Rad prikazuje faktorsku strukturu i pouzdanost upitnika o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika i time pridonosi daljnjoj validaciji i standardizaciji mjernog instrumenta stresa u zdravstvenih djelatnika, čime bi se direktno utjecalo na sigurnost pacijenata i zdravstvenih djelatnika u radnoj okolini bolnica.
U istraživanje je uključeno 1.900 ispitanika između 18 i 65 godina starosti koji rade na radnom mjestu zdravstvenih djelatnika (medicinske sestre i tehničari srednje i više stručne spreme, te liječnici) u KB Dubrava, KBC Zagreb, KB Sestre milosrdnice, OB „Sveti Duh“ i koji su dobrovoljno pristali na istraživanje. Stopa odgovora bila je 78% te je na kraju dobiven uzorak od 1.481 ispitanika (1.086 medicinskih sestara/tehničara i 395 liječnika). U upitniku je pored osnovnih sociodemografskih pitanja ponuđeno 37 stresora na radu koji se odnose na organizaciju rada, smjenski rad, napredovanje u struci, edukaciju, profesionalne zahtjeve, međuljudsku komunikaciju, komunikaciju zdravstvenih djelatnika s pacijentima te na strah od opasnosti i štetnosti u zdravstvu. Ispitanici su svoj doživljaj ispravnosti odgovora ocijenili na Likertovoj ljestvici ocjenama od 1 = “nije uopće stresno” do 5 = “izrazito stresno”.
Faktorska analiza je izlučila šest faktora relativno visoke pouzdanosti tipa unutarnje konzistencije (sve vrijednosti Crombach α su bile veće od 0,7): Organizacija radnog mjesta i financijska pitanja, Javna kritika, Opasnosti i štetnosti na poslu, Sukobi i komunikacija na poslu, Smjenski rad, Profesionalni i intelektualni zahtjevi.
Pojedine čestice logično objašnjavaju strukturu odgovarajućih faktora te daju dobar oslonac daljnjoj izradi mjernog instrumenta stresa na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika. Ovim istraživanjem pridonijelo se daljnjem razvoju odgovarajućeg mjernog instrumenta, njegovoj praktičnoj primjeni, a time boljem prepoznavanju, rješavanju te prevenciji stresa i očuvanju sigurnosti u radnoj okolini bolnica u sklopu cjelokupnog očuvanja zdravlja na radnom mjestu zdravstvenih djelatnika.The paper presents factor structure and reliability of the workplace stressor questionnaire for hospital healthcare workers and hopes to further validate and standardise the stress measuring instrument for healthcare workers and thus directly affect the safety of patients and healthcare workers in hospital environments.
The study was based on a sample of 1,900 participants aged between 18 and 65, employed in healthcare (nurses, lab technicians and physicians) in the hospitals Dubrava, Zagreb, Sestre milosrdnice and Sveti Duh. All participants voluntarily joined the study. Rate of response was 78%, from the actual sample of 1,481 participants (1,086 nurses and technicians and 395 physicians). In addition to general socio-demographic questions, the questionnaire included 37 workplace stressors referring to work organisation, shift work, opportunities for promotion, education, professional demands, interpersonal communication, communication between the healthcare workers and patients, and fear of dangers and potential harms in healthcare. The participants assessed their experience on the Likert scale (1-5) from 1 = \u27\u27no stress\u27\u27 to 5 = \u27\u27great stress\u27\u27.
Factor analysis yielded six factors of relatively high reliability of inner consistency (all values of Crombach α exceeded 0.7): Workplace Organisation and Financial Issues, Public Criticism, Dangers and Harms at Workplace, Conflicts and Communication at Work, Shift Work, Professional and Intellectual Demands.
Individual particles logically explain the structure of the corresponding factors and provide good foundation for further development of the stress measuring instrument at the workplace for hospital healthcare workers. The study contributes to the improvement of a suitable measuring instrument and its implementation in practice, and assists in better recognition and better solutions in the prevention of stress and preservation of safety in hospitals which should help to protect the health of healthcare workers
