Nikša Petrić

Croatian

Petrić, Nikša

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

N. PETRIĆ: Svjetiljke i pilastar s Hvara, VAMZ, 3.s., XXIII 173-182 (1990) 173NIKŠA PETRIĆCentar za zaštitu kulturne baštine48450 HvarSREDNJOVJEKOVNE SVJETILJKE IPREDROMANIČKI PILASTAR SHVARAUDK 904 (497.13) »08-10«Izvorni znanstveni radSrednjovjekovne svjetiljke i predromanički pilastar objavljuju se ovdje prviput. Od tih svojevrsnih svjetiljaka iz ranog srednjeg vijeka bila je do sada ob-javljena samo svjetiljka s Kornata, pa su svjetiljke s otoka Hvara izrazit dopri-nos poznavanju ovih svjetiljki, koje su izrađivane u južnoj Italiji, a datiraju seu 9. i 10. stoljeće. Ove svjetiljke su prvi takvi nalazi na našoj obali i predstav-ljaju zanimljive arheološke podatke u kontekstu povijesnih događanja na ja-dranskom prostoru u 9. i 10. stoljeću.Predromanički pilastar koji je bio nađen u crkvi Svetog Stjepana u StaromGradu, stilskim se analogijama može datirati u 9. stoljeće, a također premanekim specifičnostima predromaničke skulpture u Dalmaciji u prvu polovicu11. stoljeća.Ranosrednjovjekovna povijest i arheološki spomenici otoka Hvara nisu dosad biliozbiljnije razmatrani, iako su relevantni podaci itekako značajni za našu ranosrednjo-vjekovnu povijest i kulturu, osobito jadranskog područja. To ćemo u ovom članku saže-to naglasiti s nekoliko zanimljivih arheoloških podataka.1Ranosrednjovjekovna keramika poznata nam je uglavnom s nekropola i podmor-skih nalazišta, a zasigurno su malobrojne ranosrednjovjekovne svjetiljke.2 Ovdje ćemonajprije opisati nalaze svjetiljaka koje smo pronašli na hvarskom području.T. 1,1. Glinena svjetiljka (duž. 9,5 cm; vis. 5 cm; šir. 7 cm) smeđecrvenkaste boje,s okrnjenim kljunom, drškom i dijelom oboda. Prije dvadesetak godina izronjena je uuvali Ždrilca na Paklenim otocima ispred Hvara.31. N. Petrić, Arheološka istraživanja otokaHvara. Hvarski zbornik, 3, 1975. Isti, O gradu Hva-ru u kasnoj antici. Prilozi povijesti umjetnosti uDalmaciji, 20, 2975. Isti, Kasnoantički spomeniciotoka Hvara. Hvarski zbornik, 5, 1977. Isti, Priloziarheologiji kasnoantičkog grada Hvara. Prilozi po-vijesti umjetnosti u Dalmaciji, 28, 1989.2. D. Jelovina, Starohrvatske nekropole. Za-greb 1976. J. Belošević, Materijalna kultura Hrvataod 7. do 9. stoljeća. Zagreb 1980. Z. Brusić, Nekioblici kasnoantičke i bizantske keramike s pod-morskih nalazišta uz našu obalu. Gunjačin zbornik,Zagreb 1980., i ondje navedena literatura.3. Svjetiljku je izronio Jurko Kovačević iz Hva-ta kod kojeg se i nalazi, kao i svjetiljka na T. 1, 4.174 N. PETRIĆ: Svjetiljke i pilastar s Hvara, VAMZ, 3.s., XXIII 173-182 (1990)T. 1, 2. Glinena svjetiljka (duž. 12 cm; vis. 7 cm; šir. 5 cm) svijetlosmeđe do crven-kaste boje, sačuvana u cijelosti. Prije dvadesetak godina izronjena je u uvali Garškablizu grada Hvara.4T. 1, 3. Glinena svjetiljka (duž. 10 cm; vis. 4,5 cm; šir. 6,5 cm) svijetlosmeđe docrvenkaste boje, dobro sačuvana, osim ručke i oboda. Zamjetljivi ostaci glazure. Kon-statirao sam je ljeta 1989. g. uredujući Arheološku zbirku Dominikanskog samostanaSvetog Petra u Starom Gradu, gdje se nalazila u fundusu zbirke, pa zasigurno potječes područja Starog Grada kao i ostali arheološki nalazi iz te zbirke.T. 1, 4. Glinena svjetiljka (duž. 12 cm; vis. 5, s drškom 6 cm; šir. 8 cm) crvenka-stosmeđe boje, cjelovito sačuvana, osim dijela oboda. Nađena je u prošlom stoljeću uHvaru, gdje je pripadala zbirci Machiedo, a danas se nalazi u fundusu Arheološkogmuzeja u Splitu (kat. br. Fc 1450). Spominje je J. Brunšmid, a fotografiju je objavio F.Buškariol ne datiravši je.5T. 2, 2. Glinena svjetiljka (vis. 19 cm), cjelovito sačuvana, glazirana, zelenkasteboje. SI. 1. Izronjena zaslugom ronilaca u blizini Palmižane na Paklenim otocima ispredHvara prije desetak godina.6T. 2, 3. Glinena svjetiljka (duž. 8 cm; vis. 8 cm; šiur. 7,5 cm) svijetlosmeđe dokafenkaste boje; vide se ostaci glazure; cjelovito sačuvana, osim dijela kljuna. Nađenaje u uvali Garška, kao svjetiljka na T. 1, 2. Vidjeti bilješku 4.T. 2, 4. Glinena svjetiljka (duž. 8,5 cm; vis. 7 cm; šir. 7,5 cm) svijetlosmeđe boje,cjelovito sačuvana, osim dijela kljuna. Ručka i donji joj dio lijepo su profilirani. Izronje-na je u uvali Ždrilca kao i svjetiljka na T. 1, 1. Vidjeti bilješku 3.Dosad je u nas bila poznata samo jedna takva svjetiljka kao hvarske na T. 1., ito s rta Pečena na Kornatima, T. 2, 1., a vjerujem da će se takvih primjeraka još prona-ći.7 Iako su česti nalazi ovih svjetiljaka specifičnog oblika, T. 1., 1, 3, 2, 4, T. 2, 1., onejoš nisu dostatno sistematizirane. Izrađivane su u južnoj Italiji, a prema preciznijimistraživanjima datiraju se u 9. i 10. stoljeće, pa je to i najtočnija datacija za kornatskii hvarske primjerke sa zahvalnim poredbama.8 Dvije svjetiljke, T. 2, 3, 4., nađene zajed-no sa svjetiljkama, T. 1, 1, 2., prema dostupnoj mi literaturi nisam mogao točnije ana-lizirati, ali vjerujem da će se zanimanjem za sadržaj tih nalaza moći još štogod reći naovu temu. Svjetiljka specifičnog oblika na visokoj nozi s dvjema pobočnim ručkamapripada raritetnoj vrsti svjetiljaka iz ranog srednjeg vijeka za koje, također, treba još4. Svjetiljku je izronio Joško Novak iz Hvarakod kojeg se i nalazi, kao i svjetiljka na T. II, 3.Podatke o nalazima zahvaljujem navedenim ronio-cima. Za arheološki kontekst ovih nalazišta: N. Pe-trić, O gradu Hvaru u kasnoj antici. Prilozi povije-sti umjetnosti u Dalmaciji, 20, 1975.5. J. Brunšmid, Arheološke bilješke iz Dalma-cije i Panonija. Vjesnik Hrvatskog arheološkogdruštva, 1, 1895-1896, 150. F. Buškariol, ZbirkaMachiedo u Arheološkom muzeju u Splitu. Prilozipovijesti otoka Hvara, 9, 1988, 34.6. Informacije o ovom nalazu su mi dali hvarskislikar Goran Novak i Dietrich Maelchov iz Bremer-hafena kod kojeg se svjetiljka nalazi.7. Z. Brusić, 82, T. 5/2.8. O. Broneer, Corinth, Terracotta Lamps. Har-vard 1930, br. 1558, XXIV. H. Menzel, Antike Lam-pen im Romischen — Germanischen Zentralmu-seum, Mainz 1954, Abb. 85, 10, 11. R. D. Whitehou-se, Excavations at Anglona. Papers of BritishSchool at Rome, 37, 1969, 64, F. 17, 4. D. B. White-house, A trial excavations at monte d'Irsi, Basilica-ta. Papers of British School at Rome, 38-39, 1971,46. E. Fabbricotti, Lucerne del Museo ArcheologicoDomenico Ridola di Matera. Rendiconti, Atti, Lin-cei, XXX, 7-12, 1976, 402-404, T. 8, T. 9. A. Zacca-ria Ruggiu, Le lucerne fittili del Museo Civico diTreviso. Roma 1980, 136, 137.N PETRIĆ: Svjetiljke i pilastar s Hvara, VAMZ, 3.S., XXIII 173-182 (1990)175preciznijih prouka. Ova je datirana u 9. stoljeće i zanimljiv je prilog problematici ova-kvih svjetiljki.9Inače, nalazi koje smo iznijeli zanimljiv su arheološki prilog kontekstu povijesnihdogađanja u 9. i 10. stoljeću na jadranskom prostoru.10Slika 19. H. Menzel, 99, Abb. 79, 11., i ondje navedenaliteratura.10. F. Rački, Documenta historiae croaticaepe-riodum antiouam ilustrantia. Zagreb 1877. M. Ba-rada, Dinastičko pitanje u Hrvatskoj 11. stoljeća.Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 50,1932. N. Klaić, Historijska uloga neretvanske kne-ževine u stoljetnoj borbi za Jadran. Makarski zbor-nik, 1, 1970 J. Lučić, Dubrovčani na Jadranskomprostoru od 7. stoljeća do godine,1205. flad JAZU,369, 1975., i ondje navedena literatura.176 N. PETRIĆ: Svjetiljke i pilastar s Hvara, VAMZ, 3.s., XXIII 173-182 (1990)Predromaničlki pilastar nađen 1880. g. do danas nije bio objavljen ni analiziran(SI. 2). Mramorni pilastar sačuvanih dimenzija (vis. 67 cm; šir. 37 cm; deb. 14 cm) nađenje u popločenju crkve Svetog Stjepana u Starom Gradu i u svojim ga je bilješkamaopisao i nacrtao G. A. Botteri, a nalaz sažeto objavio S. Ljubić.11 S druge strane jenatpis iz 1385. g., koji su osim Ljubica objavili V. Vuletić Vukasović i C. Fisković.12Ukras pilastra čini kombinirani motiv troprutaste kružnice i romba. Taj motiv, koji ječest na predromaničkoj skulpturi od sjeverne Italije i Istre do Dalmacije, zahvalan jeza potrebe. Da ne nabrajamo opširne analogije, napominjemo da se u sjevernoj Italiji,kao i u Istri skulptura s tim motivom datira u 9. stoljeće.13 Međutim, prostor Dalmacijeje zanimljiviji za raščlambe na primjeru tog motiva. Analogni hvarskom pilastru suonaj iz lapidarija Arheološkog muzeja u Splitu, s kninskog Kapitula i pilastar iz Trogirakoji mu je najsličniji, a datira se u 9. stoljeće.14 Motiv s našeg pilastra ima analogija snadvratnikom crkve Svete Nediljice iz Zadra, sa ciborijem prokonzula Grgura i cibori-jem iz crkve Sv. Tome u Zadru, te s kotorskim ciborijem iz crkve Svetog Tripuna.15 Dios ovim motivom kotorskog ciborija datira se u 9. stoljeće, kako navodi i Petricioli, dokciborije iz crkve Sv. Tome i prokonzula Grgura sa sigurnošću datira u prvu polovicu11. stoljeća. Skulptura iz Svete Nadiljice datira se u 11. stoljeće, a Petricioli smatra daje skulptura nastala istodobno kad i crkva, pa bi prema tome i nadvratnik bio datiranu 11. stoljeće.Promotrimo li iznesene podatke, mislimo da se hvarski pilastar može datirati u9. stoljeće čemu sam osobno sklon, kao što je prihvatljiva i datacija u prvu polovicu 11.stoljeća prema Petriciolijevim prosudbama i specifičnoj situaciji u predromaničkojskulpturi dalmatinske Hrvatske. Nalaz predromaničkog pilastra iz crkve Svetog Stje-pana, pored Sveca, Korčule, Majsana i Brača, obogaćuje nalaze predromaničke skulptu-re insularnog dijela dalmatinske Hrvatske.16 Pilastar je posebice zanimljiv za ranosred-njovjekovnu povijest otoka, jer se u dokumentima ta crkva spominje kao katedralna,Alias Cathedralis dum locus is esset civitas.1111. S. Ljubić, Nadpisi iz srednjega doba. Vies-tnik Hrvatskoga arkeologičkoga društva, 3, 1881,24-25. Svezak arheoloških i povijesnih bilješki onalazima s područja Starog Grada od G. A. Botterinalazi se u Arhivu dominikanskog samostana Sve-tog