Tema ovogodišnjeg stručnog skupa Dani Cvita Fiskovića bila je Umjetnost i naručitelji. Izlaganja na skupu otkrila su ili osvježila pogled na arhitekturu koju ponekad više određuju ideologija i interesi grada i države negoli umjetničko htijenje, na stilsku retardaciju koju možemo gledati u svjetlu ciljane memorije na prethodno doba te na važnost biografske ili povijesne činjenice u nastanku nekog djela i njegove ikonografije

Daniel Premerl

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

tkvartal v -4-2008stručni skupovi81/Tema ovogodišnjega skupa bila je uloga i udio naručitelja u nastanku umjetnič­kih djela naše baštine. Do sada je težište istraživanja naše struke uglavnom bilo na pitanjima stila (autora, razdoblja, terito­rija) i atribucionizmu. Ta pitanja nikada neće izgubiti “pravo građanstva” unutar struke, no promjenom težišta s forme na naručite­lja ponekad možemo bolje razumijeti samu formu, ikonografiju, kontekst i druge slojeve kulturalnog i povijesnog značenja. Dio izla­gača iznio je svoja nova istraživanja u sekciji Novitates. Nastupilo je 36 izlagača uglavnom iz Hrvatske, te gosti iz Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine.      Skup je svečano pred mnoštvom otvoren u suton u klaustru franjevačkog samosta­na ponad Orebića. Prvo je Joško Belamarić u teorijskom eseju poticajno interpretirao djelo i baštinu Cvita Fiskovića (o 100. obljet­nici rođenja), a potom su Predrag Marković, Sanja Cvetnić i Milan Pelc predstavili zbor­nik radova s prijašnjih Dana ­ Renesansa i rene san se u umjetnosti Hrvatske. Otvorenje je zaključio Igor Fisković kratkim predavanjem o novopronađenoj ikoni Gospe od Anđela (sta­rijoj od one na oltaru u crkvi) koju možemo vezati uz osnivanje samostana 1470. godine.Sutradan je ujutro u orebićkoj Općinskoj dvorani započeo radni dio skupa. Prva tri izla­ganja bila su posvećena temama dubrovačke arhitekture i urbanizma 14. i 15. stoljeća. Danko Zelić govorio je o općinskim stambe­no­poslovnim kućama za najam na Stradunu te između Straduna i ulice Prijeko. Kuće su stradale u potresu 1667., no Grad u obno­vi nakon potresa nasljeduje istu uspješnu Daniel PremerlUdio naručiteljaXI. dani Cvita Fiskovića - “Umjetnost i naručitelji”Orebići, Korčula17.-20.9.2008. ideju. Nada Grujić nastavila je predavanjem o iščezloj dubrovačkoj arhitekturi iz razdoblja prije potresa usredotočivši se na palaču koju Grad nakon kupovine Konavala podiže bosan­skom vojvodi Sandalju Hraniću. Na kraju predavanja vidjeli smo i rekonstrukciju te raskošne i reprezentativne građevine. Potom je Renata Novak Klemenčič govorila o odnosi­ma između naručitelja s jedne te graditelja, klesara i tesara s druge strane, tj. o mode­lima ugovaranja i načinima organizacije graditeljske djelatnosti u Dubrovniku u prvoj polovici 15. stoljeća. Nakon stanke uslijedila su izlaganja uglavnom o figuralnim umjet­nostima. Zoraida Demori­Staničić održala je predavanje o ikonama i njihovim naručitelji­ma, pokazujući primjere u kojima se razabire trag naručitelja. Lavinija Belušić govorila je o redu servita u Istri u razdoblju od 1454. do 1639. Istaknuto je da red promiče marijan­ske kultove te da oltare i kipove uglavnom naručuje iz Friulija, dok im se crkve uklapaju u tipologiju crkava prosjačkih i propovjed­ničkih redova, a rade ih lokalni i venetski majstori. Milan Pelc predavao je o ikonografi­ji i tipologiji nadgrobnih ploča s reljefima po­kojnika te njihovim naručiteljima u sjevernoj Hrvatskoj u razdoblju od 15. do 18. stoljeća. Naručitelji su svjetovno plemstvo i crkveni velikodostojnici. Natpisni tekstovi ponekad otkrivaju i naručitelja koji nije sam pokojnik. Uslijedilo je komplementarno izlaganje Nine Šepić o nadgrobnim pločama crkvenih veli­kodostojnika na otocima Krku i Cresu. Ploča iz krčke katedrale s kraja 15. stoljeća poveza­na je s pločom koja se čuva u Osoru, a obje su atribuirane radionici Pavla iz Sulmone. 82← Tiziano vecellio, Pala Gučetić, detalj, 1520., Museo Civico, AnconaSpomenimo još da su toga dana zanimljiva izlaganja o djelima i naručiteljima imale i Nives Lokošek (hvarski Arsenal), Ana Munk (kapela Strozzi u Firenci), Aleksandra Bunčić (Sarajevska Hagada), Ema Mazrak (Hrvojev misal), Sandra Šustić (kapetani kao naruči­telji), te je pročitan rad Ive Pasini (knjižno slikarstvo u Strossmayerovoj galeriji).Na početku drugoga dana Jasenka Gudelj rekonstruirala je izvorni prostorni kontekst i lokalnu opservantsku ikonografiju čuve­ne Ticijanove oltarne slike koju naručuje Dubrovčanin Lujo Gučetić za ankonitansku crkvu San Francesco ad Alto. O biografiji Luja Gučetića više je rekao Radoslav Tomić istak­nuvši podatak koji nam otkriva Gučetića kao maloljetnog ubojicu, što je i uzrok izgnanstva iz Grada te narudžbe za prekomorski talijanski grad, a ne za domovinu. Tomić je usto govorio i o dubrovačkoj građanskoj obitelji Radulović koja je na prijelazu 16. i 17. stoljeća feudalni vladar gradića Polignana u Apuliji gdje 1606. godine među inim naručuje i oltarnu sliku od Carravaggia. Sljedeći blok bavio se oltarnim narudžbama. Nina Kudiš Burić je, skrenuvši pozornost na naručiteljske modele i radionič­ke prakse, atribuirala oltarnu sliku iz bratov­štinske crkve Sv. Antuna u Lastovu Giovanniju tkvartal v -4-2008stručni skupovi83općina financira studij u Beču. Suradnja puca kada Rašica odbija za njega degradirajuću narudžbu dubrovačkih vlasti da prigodom dolaska Cara i Kralja u Grad oliči pozdravni natpis na slavoluku. Nataša Jakšić uputila je na dva primjera aktivne uloge naručitelja u djelima Jurja Denzlera (Marijina kongregacija kao naručitelj kapele na Sljemenu, te Braća hrvatskog zmaja kao naručitelji obnove Kame­nitih vrata). Antun Karaman govorio je o Ivi Dulčiću i njegovim vitrajima i freskama nastalim za franjevačke naručitelje u Hrvat­skoj i BIH. Izabranim djelima ilustriran je taj sretan i rijedak primjer uspješne surad­nje između visokokvalitetnoga suvremenog umjetnika i Crkve. U kasnije poslijepodnevne sate ušli smo s izlaganjem Joška Belamarića o trogirskoj katedrali u drugoj polovici 13. stoljeća, s fokusom na drugoj fazi glavnoga portala gdje se u klečećim likovima mogu razabrati Šubići kao naručitelji. Ivo Babić uočio je da se na apsidama šibenske katedrale ponavljaju tipovi glava, a jedan od tipova da nalikuje tipu portreta Aleksandra Makedon­skog. Igor Fisković analizirao je sačuvana kiparska djela do sada najmanje istraživanog razdoblja dubrovačke skulpture (1480.­1520.). Niz djela – među inim tabernakul s Koločepa, Snagu sa stare Vijećnice, lunetu s Lokruma, itd. ­ pripisao je Leonardu Petroviću ili nje­govoj radionici. Ivan Matejčić je, krenuvši od nedavno restaurirana drvenoga polikromira­nog raspela kvatročentesknih stilskih osobi­na iz Eufrazijane, govorio o jednoj tipološkoj skupini raspela koja su sačuvana duž jadran­ske obale i Veneta, u kojoj se stapaju tradicio­nalna gotička ekspresivnost i stilske inovacije na tragu Mantegne i mladog Bellinija. Nikola Jakšić je u svojem predavanju o benediktin­skim narudžbama u 14. i 15. stoljeću zaključio na primjerima od procesijskih križeva i sitno­slikarstva do obnove zvonika Sv. Marije ­ kako se na tim djelima prepoznaju svjesni prežici umjetnosti 12. i 13. stoljeća (kada je benedik­tinski red igrao važniju ulogu kao naručitelj). Trećega dana skup se preselio u Dom kulture u Korčuli. Laris Borić govorio je o dva telamo­na iz zadarskoga gradskog perivoja, koji su Lanfrancu, dok je oltarnu sliku s Longhenina oltara u zadarskoj franjevačkoj crkvi pripisala Giuseppeu Diamantiniju. O Longheninu olta­ru nastavio je Damir Tulić govoreći o odnosu između naručitelja i izvođača. Arhitekt Long­hena sklapa ugovor sa zadarskom bratovšti­nom, a oltarne skulpture (i sliku) izrađuju majstori koje on uzima u podnajam. Matej Klemenčič je na primjeru glavnoga oltara riječke crkve Sv. Vida izlagao o isusovcima u južnim habsburškim krajevima, goričkim klesarima i venecijanskim kiparima. Posli­je stanke Darka Bilić održala je predavanje o Mletačkoj Republici kao naručitelju i izvođaču gradnji u Dalmaciji u 18. stoljeću, uz naglasak na primjeru makarske katedra­le. Autorica je ukazala na administrativne i organizacijske etape toga složenog proce­sa. Naručitelj je u ime Republike generalni providur, a izvođači su javni inženjeri i/ili lokalni majstori. Uslijedila su dva predavanja o baroknim biskupima kao naručite ljima. Saša Brajović sažela je i interpretirala spozna­je o barskom nadbiskupu Andriji Zmajeviću koji kao naručitelj stoji iza djela kao što su unutarnje uređenje crkve Gospe od Škrpjela i kompleks Biskupije u Perastu. Dubravka Botica predavala je o zagrebačkom biskupu Jurju Branjugu kao naručitelju na primjeru gradnje i unutarnje opreme župne crkve Sv. Ladislava u Pokupskom. Istaknut je novi arhitekturni tip i njegovo podrijetlo te odabir mjesta, titulara i ikonografije oltara (pro­žeti idejama zagrebačkog polihistora Pavla Rittera Vitezovića). Dino Milinović skrenuo je pozornost na franjevca Bonifacija Dubrovča­nina koji je u šestom i sedmom desetljeću 16. stoljeća dva puta bio gvardijan franjevačkog samostana u Jeruzalemu, te bio zadužen za obnovu Svetog Groba (iza koje su stajali papa i španjolski kralj Filip). Radoslav Bužančić iznio je razmišljanja o mogućem utjecaju Dioklecijanove palače na arhitekturu 15. sto­ljeća u Mantovi, posebice o utjecaju triklinija palače na Albertijevu crkvu Sv. Sebastijana. Uslijedio je blok o umjetnicima i naručite­ljima u 20. stoljeću. Sanja Vrbica govorila je o mladom Marku Rašici kojemu dubrovačka 84Izlaganja koja su se izravnije suočila s glavnom temom skupa otkrila su nam ili osvježila pogled primjerice na arhitektu­ru koju ponekad više određuju ideologija i interesi grada i države negoli umjetničko htijenje; na stilsku retardaciju koju može­mo gledati u svjetlu ciljane memorije na prethodno doba; na važnost biografske ili povijesne činjenice u nastanku nekog djela i njegove ikonografije; protumačeni su nam arhitektura i interijer koji nose “potpise” svojih naručitelja i ideja svojega vremena, a prisjetili smo se i važnosti ukusa naruči­telja pri nastanku dionice nekog opusa, itd. Ovogodišnji Dani Cvita Fiskovića bili su, kao i uvijek, skup gustoga programa i niza novih spoznaja, kolegijalne atmosfere i strastvenih rasprava. Dani su postali bijenalni skup, tako da će se sljedeći održati 2010. godine. ×prema predaji bili dio portala danas iščezle palače Fanfogna. Pripisao ih je padovanskoj radionici Vincenza i Giangirolama Grandija iz druge četvrtine 16. stoljeća. Sofija Sorić iznijela je rezultate istraživanja o sudskom procesu između zadarskog trgovca Venturina i marangona Alegreta Velikog iz 1477.­1482. Iz opsežne sudske dokumentacije može se iščitati niz podataka vezanih uz gradnju ­ oprema, položaj, odnos naručitelja i majs­tora, itd. ­ danas iščezlog sloja zadarskoga urbanog tkiva 15. stoljeća. Skup je zaključen sekcijom Novitates u kojoj su ponovno s nizom novih atributivnih prijedloga nastupili Nina Kudiš Burić i Damir Tulić, te Zoraida Demori­Staničić s novom atribucijom Božidareviću. U istoj je sekciji Damir Sabalić atribuirao jedan riječki reljefni odljev Antoniju Rosselinu, Danka Radić jedno raspelo s Čiova Andreji Brustolonu, a Dunja Babić južna trogirska gradska vrata Tripunu Bokaniću./The topic of this year’s art history conference Dani Cvita Fiskovića was Art and Its Patrons. The conference presentations have revealed or refreshed the views on architecture, often more defined by ideology and city and state interests than artistic intentions; on stylistic retardation which can be seen in the light of deliberate reminiscence of an earlier age, and on the importance of biographical or historical facts in the creation of a work of art and its iconography.summary: ROLE OF THE PATRON

Udio naručitelja

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia