Demographic Determinants and Consequences of the Ageing of Croatia\u27s Population

Abstract

Stanovništvo je nositelj gospodarskog razvoja, jer ono predstavlja demografski okvir za formiranje proizvodne (radne) snage koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru. Demografski i društveno-gospodarski razvoj Hrvatske nalaze se u kauzalnoj povezanosti i prožetosti. Sve promjene i poremećaji u demografskom razvoju (kretanju broja stanovnika, prirodnom kretanju, razmještaju stanovništva, migracijama i demografskim strukturama) odrazit će se na dinamiku i smjer društveno-gospodarskog razvitka. Istodobno, promjene intenziteta i strukturalnih značajki gospodarskog razvoja uvelike će odrediti daljnje tendencije u razvoju stanovništva, napose u razvoju demografskih struktura. S obzirom da se radna snaga (aktivno stanovništvo) formira iz radnosposobnog kontingenta stanovništva te se, između ostalog, nalazi pod izravnim utjecajem tendencija u razvoju dobno-spolne strukture, onda raščlamba i poznavanje uzroka i posljedica demografskog starenja hrvatskoga stanovništva postaje važnim preduvjetom za ocjenu demografskih potencijala u današnjem i budućem gospodarskom razvoju Hrvatske.The population is the bearer of economic development because it represents the demographic framework for the formation of the productive (work)force initiating and directing all activities in the area. The demographic and socio-economic development of Croatia is causally connected and interrelated. All the changes and aberrations in demographic development (population trends, natural trends, population distribution, migrations and demographic structures) affect the dynamics and direction of the socio-economic development. At the same time, changes of intensity and structural characteristics of economic development will for the most part determine further tendencies in the population\u27s development, ultimately in the development of demographic structures. Since the workforce (active population) is formed out of the work-capable population contingent and is thus, among other, under the direct influence of tendencies in the development of the age-gender structure, the analysis and study of the causes and consequences of the demographic ageing of Croatian population has become an important prerequisite for the evaluation of demographic potentials in the current and future economic development of Croatia