Petra u Starom Gradu.12. V. Vuletić Vukasović, Natpisi. Vjesnik zaarheologiju i historiju dalmatinsku, 4, 1881, 150. C.Fisković, Hektorovićev Tvrdalj. Bulletin Institutaza likovne umjetnosti JAZU, 2, 1957, 104. - Pilastarse nalazi u Arheološkoj zbirci Dominikanskog sa-mostana.13. B. Marušić, Djelatnost srednjovjekovnogodjela Arheološkog muzeja Istre u Puli 1947-1955.Starohrvatska prosvjeta, 6, 1958, SI. 20, f. Isti, Do-prinos poznavanju povijesno umjetničkih spomeni-ka kaštela Bale u južnoj Istri Starohrvatska pro-svjeta, 13, 1983, T. 6/3, T. 19/7. Isti, Kompleks ba-zilike Svete Sofije u Dvogradu. Histria archaeolo-gica, 2, 1971, T. 16/1.14. M. Abramić, Basreljef Sv. Juraj u Žrnovici.Starohrvatska prosvjeta, 1-2, 1927, 79, SI. 2/1. Ž.Rapanić, -Kamena plastika ranog srednjeg vijeka uArheološkom muzeju u Splitu. Vjesnik za arheolo-giju i historiju dalmatinsku, 60, 1963, ne donosiovaj pilastar. T. Burić, Predromanička skulptura uTrogiru. Starohrvatska prosvjeta, 12, 1982, T. 8/29.Isti Ranosrednjovjekovna skulptura s Kapitula kodKnina. Starohrvatska prosvjeta, 18, 1990, T. 6/17.15. M. Pejaković - N. Gattin, Starohrvatska sa-kralna arhitektura. Zagreb 1982, 255. I. Petricioli,Pojava romaničke skulpture u Dalmaciji. Zagreb1960, T. 1-2, si. 3, 4, si. 18. Isti, Ciborij iz zadarskecrkve Sv. Tome. Starohrvatska prosvjeta, 11, 1981,T. I.16. C. Fisković, Spomenici otoka Visa od 9. do19. stoljeća. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaci-ji, 17, 1968, 152.C. Fisković, Ranosrednjovjekovne ruševine na Maj-sanu. Starohrvatska prosvjeta, 11, 1981, T. 5, T. 8.Isti, Još o Majsanu. Starohrvatska prosvjeta, 16,1987, si. 3. N. Jakšić, Predromanički reljef sa spo-menom blaženog Teodora u Bolu na Braču. Prilozipovijesti umjetnosti u Dalmaciji, 25, 1985.17.. S.-Ljubić, Chiesa Vescovile di Cittavecchia.ha Dalmazia, 13-14, 1846. D. Domančić, Valierovavizitacija otoka Hvara i Visa. Arhivska grada otokaHvara, I, 1960.N. PETRIĆ: Svjetiljke i pilastar s Hvara, VAMZ, 3.s., XXIII 173-182 (1990) 177Slika 2.178 N. PETRIĆ: Svjetiljke i pilastar s Hvara, VAMZ, 3.S., XXIII 173-182 (1990)Od arheoloških podataka iz ranog srednjeg vijeka otoka Hvara napominjemo joši numizmatičke nalaze polufolisa Tiberija III (698-705) i solida romanata Romana IIIArgira (1028-1034) s područja Starog Grada, odnosno crkve Svetog Ivana.18Srebrne naušnice nađene kod crkve Svete Barbare u Dolu pripadaju kasnijemrazdoblju.19Dakako, posebno zanimljiv dio ranosrednjovjekovne baštine otoka Hvara pred-stavljaju primjeri sakralne, stambene i fortifikacione arhitekture što zaslužuje posebnuznanstvenu pozornost, pa ćemo o tome nekom drugom prilikom. U ovom sam kratkomčlanku htio naznačiti nekoliko zanimljivih i novih arheoloških podataka koji su važniza daljnje prouke ovog dijela ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti i arheologije ja-dranskog prostora.OPIS TABLI I SLIKA U TEKSTUDESCRIPTION OF PLATES AND ILLUSTRATIONSTabla 1.Plate 1.1. - glinena svjetiljka iz uvale Ždrilca na Paklenim otocima ispred Hvara; 2. - svjetiljkaiz uvale Garška u blizini grada Hvara; 3. - svjetiljka s područja Starog Grada, otokHvar; 4. - svjetiljka iz grada Hvara.1. - clay lamp from Ždrilca Bay on the Pakleni Islands facing Hvar; 2. - lamp fromGarška Bay near the town of Hvar; 3. - lamp from the area of Stari Grad, the islandof Hvar; 4. - lamp from the town of HvarTabla 2.Plate 2.1. - svjetiljka nađena kod rta Pečena na Kornatima; 2. - svjetiljka nađena u bliziniPalmižane na Paklenim otocima ispred Hvara; 3. - svjetiljka iz uvale Garška u blizinigrada Hvara; 4. - svjetiljka iz uvale Ždrilca na Paklenim otocima ispred Hvara.1. - lamp found near Cap Pečena on the Kornati Islands; 2. - lamp found near Palmi-žana on Pakleni Islands; 3. - lamp from the Garška Bay near the town of Hvar; 4. -lamp from the Ždrilca Bay on Pakleni Islands facing Hvar.Slika 1.Figure 1.Svjetiljka nađena u podmorju blizu Palmižane na Paklenim otocima ispred Hvara.Lamp, found in the sea near Palmižana on Pakleni Islands facing Hvar.Slika 2.Figure 2Predromanički pilastar iz crkve sv. Stjepana, Stari Grad, otok Hvar. Preromanesquepilaster from St Stephen's church, Stari Grad, the island of Hvar18. Z. Dukat - 1 . Mirnik, Numizmatička zbirka 19. D. Jelovina, Statistički tipološko-topograf-dominikanskog samostana u Starom Gradu na ski pregled starohrvatskih naušnica na područjuHvaru. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, Hrvatske. Starohrvatska prosvjeta, 8-9, 1963. N.3, 1979, 13. N. Jakšić, Solidus romanatus na istoč- Jakšić, Naušnice s tri jagode u Muzeju hrvatskihnoj obali Jadrana. Starohrvatska prosvjeta, 12, arheoloških spomenika u Splitu. Prilozi povijesti1982, 177. umjetnosti u Dalmaciji, 23, 1983, 64, T. 5/8.N. PETRIĆ: Svjetiljke i pilastar s Hvara, VAMZ, 3.s., XXIII 173-182 (1990) 179SUMMARYMEDIEVAL LAMPS AND A PRE-ROMANESQUE PILASTER FROM HVARDetails conceming medieval lamps and a pre-Romanesque pilaster are here givenfor the first time. Information about these characteristic medieval lamps have untilnow only been published conceming a lamp from the Kornati. (Pl. 2. 2.) Four specimensfrom the island of Hvar, (Pl. 1.) thus mark a considerable addition to our knowledge ofthese lamps, produced in southern Italy, and dated to the ninth and tenth centuries.8Another rare find was the lamp (PL 2. 2.) with characteristic shaped legs dated 9c. Twolamps (Pl. 2, 3, 4.) were found with lamps. (Pl. 1, 1, 2), and when have been foundsomething more can be said about them. These lamps are the first of their kind to befound on our shores and are thus archaeologicallv interesting in the context of eventsin this part of the Adriatical in the ninth and tenth centuries1 0.The pre-Romanesque pilaster was found in St Stephen's church, Stari Grad andcan stylistically be dated to the 9c 1 3 1 4 also because of certain characteristics of pre-Ro-manesque sculpture in Dalmatia in the first half of the l lc . 1 5 .This is the only pre-Romanesque sculpture found on Hvar, and both it and thelamps are important finds for the early medieval history of Hvar and for Croatian ar-chaeology in Dalmatia.Primljeno 16. V. 1990.Prihvaćeno 20. IX. 1990.N. PETRIĆ: Svjetiljke i pilastar s Hvara, VAMZ, 3.S., XXIII 173-182 (1990) 181Tabla 1182 N. PETRIĆ: Svjetiljke i pilastar s Hvara, VAMZ, 3.S., XXIII 173-182 (1990)0 5 cml i n i l l i i i l i n i l i i i i l l l l i l' • • • • • tS crn5cmScnTabla 2

Medieval lamps and a Preromanesque pilaster from Hvar

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia