Zvonko Benčić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ISSN 0005—1144ATKAAF 50(1—2), 101—106 (2009)AUTOMATIKA 50(2009) 1—2, 101—106 101Ure|uje: dr. sc. Zvonko BenčićSje}am se jednog razgovora s prof. Bo`idaromFran~i}em (1932.—1990.) u Splitu, u doba prijeDomovinskog rata (tada je prof. Fran~i} bio direk-tor Elektrotehni~kog instituta »Rade Kon~ar«),kada smo zajedno odlazili na Fakultet elektrotehni-ke, strojarstva i brodogradnje — Split i uvodili pred-mete, on iz podru~ja elektri~nih strojeva, a ja izpodru~ja u~inske elektronike. Vra}aju}i se jedneve~eri rivom u Hotel Park rekao sam da bismo tre-bali vi{e raditi na stjecanju znanja. @ivo se zainte-resirao, rekao je da }emo raspravu nastaviti u Kon-~aru, ali o tome vi{e nismo stigli razgovarali.Toga razgovora sjetio sam se ovih dana, kadasam pro~itao knjigu Teorija neobrazovanosti pod-naslova Zablude dru{tva znanja autora K. P. Liess-manna (Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.)1. [TO JE ZNANJE?Jedna od mnogobrojnih definicija glasi: »Znanjeje skup ljudskih vjerovanja i vrednovanja koja setemelje na smisleno organiziranom skupu obavi-jesti (poruka) do kojih se dolazi iskustvom, komu-nikacijom ili zaklju~ivanjem« (Tehni~ki leksikon,Leksikografski zavod Miroslav Krle`a, Zagreb,2007.). Do znanja dolazi se putem podataka i infor-macija. Znanje je vi{e od gomile informacija. Zna-nje omogu}uje interpretaciju podataka i informaci-ja s obzirom na njihov kauzalni odnos i njihovuunutarnju konzistentnost. Ja~e od znanja je mudrost(sposobnost prosu|ivanja).Primjerice, niz podataka o silaznom, uzlaznom isilazno-uzlaznom istosmjernom u~inskom pret-vara~u jo{ ne ~ini znanje. Ali spoznaja da se u bitiradi o dvije vrste pretvara~a i da se obje vrste zas-nivaju na istom sklopnom elementu je znanje.Podaci postaju znanjem tek onda kada se me|usob-no logi~ki pove`u tako da rezultiraju smislenim iprovjerljivim suodnosom.2. VRIJEME POLURASPADA ZNANJAVrijeme poluraspada znanja jest vrijeme tijekomkojeg se polovica znanja nadomjesti novim zna-njem. Razlog zamjene znanja je ili zastarijevanjeznanja ili neistinitost postoje}ega znanja. Taj je za-kon 1962. godine izrekao austrijsko-ameri~ki eko-nomist Fritz Machlup (1902.—1983.).Tijekom vremena poluraspada znanja nastanevi{e novog znanja nego {to ga nestane. Tako seukupna koli~ina znanja pove}ava. Zato vrijemepromatranja opadanja znanja treba ograni~iti navremenske intervale poluraspada znanja.Vrijeme poluraspada znanja nije vrijeme zabora-va polovice znanja pohranjenog u mozgu. Prof. Va-troslav Lopa{i} (1911.—2003.) jo{ je kao studentobja{njavao da je mozak poput ba~ve: kada se na-puni, novo znanje mo`e u}i tek kada se neko staroznanje zaboravi (u to doba, prije Drugog svjetskograta, jo{ nije bio poznat pojam kapaciteta memori-je ra~unala). Suptilnije je obja{njenje da na{ mozakautomatski bri{e neupotrebljavane datoteke i pove-}ava slobodnu memoriju mozga. Nekoliko sam pu-ta u~io matri~ni ra~un, a sigurno se ne mogu sjeti-ti gdje sam ju~er parkirao auto kada sam do{ao naposao.Definicija vremena poluraspada znanja ne impli-cira da znanje opada eksponencijalno. Primjerice ufizici neke koli~ine opadaju eksponencijalno a nekene. Broj atoma ugljika 14C (koristi se za odre|iva-nje starosti stijena, fosila i sl.) ili molekula kofeinapopijenih {alicom kave opada u organizmu ekspo-nencijalno s vremenom. Vrijeme poluraspada uglji-ka 14C iznosi 5730 godina i ne ovisi o po~etnojkoli~ini tvari − ako se ~eka jo{ 5730 godina koli~i-na tvari se smanji na ~etvrtinu. Vrijeme je poluras-pada kofeina u ljudskom organizmu oko tri sata —broj molekula smanji se nakon tri sata na polovicu,a nakon {est sati na ~etvrtinu. Naprotiv, vrijemepotrebno da iz lokve ispari polovica vode ovisi odubini lokve. Neka je lokva takve veli~ine da prvidan ispari polovica vode. Drugi dan isparit }e vi{eod polovice vode, pa }e u lokvi biti manje od jedne~etvrtine po~etne koli~ine vode. To je primjer sma-njivanja vremena poluraspada s vremenom. Postojeprocesi kod kojih se vrijeme poluraspada produ`ujes vremenom.Bolonjski studij i vrijeme poluraspada znanja3. KRATKOTRAJNO I DUGOTRAJNO VRIJEMEPOLURASPADA ZNANJAZnanost se ne razvija akumulacijom znanja. Ame-ri~ki povjesni~ar znanosti Thomas Samuel Kuhn(1892.—1996.) pokazao je da se znanost razvija re-volucijom pristupa (T. S. Kuhn, Struktura znanstve-nih revolucija, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb,1999.). Kao klju~ne primjere fundamentalnih para-digmatskih promjena navodi zamjenu Ptolomejevekozmologije Kopernikovim heliocentrizmom teNewtonove mehanike kvantnom fizikom i op}omteorijom relativnosti.Iz Kuhnova se razmi{ljanja mogu izvesti dva za-klju~ka. Prvi: znanje ne opada eksponencijalno. Idrugi: postoji dugotrajno i kratkotrajno znanje. Pre-ma tome postoji dugotrajno vrijeme poluraspadaznanja (DVPZ) i kratkotrajno vrijeme poluraspadaznanja (KVPZ). Izme|u tih se dviju krajnosti nala-ze mnoga znanja.I Peter T. Knight u ~lanku The Half-Life ofKnowledge and Structural Reform of the EducationSector for the Global Knowledge-Based Economy(http://www.knight-moore.com) predla`e uvo|enjepojma dugotrajnog i kratkotrajnog vremena polu-raspada znanja, tablica 1. Na slikama 1 i 2 grafi~kije prikazan tijek stjecanja dugotrajnog i kratkotraj-nog znanja.4. ILUSTRACIJA DUGOTRAJNOG IKRATKOTRAJNOG ZNANJA NA PRIMJERUU^INSKE ELEKTRONIKEDugotrajno znanjePrvi ud`benici u svezi s elektroni~kim u~inskimpretvara~ima stari su oko 80 godina, primjerice: A.Güntherschulze: Elektrische Gleirichter und Ventile(Verlag von Julius Springer, Berlin, 1929.) i A.Glasser, K. Müller-Lübeck: Einführung in dieTheorie der Stromrichter (Verlag von Julius Sprin-ger, Berlin, 1935.). U tim je ud`benicima smanje-nje srednje vrijednosti izlaznog napona ispravlja~azbog komutacije ventila obja{njeno na isti na~inkao i u dobro poznatom suvremenom ud`beniku: N.Mohan, T. M. Undeland, W. P. Robbins: PowerElectronics (John Wiley & Sons, Inc., USA, 2003.).U Güntherschulzeovu ud`beniku, koji je napisan udoba `ivinih ispravlja~a, smanjenje napona zbogjedne komutacije daje formula (178) na sl. 3a (tre-ba uvrstiti n = 1), a u Mohanovu ud`beniku, koji jenapisan u doba poluvodi~kih ispravlja~a, formula(5—84) na sl. 3b (treba podijeliti s ω i s periodom T).102 AUTOMATIKA 50(2009) 1—2, 101—106Osvrti i mišljenjaSlika 2 Stjecanje i zastarijevanje kratkotrajnog znanjaTablica 1 Glavne zna~ajke dugotrajnog i kratkotrajnog znanjaDugotrajno vrijeme poluraspada znanja(DVPZ)Kratkotrajno vrijeme poluraspada znanja(KVPZ)Tip znanja akademski, temeljni, teorijski stru~ni, profesionalni, prakti~kiVrijeme stjecanja znanja dugo (godine, mjeseci) kratko (mjeseci, tjedni, dani)Vrijeme isplativosti ulo`enog dugo kratkoDru{tveni zna~aj znanja visok nizakFinanciranje stjecanog znanja obitelj, dr`ava proizvodne tvrtke, poslovne tvrtke Primjeri dugotrajnog ikratkotrajnog znanjamaterinski i strani jezici, logika, matematika,fizika, teorijske osnove struketehnolo{ki procesi, programska podr{ka,posebne stru~ne vje{tine 	Slika 1 Stjecanje i zastarijevanje dugotrajnog znanja 	Kratkotrajno znanjeEvo tri primjera: `ivini ventili, geitom isklopovitiristori i tiristorski frekvencijski izmjenjiva~i sutisnutom strujom ili naponom za upravljanje brzi-nom vrtnje izmjeni~nih motora. @ivini ventili vla-dali su u periodu 1920.−1965.; zamijenili su ih po-luvodi~ki ventili (diode i tiristori). Znanje koje samstekao u prve ~etiri godine radnog vijeka, kada samse bavio razvojem `ivinih ventila, danas je zami-AUTOMATIKA 50(2009) 1—2, 101—106 103Osvrti i mišljenjaSlika 3a Primjer dugotrajnog znanja. Formula za izra~un smanjenja srednje vrijednosti izlaznog napona ispravlja~a zbog ko-mutacije prema Güntherschulzeovom ud`beniku iz 1935.104 AUTOMATIKA 50(2009) 1—2, 101—106Osvrti i mišljenjaSlika 3b Primjer dugotrajnog znanja. Formula za izra~un smanjenja srednje vrijednosti izlaznog napona ispravlja~a zbog ko-mutacije prema Mohanovom ud`beniku iz 2003.jenjeno novim. Geitom isklopivi tiristori vladali suu periodu 1980.−1990.; zamijenili su ih tranzistoris izoliranom upravlja~kom elektrodom (IGBT-ovi).Tiristorski frekvencijski izmjenjiva~i vladali su uperiodu 1970.−1990.; zamijenili su ih tranzistorski.Tko bi onda mogao pomisliti da }e danas postojatitranzistorska lokomotiva s asinkronim vu~nim mo-torima snage 6 MW!U kratkotrajno znanje spadaju ve}inom in`enjer-ske vje{tine. Ovisno o in`enjerskom podru~ju pro-cjenjuje se da je kratkotrajno vrijeme poluraspadaznanja (KVPZ) od 2,5 do 7,5 godina(http://www3.hi.is). Najkra}i KVPZ je u softver-skom in`enjerstvu. Zanimljivo je primijetiti da tvrt-ke koje se bave podukom namjerno deklariraju naj-kra}i KVPZ (http://www.ensys.net).5. NA^ELO ODABIRA SADR@AJA PODUKE UTEHNICIPretpostavimo da podu~avamo znanje koje imavrijeme poluraspada sedam godina. To zna~i da jesedam godina nakon zavr{etka poduke upotrebivomanje od 50% ste~enog znanja. Ili drugim rije~i-ma: sedam godina nakon zavr{etka poduke vi{e od50 % vremena u~enja bilo je uzalud! Jedino logi~korje{enje je da treba {to vi{e podu~avati znanje kojeima vrijeme poluraspada du`e od npr. 20 godina,slika 4. No, pored dugotrajnog znanja nu`no morapostojati i kratkotrajno znanje. Ako ne bi postoja-lo, znanost bi napredovala vrlo sporo.Credo tzv. dru{tva znanja je kratkotrajno znanje.U takvom dru{tvu znanje brzo zastarijeva i gubisvaku vrijednost. Sinonim sintagmi dru{tvo znanjapostala je sintagma za cjelo`ivotno u~enje (engl.lifelong learning). Zar vas to ne podsje}a na neka-da{nja radni~ka sveu~ili{ta, obrazovanje odraslih itvorni~ke te~ajeve za stru~no usavr{avanje? U~enjepostaje nu`no{}u da bi se pre`ivilo (engl. fit forthe job). Dru{tvu znanja nije stalo do mudrosti iAristotelove spoznaje. Be~ki profesor Liessmann uspomenutoj knjizi pesimisti~ki pi{e:»Znanstvenici i tehni~ari naprednog dru{tva mo-gli bi jednom imati isti status kao danas seljacii poljodjelci; oni kao manjina zacijelo brinu oprehrani i zbrinjavanju dru{tva, ali im nitkozbog toga ne bi odobrio poseban politi~ki, kul-turni ili socijalni polo`aj.«6. UNUTARNJA PROTURIJE^NOSTBOLONJSKOG MODELA STUDIJA (3+2)Dokument Bolonjska deklaracija (objavljena 19.lipnja 1999.) potaknuo je pre{utnu transformacijuHumboltova sveu~ili{ta u neoliberalno tzv. »McUni-versity« sveu~ili{te (naziv skovan po analogiji snazivom »McDoctors« za privatnu ekspres-kliniku,obi~no u sastavu supermarketa). Idu}e godine »sla-vit« }e se kraj studiranja kakvog ga je 1810. zami-slio Wilhelm von Humboldt (1767.—1835.). Iz Bo-lonjske deklaracije proiza{li su nazivi 'bolonjskiproces', 'bolonjski model' i 'bolonjski studij'. Meneosobno posebno iritira naziv 'bolonjski proces'; jerto zna~i da }e reforma visoko{kolskog obrazovanjatrajati neodre|eno dugo.Europski birokrati odlu~ili su europska sveu~ili-{ta pretvoriti u tvornice visokokvalificirane radnesnage. Vrijednost studija mjeri se ECTS bodovima(engl. European Credit Transfer System), tj. premautro{enom prosje~nom radnom vremenu koje jestudentu potrebno za polaganje ispita. Analogno se,prema utro{enim radnim satima i materijalu, formi-ra tvorni~ka cijena proizvoda. U lipnju pro{le go-dine nekoliko desetaka tisu}a studenata na ulicamaAtene i Soluna jasno je dalo do znanja gr~koj vladida ne `ele »poduze}a umjesto fakulteta«.Bolonjska je deklaracija u skladu s neoliberalis-ti~kom koncepcijom uvo|enja tr`i{nog mehanizmau javne slu`be. To se u nas ve} dogodilo sa zdrav-stvenim i mirovinskim sustavom, a dogodit }e se svisoko{kolskim sustavom. Gube porezni obveznicii potro{a~i, a dobiva nova klasa dioni~ara i mena-d`era.Prema bolonjskom modelu studija prijediplom-ski studij (prvostupnik) traje tri godine, a diplom-ski studij (magistar) dvije godine. U temelju mode-la je ideja da prvostupnici, ako `ele, odlaze na tr`i-{te rada. Tu je i unutarnja proturje~nost bolonjskogAUTOMATIKA 50(2009) 1—2, 101—106 105Osvrti i mišljenjaSlika 4 Odnos dugotrajnog i kratkotrajnog znanja kodpodu~avanja za: a) tr`i{te rada i b) nastavak studija		modela: za tr`i{te rada trebaju kratkotrajna, a zanastavak studija dugotrajna znanja. Za nastavakstudija treba znanje koje je izgubljeno u informaci-ji.Na tehni~kim fakultetima veliki dio studenatakoji je akad. god. 2008/09. redovito zavr{io prije-diplomski studij upisao je diplomski studij. Trenu-ta~no, tr`i{te rada nije prepoznalo potrebu za prvo-stupnicima. Tako, jedna od osnovnih postavki Bo-lonjske deklaracije — zapo{ljavanje nakon prve trigodine studija, nije provedena u nas. Vjerojatno,neki lo{iji studenti, nakon {to postanu prvostupni-ci, odmah }e se zaposliti.ZAKLJU^AKBolonjski model studija usporava u~enje sposob-nim studentima. Na dodiplomskom studiju ve}inomse stje~u kratkotrajna znanja nu`na za tr`i{te rada.Dugotrajna znanja nadokna|uju se na diplomskomstudiju, za {to je mo`da prekasno. Glasovita je Ein-steinova izjava da ono {to je dovelo do problemate{ko mo`e biti upotrebljeno za rje{enje problema.Zvonko BENČIĆFakultet elektrotehnike i računarstvaUnska 3, 10000 Zagrebe-pošta: zvonko.bencic@fer.hr106 AUTOMATIKA 50(2009) 1—2, 101—106Osvrti i mišljenja

Osvrti i mišljenja Bolonjski studij i vrijeme poluraspada znanja

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia