Iva Pleše

Pleše, Iva

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Nar. umjet. 39/2, 2002, str. 219-257, PRIKAZI222znanstvenu interpretaciju katkad gradi na temelju pojedinanog sluaja, izbjegavajui timeautoritativno fiksiranje i esencijaliziranje iskustava drugog. Takvim pristupom, kojipotvruje i ova knjiga, istraživa više ne stvara generalizirajue oblike znanja, ali e senai u delikatnoj mreži tuih iskustava. Usredotoivši se na pojedinca, implicitno svelikim poštovanjem prema osobi i pojedinanim sudbinama, autorica predstavljaheterogenost migrantskih sudbina, iskustava i identiteta. Taj osjeaj za sudbinu drugoga,senzibilitet za analizu iskustvene razine, koji je onda i urodio pristupom predstavljanjarazliitosti, bez autoriina interpretativna nametanja, ozvuilo je ovaj tekst posebnimvišeglasjem te ga uinio bogatijim i složenijim.Iako studija nije ispolitizirana, sama tema pripada sferi politike intonacije. Autorica,naime, dotie kljuna pitanja hrvatske politike prve polovice devedesetih (primjericeetnika preseljenja), na mjestima komentira državnu retoriku, a u dijelu u kojemu sepolitika veže s kulturom nužno se koncipiraju pitanja nacionalnog identiteta. Tako jeotvorena i problematika integracije razliitih skupina Hrvata u hrvatsko društvo novenacionalne države, kao i svi prijepori s time povezani, od onoga je li integracija osobnaodluka ili kolektivni in pa do pitanja treba li uope ostvariti cjelovitu integraciju uhrvatsko graansko društvo ili ouvati neku vrstu (kolektivnog) identiteta. U tom smislunadovezuje se i prijepor odnosa kulture (razliitosti) i nacije (jedinstvenost) u poimanjumultikulturalnosti (regionalnog, subetnikog) hrvatskog identiteta kao bogatstva,nasuprot unificirajuim trendovima modeliranja hrvatske kulture. Zanimljivost je priitanju ove studije i ta što glasovi "malih" ljudi komentiraju "veliku" politiku, nastojei uprvome redu sebi, a onda i drugima, postaviti razumljivu sliku vlastite sudbine i iskustvaunutar politikih i ratnih zbivanja.Studija Srijemski Hrvati temeljena je na višegodišnjem terenskom autoriinom radu,koji je rezultirao bogatim korpusom grae. Takoer, studija konkretizira nove pristupeistraživanju, a odlikuje se i uživljenim kljunim kritikim antropološkim konceptima. Sveje to omoguilo autorici da fenomene migracija, identifikacija, interakcije i integracijeobradi složeno i slojevito. Širina pristupa stavlja ovu studiju u red interdisciplinarnih,nosei potencijal za mnoge znanstvenike društveno-humanistike orijentacije koji se baveproblemima i fenomenima kulturne i društvene dinamike, migracija, etniciteta, identiteta,interakcija, mentaliteta.Valentina GULIN ZRNIKiberprostor, kibertijela, cy-berpunk, Kulture tehnološketjelesnosti , ur. Mike Feather-stone, Roger Burrows, prijevod Og-njen Strpi, Naklada Jesenski iTurk, Zagreb 2001., 396 str. (Bib-lioteka; 42)U uvodniku zbornika Kiberprostor, kibertije-la, cyberpunk — prvotno objavljenom 1996.na engleskom jeziku — autori vrlo preglednoopisuju kontekst tehnoloških tjelesnosti i tu-mae kljune pojmove i fenomene istaknute unaslovu knjige. Njihov je tekst najava radovakoji potvruju složenost i mnogolikost ki-bertema, veliki broj perspektiva koje je mo-gue  zauzeti prema svijetu tehnologije tj. pre-ma kulturološkim i društvenim promjenama koje donosi suvremena informatiko-komunikacijska tehnologija.Jedna od osobina zajednikih velikom broju radova pretpostavka je o temeljnojpromjeni društva u moguem drugom medijskom dobu. Ona najeksplicitnije dolazi doizražaja u tekstu povjesniara Marka Postera Postmoderne virtualnosti, koji suvremenetehnologije ne promatra kao unapreenje ve oblikovanih pojedinaca nego kao dubinskutransformaciju koja se oituje u samoj promjeni identiteta: "elektronike komunikacijesubjekt konstituiraju drugaije nego što to ine glavne moderne institucije. Ako moderna,Nar. umjet. 39/2, 2002, str. 219-257, PRIKAZI223ili nain proizvodnje, oznaava shematizirane prakse koje stvaraju identitete kaoautonomne i (instrumentalno) racionalne, postmodernizam ili nain informacije ukazuje nakomunikacijske prakse koje subjekte konstituiraju kao nestabilne, višestruke i raspršene".Nasuprot tome, Kevin Robins se u tekstu Kiberprostor i svijet u kojemu živimo otvorenoizruguje retorici fragmentiranih, promjenjivih, nestabilnih identiteta. Njegova kritika nijetoliko upuena tehnologiji koliko onima koji o tehnologiji pišu kao o novome svijetu.Kako kazuje i naslov njegova rada, on kiberprostor promatra iz svijeta u kojemu živimo,sada i vrlo vjerojatno zauvijek. Michael Heim pak govori o razliitim tehnikama virtualnestvarnosti usporeujui njezin pronalazak s pronalaskom vatre te uvodei pojmove kao štosu sindrom drugog svijeta, koji pak može prerasti u bolest drugoga svijeta, a temelji se nainjenici da virtualni svijet upada u naše aktivnosti u primarnom svijetu, i obratno.Ideju sveobuhvatnih, sržnih transformacija — ali drukijeg, feministikog predznaka— razvija tekst Sadie Plant, koja za glavni lik svoga tkanja (termin kojim, kao i nekedruge autorice, interpretira povezanost žena i kompjutora) uzima Adu Lovelace, Kraljicustrojeva. Pratei njezin životni i radni put u prvoj polovici devetnaestog stoljea, kada se,upravo s Adom, "povijesti raunarstva i ženskog osloboenja prvi put neposrednoprotkivaju", i preuzimajui, interpretirajui dijelove tekstova Luce Irigaray, Plant ispisujepriu o budunosti koja izviruje, koja je ve tu negdje: "Poput žene, i softverski sustavi sekoriste kao orua muškaraca, kao njegov medij i njegovo oružje; svi su oni razvijeni uinteresu muškarca, ali svima je sueno da ga izdaju. Optika se mijenja, nešto se dogaa izazrcala, roba ui govoriti i misliti."Iako se u više tekstova autori dotiu pitanja onog dijela suvremene kinematografijekoja se bavi odnosom ljudi i strojeva ili novim oblicima ljudskosti, autorice SamanthaHolland (Descartes ide u Hollywood) i Alison Landsberg (Protetsko sjeanje) tekstovetemelje upravo na filmskoj pop kulturi. Prva od njih kritiki govori o umu, tijelu i rodu ukiborškoj kinematografiji, a druga se bavi utjecajem takozvanog protetskog sjeanja naprocese identiteta (na primjeru filmova Total Recall i Blade Runner). Protetska svijest jevažna toka i u tekstu Roberta Rawdona Wilsona Kiberdijelovi (tijela).Još važnije mjesto od filmskoga u brojnim tekstovima ima ono književno. S jednestrane zbog terminološkog utjecaja iz književnog svijeta (William Gibson iznanstvenofantastini roman Neuromancer iz 1984., koji se uzima kao poetak uporabepojma kiberprostor), ali još više zbog sadržajnog utjecaja na sociološke i kulturološketeorije o suvremenom dobu. Neki autori naglašavaju ulazak fikcije (književnosticyberpunka u koju se smješta i Gibson) u znanstvene diskurse ili ak potpuno zamagljenjegranice meu njima. Cyberpunkom se u ovome zborniku najeksplicitnije bavi tekst KevinaMcCarrona Trupla, životinje, strojevi i lutke.Anne Balsamo piše o oblicima tehnološke tjelesnosti; David Tomas, dajui i iscrpanprikaz kibernetike, govori takoer o slici tijela u kiborškom dobu; Nigel Clark se bavigeneracijama kibertijela; Nick Land piše fragmentirani filozofsko-književni tekst podnaslovom Meso (ili: Kako ubiti Edipa u kiberprostoru). Tu su i tekstovi Otjelovljenoraunalo / korisnik Deborah Lupton i Istui meso/preživjeti tekst, ili kako izai živ izovog stoljea Vivian Sobchack. Prvi od njih istražuje odnos ljudi i kompjutora, pitanjeemocionalnih i otjelovljenih odnosa što ih suvremeni korisnici imaju sa svojim osobnimraunalom, a drugi, mjestimino iznimno ironian i gorak, kritikom Baudrillarda ("...imala sam priliku napasti tijelo Jeana Baudrillarda") i vlastitim iskustvom korištenja,imanja zamjenske noge govori o suvremenim diskursima o tehno-tijelima.Uredniki izbor etrnaest autora i autorica, od kojih su neki prilino zvjezdanih imena usvijetu prouavanja takozvane tehnologijske kulture, ini se vrlo dobrim, ne samo zbognjihovih razliitih izvorišnih društvenih ili humanistikih disciplina (sociologije,filozofije, povijesti, kulturalnih studija) ve i zbog stilova pisanja, zbog razliitihNar. umjet. 39/2, 2002, str. 219-257, PRIKAZI224stavova  (od oduševljenja do izrazite kritinosti) i razliitih putova  koji ili vode dozakljuaka ili pak tekstove ostavljaju otvorenima.Iva PLEŠEEric Hobsbawm, Bandits, Aba-cus, London 2001., 226 str.etvrto izdanje knjige Banditi Erica Hobs-bawma donosi širi i kritiniji pogled na pro-blem "socijalnog bandita" ili bandita-buntov-nika, pljakaša i odmetnika kojeg javnost nesmatra obinim zloincem, ve izvršiteljem društvene pravde, pravednim osvetnikom ilivoom svojevrsnog pokreta otpora.Poetkom 1950-ih Eric Hobsbawm je uoio da se diljem Europe javljaju identine priei mitovi o odreenim tipovima bandita kao nositeljima pravde. Daljnim promatranjemautor je zakljuio da se ta pojava ne javlja samo u Europi ve i u cijelom svijetu, što ga jepotaknulo da napiše esej Primitive rebels [Primitivni buntovnici] (Manchester, 1959.),koji je deset godina poslije, na temelju detaljnijih istraživanja (u prvom redu na prostoruJužne Amerike) proširio u prvo izdanje knjige Banditi (London, 1969.), ije etvrto izdanjeprikazujemo. Djelo je potaknulo brojna istraživanja o povijesti bandita, iako su svremenom mnoge Hobsbawmove ideje odbaene, pri emu se u prvome redu misli nanjegove prvobitne teze o "socijalnom banditu". Borei se da dokaže svoje pretpostavke irazmišljanja, Hobsbawm prihvaa kritike pa tako izdaje prošireno drugo (za PenguinBooks, 1971.) i tree (za Pantheon Books, 1981.) izdanje.U predgovoru ovoga etvrtoga izdanja autor objašnjava osnovne razloge koji su ga, uznagovor izdavaa, naveli da ga priredi. Naime, od 1981. godine se javlja velik broj novihradova koji se bave poviješu bandita diljem svijeta i to na prostorima Kine, Balkana,Mediterana, Latinske Amerike te niza manjih regija. Time se nije proširila samo graanego i pristup prouavanju i istraživanju ove teme, odnosno nain na koji se o njoj možerazmišljati, pa je autor zakljuio da u etvrtom izdanju mora uzeti u obzir sve nove studije. Sdruge strane, brzo raspadanje državne vlasti u mnogim dijelovima svijeta i prepoznatljivanemo ak i snažnih država da održe razinu reda i zakona uspostavljenu u 19. i 20. st.pogodovali su razvoju banditstva uope. Stoga najnovije izdanje Hobsbawmovih Banditaupoznaje itatelja s (novom) vrstom povijesnih okolnosti i uvjeta u kojima možeegzistirati poneked endemino, a ponekad epidemino banditstvo. Tako je, uzevši u obzirsve kritike, studije i teze, te nove društvene prilike autor sustavnije smjestio bandite upolitiki okvir.U ovom izdanju nije izmijenio devet osnovnih poglavlja iz prijašnjih izdanja niti tekst"Women and Banditry" [Žene i banditstvo], koji se nalazi u prilogu. Uvodno poglavljenaslovljeno "Portrait of a Bandit" [Portret bandita] zapravo je proširen predgovoramerikom izdanju iz 1981. godine. Uvršteno je potpuno novo poglavlje "Bandits, Statesand Power" [Banditi, države, mo], a prilogu je pridruženo i novo poglavlje "The BanditTradition" [Tradicija banditstva]. Izmijenjen je i pogovor (iz dva dijela) koji se odnosi nakritiku Hobsbawmova dosadašnjeg rada te daje pregled prežitka pojave banditstva ukasnom 20. stoljeu. U posljednjem dijelu knjige, "Bilješkama", autor daje proširenipregled i kritiki osvrt na slina izdanja (prema regijama).Rije bandit dolazi od talijanske rijei bandito koja oznaava ovjeka koji se iz bilokojeg razloga nalazi izvan zakona, pa su banditi po definiciji oni koji djeluju izvan okviravlasti i prema kojoj pružaju otpor, iako i sami, kao buntovnici, mogu provoditi vlast.Drugim rijeima, banditi se nalaze izvan skupina koje vlast ili drugi oblici središta moi(primjerice zemljoposjednici) nadziru i na koje utjeu. Stoga da bi se razumijela povijestbanditstva, ono se mora promotriti u kontekstu povijesti vlasti, odnosno moi.

Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk, Kulture tehnološke tjelesnosti, ur. Mike Featherstone, Roger Burrows, prijevod Ognjen Strpić, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2001., 396 str. (Biblioteka; 42)

Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk, Kulture tehnološke tjelesnosti, ur. Mike Featherstone, Roger Burrows, prijevod Ognjen Strpić, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2001., 396 str. (Biblioteka; 42)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia