su kompetentni strudnjaci pa i sve6enici, primjerice IvanBerti, Zupnik iz Berka. Tema je aktualna i danas pa se ti dlanci mogu i danasupotrijebiti za tezu o zabrani abortusa i rabiti u znanstvenim demografskimistraZivanjima.S prodorom bolj5evidkih ideja pojavljuju se i problemi u Skolama pa uGlasniku br. 13. iz 1933. pi5e uvaZeni autor prof. dr. A. Zivkovi1, dlanak: "Tkonam bolj5evizira Skolu?" Te su teme obradene profesionalno i uzorno.Pojedina godi5ta Glasnika moram preskakati jer bi me razlaganja odvelapredaleko od ogranidenog vremena i prostora. Stoga navodim samo nekolikodlanaka ideolo5ko-politidkog zna(aja. I opet se briljantno56u istide Dr. A.Spiletak. Takav je njegov dlanak t Glasniku od 31. sijednja 1938. pod naslovom:"Govor kardinala Villeneuve". Prikazuje dru5tveno politidke pokrete u Kanadi.U dlanku su podnaslovi "Tmurno obzorje", "Taktika laLi", "Spas naroda - Saluspopuli suprema lex esto". Autor potide na oprez pred novim pokretima sopasnim namjerama i ideologijama. Zatim istide moguiu obranu i ulogu KristaKralja u tim kriznim vremenima.U Glasniku br. 12. i 13. iz 1938. Spiletak je napisao uzorni dlanak"Komunizam i nacizam prema omladini". Jedan citat iz toga dlanka glasi:"Adolf Hitler tumadi teoriju i praksu po kojoj on misli da mole uspostavitinjemadki narod na delo svih naroda u svijetu pomoiu nacionalsocijalizma." Toje rad koji bi mogao i danas biti uzorom po fenomenalnom stilu pisanja oideoloSko-politidkim i socioloSkim temama. Spiletak duhovito zakljuduje:"Zalosno je Sto nacizam nije shvatio kr5ianstvo jer ga shvada kao religiju terorai poniZenja, ba5 protivno od onoga Sto je i bilo i dime ga poznaju najveii geniji inajinteligentniji i najcivilovaniji krugovi dovjedanstva". (Glasnik BBS str. 91 ,b r . I 2 . , 1 9 3 8 . )Usporedujuii nacizam i komunizam Spiletak zakljuduje: "Da se rije5e - suspjehom - zajednrdkog protivnika, kr56anstva, - oba i komunizam i nacizamho6e da zavladaju svom omladinom i da je uoblide prema svome naziranju,iako se razlikuju u taktici. Komunizam otvoreno odgaja svu omladinu uateizmu vei od njezinih najmladih godina. Nacizam naprotiv prikriveno, jerispovjeda neku tzv. vjeru u Boga (Gott - Glaube) i neko pozitivno kr5ianstvo,ali pod Bogom - ne shvaia Stvoritelja i Oca svega ljudskog roda, nego nekoggermanskog boga koji se utjelovljuje i objavljuje u germanskoj rasi i ugermanskoj zemlji, pa je stoga neki panteistidki, materijalistidki i zemaljski bogudinjen na sliku i priliku nacizma."r92taFbznA"lkd.IZzizinvlprd.1irS!nttzCaHAotSOZAkc193Ivo Padovan, Prisutnost dru5tveno-politidkih tema u Glasniku I Vi e snikuSjajan je takoder dlanak Andrije Spiletka: "Der Mythus Hitler".Pri kraju ovog izlaganja duZnost mi je napomenuti da su gotovo svi dlanciu Glasniku do I94I. bili potpisani. Zato je dudno Sto je ostao bez potpisaautora dlanak "Suton komunizma" u Glasnikubr. I2.1I941. Pisac je toga dlankaprema mom sudu udinio medvedu uslugu uzornom Glasniku BBS i odudara odbrojnih dlanaka, a narodito onih uzornih "o komunizmu i nacizmu" pa bizlonamjerni kritidar mogao Glasniku pripisati simpatiju za njemadkog Ftirrera injegovu "hrabru vojsku Njemadke" koja je navjestila rat Sovjetima.Citat glasi: "ta vojna, zaista zasluZuje svaku pomoi - moralnu imaterijalnu, jer Zidovsko-marksistidki omunizam je crv rastodnik koji potkapatemelj svakom dru5tvenom i pojedinadnom napretku." eini se da je taj dlanakzapravb pogrje5ka koja se je potkrala jednog dasa u svijetloj tradiciji Glasnika.On odudara od stavova Svetog Oca Pia XII. koje je izrekao u svojoj boZidnojalokuciji, a Sto je Glasnifr donio 31. prosinca 1940.Posebno istidem dlanak "Ideja Boga i tzy. moderna sociologija" dr. Vilka.\ndrli6a, objavljen t Glasnikt br. L7.11941.. Imadak iz tog sjajnog rada glasi:tJ tz. modernoj sociologiji (i obitelj i dri.ava) traktira se kao dru5tveni ugovorkoji su ljudi sklopili i ljudi mu onda odreduju i formu i funkcije i cijeloJjelovanje. A primjena ovakvih pogre5nih nadela dakako da je i u sociologiji.n'rSila Stetan upliv i na prvu stanicu ljudskog dru5tva - obitelj i na Zivotzajednice ljudi - driavu. Nastao je kaos ne samo u obiteljskom Livotu, nego i u:ivotu drLave i drlava." Autor zakljuduje: "Kr56anska sociologij a je izgradenara principima koji se temelje i primaju sankciju sub specie aeternitatis - u njoj.lada Bog i njegova vjedna nadela."U tom istom broju Glasnika prikazana je knjiga "Psihologija" poznatogprof. Stjepana Zimmermana. Prikaz zavriava rijedima: "Svako Zimmermanovodjelo sadrZi i ditav njegov filozofski sistem. On nikada ni u jednoj knjizi ne6eiovjeka ostaviti na pol puta. On nas vodi do zavr5ne slike u pogledu na Livot isvijet."I ovaj hrvatski velikan bio je takoder borac za istinu i pravdu i dlanHrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ali 1945. brisan je iz dlansfva\kademije, a umro 1963. u siroma5nom staradkom domu uZagrebu.Dopustite mi da zavr5im s nadom da 6e teme koje sam poku5ao iznijeti uobliku pojedinadnih primjera - posluZiti mladim teolozima i kr5danskim.ociolozima da nastave ondje gdje su na5i vrhunski umovi dakovadke Teologlje: rrali brazde koje treba produbiti, novi mladi poletni bogoslovi i istraiivaiiroji 6e predstavljati snagu hrvatskog katolidkog tiska u tre6em mileniju.

Prisutnost društveno-političkih tema u Glasniku/Vjesniku Đakovačke i Srijemske biskupije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia