Igor KARDUM

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Uz temuOružane snage Republike Hrvatske – OS RH (Hrvatska vojska), čije je osnivanje zaDomovinskog rata obilježeno masovnim izravnim i neizravnim udjelom građana, nedvojbenopredstavljaju jednu od ključnih formativnih institucija suvremene hrvatske države. Njihovnastanak ne mijenja samo obilježja državno-administrativnih struktura (u odnosu na položajvojnih struktura u prethodnom razdoblju) nego i ukupnu institucionalnu konfiguracijuhrvatskoga društva. S druge strane, javnost u modernim demokratskim društvima, pa tako iu hrvatskome, prerasta u aktera izvanredne važnosti u formuliranju nacionalnih vojno-sig-urnosnih politika, čija je uloga dodatno pojačana u kontekstu novih izazova koje donosi promi-jenjeni posthladnoratovski geopolitički i sigurnosni ambijent. Raspoloženje javnosti postajejednom od ključnih strategijskih varijabli, definirajući granice prihvatljivosti kojima idemokratski legitimirane političke elite moraju prilagoditi svoje djelovanje. Istodobno, svijest ojavnoj percepciji problematike vezane uz oružane snage, sigurnost i obranu osigurava i oslonacu provedbi orijentacija usvojenih u sklopu relevantnih sektorskih strategijskih dokumenata iopće nacionalne strategije razvitka, olakšavajući ostvarivanje potrebnoga širokog nacionalnogkonsenzusa. Pritom na umu treba imati činjenicu da se kompleksan odnos "društvo – oružanesnage" ne iscrpljuje tek institucionaliziranim formalnim odnosima civilnih političkih i vojnihinstitucija nego taj odnos čini zamršena i dinamična interakcijska mreža vojnoga i civilnihdruštvenih sektora, pri čemu javnost ima važnu ulogu političke arene demokratske legitimaci-je oružanih snaga.Tematski blok ovoga broja Društvenih istraživanja donosi radove nastale u sklopu rada naprojektu Hrvatska vojska – hrvatsko društvo, koji od 2007. godine provodi Institutdruštvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Institutom za istraživanje i razvoj obrambenih sus-tava Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Istraživanje ima kao opći cilj obogaćivanje spoz-naja o ulozi i statusu oružanih snaga u suvremenom hrvatskom društvenom kontekstu –navlastito u svjetlu dubokih poratnih strukturnih i funkcionalnih transformacija OS RH, nji-hova društvenoga (institucionalnog) položaja te ostvarivanja aspiracija Republike Hrvatske upolitičko-vojnim integracijskim procesima. Potrebu posvećivanja istraživačke pozornostiovome problemskom sklopu dodatno pojačavaju društveno-historijske i geopolitičke speci-fičnosti hrvatskoga konteksta (primjerice, ratni ambijent formiranja OS RH), po mnogočemuposebne i u odnosu prema drugim usporedivim nacionalnim kontekstima i u odnosu premapostojećim spoznajama na ovome području (teorijske analitičke modele oblikovane u discipli-narnim znanstvenim istraživačkim tradicijama). Razmatranje naznačenoga problemskogsklopa realizirano je u tri zasebne, ali povezane, tematske cjeline: (1) stavovi hrvatske javnostispram Hrvatske vojske; (2) hrvatski nacionalni identitet i identitet Hrvatske vojske i (3)Hrvatska vojska i nacionalna strategija razvitka. Empirijsku podlogu istraživanja čine rezul-tati triju terenskih ispitivanja provedenih od veljače do lipnja 2008. godine – dvaju provedenihna reprezentativnim nacionalnim uzorcima hrvatske javnosti (N = 3420 i N = 1000) teistraživanja provedenog na reprezentativnom uzorku časnica i časnika OS RH (N = 596). Sobzirom na širinu projektnoga tematskoga zahvata, ne treba posebno isticati da šest radovaokupljenih u tematskome bloku donosi tek fragmente utvrđenih istraživačkih nalaza, noistodobno zasigurno pridonose uspostavi referentnog okvira budućih istraživanja društvenorelevantnih obilježja oružanih snaga i njihove interakcije s društvenom okolinom uhrvatskome kontekstu.Tomislav Smerić1

Uz temu - BIOPSIHOSOCIJALNI PRISTUP TJELESNOM ZDRAVLJU

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia