Anica Bilić

Bilić, Anica

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ŽIVOT I ŠKOLA  br. 12(2/2004.)                                                                                                            .   148 ANICA BILIĆ*    ŠOKAČKA RIČ 2 Prikaz manifestacije Šokačka rič 2 i Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, Vinkovci, 26. – 27. studenoga 2004.  Pored brojnih manifestacija, što skrbe o tradicijskoj kulturi, šokački su govori marginalizirani. Stoga je Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije iz Vinkovaca svoje dosadašnje uspješno njegovanje kulturne baštine proširila novom manifestacijom ŠOKAČKA RIČ s ciljem čuvanja, njegovanja i proučavanja slavonskoga dijalektnoga izričaja.  Kako smo navikli tradicijsku kulturu gledati odjenutu u folklorno ruho, željeli smo ŠOKAČKOM RIČI učiniti odmak i uskladiti ju sa suvremenim potrebama, ponajprije znanstvenom razinom kojom smo pristupili slavonskom dijalektu. Stoga je središnje mjesto novoutemeljene manifestacije županijskoga ZAKUD-a, održane 14. studenoga 2003. u Vinkovcima, imao Znanstveni skup Slavonski dijalekt s posebnim naglaskom na mjesnim govorima vinkovačkoga i županjskoga kraja u kojemu su sudjelovali znanstvenici, uglavnom jezikoslovci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: Marko Samardžija, Marija Znika, Ljiljana Kolenić, Anica Bilić, Bernardina Petrović, Sanja Vulić, Milica Lukić i pjesnik Drago Štambuk.  Postignuća prve ŠOKAČKE RIČI pokazuju kako se proučavanjem slavonskoga dijalektalnoga izričaja poticajno djelovalo na promišljanja o slavonskom dijalektu i pripadajućim mu govorima, a nagradama potaknulo čuvanje i njegovanje zavičajnoga idioma ne samo u književnosti i znanosti nego i u drugim područjima. Rezultati istraživanja kao i postignuća prve ŠOKAČKE RIČI ovjekovječeni su 2004. na 179 stranica klasičnoga knjiškoga izdanja u Zborniku radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt s domaćom recenzijom u izdanju Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije (za izdavača Andrija Matić, urednica Anica Bilić, recenzenti Ljiljana Kolenić i Loretana Despot, tisak ZEBRA, Vinkovci). Kako bi problematika šokačkih govora bila pristupačna svima, a osobito mladim naraštajima, sadržaj Zbornika prezentirali smo i u novom, u svijetu već potvrđenom mediju – digitalnom izdanju. Objavljivanjem Zbornika radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt na CD-ROM-u željeli smo koristiti i iskoristiti prednosti računalne tehnologije i toga tipa izdanja te olakšati čuvanje staroga na nov način, primjeren vremenu u kojemu živimo. Osim dijalektološkoga osvjetljivanja šokačkih govora, u izradbi projekta manifestacije ŠOKAČKA RIČ i oblikovanju programskih smjernica težila sam ostvarenju multidisciplinarnoga pristupa slavonskom dijalektu i pripadajućim mu govorima, stoga je Znanstveni skup Slavonski dijalekt, što se održao u Vinkovcima 26. i 27. studenoga 2004., uz jezičnu sekciju s naglaskom na posavskom poddijalektu, proširen još i književnom sekcijom Hrvatska štokavska dijalektalna književnost, kako bi se istaknuo odnos slavonskoga dijalekta i književnosti. Na                                                  * dr. sc. Anica Bilić, HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci                                                                                                              ŽIVOT I ŠKOLA  br. 12(2/2004.)   149 skupu je sudjelovalo dvadesetak znanstvenika, što svjedoči o živom interesu hrvatske znanosti za slavonski dijalekt.  Književnom sekcijom osvijetljen je slavonski dijalekt u književnim djelima, ponajprije vinkovačkoga kružoka. Akademik Stjepan Damjanović (Filozofski fakultet u Zagrebu) s temom Šokačka rič u Kućniku Josipa Stjepana Relkovića seže u prošlo govorno i književno stanje kada se taj vinkovački kateheta i ivankovački župnik nadovezao na prosvjetiteljska nastojanja svojega oca, a Bernardina Petrović (Filozofski fakultet u Zagrebu) laća se zahtjevne teme i posla oko Leksikografske obradbe Relkovićeva Satira. Loretana Despot (Filozofski fakultet u Osijeku) donosi sintetski pogled na Slavonski dijalekt u pisaca 18. stoljeća kada Slavonija započinje svoje prve književne korake. Nezaobilaznu i nepresušnu temu Kozaraca zastupaju Sanda Ham (Filozofski fakultet u Osijeku) intrigantnim naslovom Govori li Kozarčeva Tena dijalektom ili književnim jezikom te Marko Samardžija (Filozofski fakultet u Zagrebu), koji nas temom Dijalektalno u jeziku pripovijesti Ive Kozarca vodi na početak 20. stoljeća, značajan za vinkovački književni kružok, ali i problematiku hrvatske štokavske dijalektalne književnosti. Marica Grigić (Filozofski fakultet u Osijeku) pak govoreći O Šokačkim varijacijama Vladimira Kovačića vodi nas sredini 20. stoljeća, a Jakov Sabljić (Filozofski fakultet u Osijeku) u suvremeni stadij početka 21. stoljeća promatrajući na primjeru romana Križevi i ruže Pave Petričevića (Vinkovci, 2002.) Šokačku rič kao suvremenu hrvatsku književnu riječ.  Kako slavonski dijalekt dijelom seže i u susjednu Mađarsku, njegov suodnos s književnošću prezentiraju gosti s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta iz Pečuha, Stjepan Blažetin govoreći o Hrvatskoj dijalektalnoj poeziji u Mađarskoj od 1945. do danas te Janja Prodan izlažući o Santovačkim Šokcima u usmenoj tradiciji, a pridružuje im se i tema Sanje Vulić (Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu) Jezične značajke u književnim djelima šokačkoga pisca iz Mađarske Miše Jelića. Ernest Barić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu) pak prebacuje težište na jezikoslovlje temom Toponimi i mikrotoponimi šokačkih sela u Baranjskoj županiji (Mađarska).  Naglasak na terenska istraživanja i konkretnu razinu slavonskoga dijalekta i posavskoga poddijalekta, odnosno mjesnih govora stavljaju svojim izlaganjem Govor mjesta Retkovci Ljiljana Kolenić (Filozofski fakultet u Osijeku) i Anica Bilić (Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima), potom Željko Jozić (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu) govoreći o Nekim osobitostima posavske akcentuacije s uporištem u terenskim istraživanjima po Bosanskoj Posavini, Milica Lukić (Filozofski fakultet u Osijeku) temom Tko ili što iz koga ili čega – O odnosu jezične i izvanjezične zbilje u frazemskome sloju mrzovićkoga govora te Vlasta Markasović (Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca u Vinkovcima) izlaganjem o Osobitostima govora vinkovačkih Šokaca. Marija Znika (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu) osvježava u našoj memoriji tradicijski leksik Iz bakine kuhinje. Jela Maresić (Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu) promatra kontakt slavonskoga dijalektnoga leksika sa susjednim govoreći O leksičkim podudarnostima slavonskih i kajkavskih govora. Slavonski dijalekt stavljen je u suodnos i sa stranim jezičnim sustavima te promatran u kontekstu teorije i prakse prevođenja u izlaganju Vladimira Karabalića (Filozofski fakultet u Osijeku) pod naslovom Kako prevoditi dijalektalnu književnost. Teorijski, lingvistički pristupio je dijalektu Bogdan Mesinger (Osijek) izlaganjem Teorija determinističkog kaosa – ključ za razumijevanje razvojne disperzije dijalekatskih idioma.  ŽIVOT I ŠKOLA  br. 12(2/2004.)                                                                                                            .   150Na Šokačkoj riči 2 za vrijedna postignuća te izuzetan doprinos u znanstvenom udjelu Slavonije u hrvatskom jezikoslovlju Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije nagradila je akademika Stjepana Damjanovića velikim dukatom s pratećom poveljom, obrazloženje je pročitala i nagradu uručila Anica Bilić.  Za promicanje slavonskoga dijalekta u književnosti dukat i povelju dobio je pučki pjesnik Đuka Galović iz Drenovaca, autor poznatih pjesama Slavonci smo i Hrvati pravi te Odavno smo graničari stari i brojnih drugih, »prisutan u našoj pučkoj književnosti već više od pola stoljeća«, stoji u obrazloženju, što ga je napisao urednik Galovićeve zbirke pjesama Vladimir Rem, a nagradu mu je uručio predsjednik županijskoga ZAKUD-a Andrija Matić.  Radijskom emisijom Dobro jutro, Šokadijo, što se emitira na Nedjeljnom jutarnjem programu Hrvatskoga radija Radio postaje Đakovo od 7. kolovoza 2000., kao urednik i voditelj Marko Slobođanac pospješuje čuvanje slavonskoga leksičkoga blaga te pridonosi njegovanju šokačkoga govora Đakovštine promičući ga uspješno u suvremenom i vrlo utjecajnom auditivnom mediju. Stoga je Marko Slobođanac iz Budrovaca dobitnik nagrade Šokačke riči za medijsko aktualiziranje šokačkoga govora, što mu je uručio Andrija Matić, a obrazloženje pročitao Ivan Bušić. U svečanom je dijelu programa sudjelovala Ksenija Petričić interpretacijom na dijalektu dviju mladenačkih pjesama Subotnje predvečerje i Cigo laureta Šokačke riči, potpisane zavičajnim oblikom Stipo Damjanović. Tajnica KUD-a Ivan Goran Kovačić iz Ivankova i voditeljica dječje skupine Ksenija Petričić debitirala je kao dječja pjesnikinja, čije su stihove recitirali na ivankovačkom mjesnom govoru najmlađi članovi KUD-a Tena Matijević i Tomislav Cerančević. Tomislav Bošnjaković, član KUD-a Šokadija iz Budrovaca, šokačkim je govorom interpretirao monolog Đuke Begovića, a Marinko Dekanić iz Rokovaca izveo je nekoliko skladbi na tradicijskim glazbalima, samici, dvojnicama i gajdama te završnom pjesmom ovogodišnjega pjesničkoga laureata Šokačke riči Đuke Galovića Odavno smo graničari stari raspjevao sve sudionike i publiku u Kongresnoj dvorani vinkovačkoga hotela Slavonija.  Svojim riječima kao i vrijednim postignućima dobitnici nagrada akademik Stjepan Damjanović, pjesnik Đuka Galović te radijski voditelj Marko Slobođanac efektno su djelovali na publiku te zauzeli trajno mjesto u brojnim srcima i memoriji.   Očekujemo do sljedeće Šokačke riči objavljivanje novoga Zbornika radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, održana 2004. u Vinkovcima, a sudeći po izlaganjima, očekivati je kako će opsegom i kakvoćom postati zapažen u hrvatskom znanstvenom javnom mnijenju.  Raspoloženje, širok raspon tema i izlaganja te velik broj sudionika ovogodišnjega Znanstvenoga skupa pokazao je da se o slavonskom dijalektu može i ima još dosta toga reći. Kao autor projekta manifestacije željela bih koncentrično razvijati problematiku slavonskoga dijalekta te 2005. na Šokačkoj riči 3, osim dijalektološkoga pristupa, koji se podrazumijeva i smatra nezaobilaznim, uvesti još teatrološku sekciju kako bismo propitali poziciju slavonskoga dijalekta u scenskoj i filmskoj umjetnosti te pozvali ugledne teatrologe, ali i praktičare, scenariste, glumce, lektore, kazališne i filmske redatelje da nam govore o svojim iskustvima i postignućima, upoznaju s poteškoćama i potrebama, nastalim u dodiru sa slavonskim dijalekatskim izričajem.                                                                                                               ŽIVOT I ŠKOLA  br. 12(2/2004.)   151 Znanstveni skup o slavonskom dijalektu bio je središnjim, radnim dijelom Šokačke riči 2002. i 2003., a dodjela simboličnih, znakovitih nagrada s pratećom poveljom njezinim završnim, svečanim dijelom. Sljedeću Šokačku rič obogatili bismo još jednom popratnom priredbom u kojoj bi aktivno sudjelovala školska mladež te pokazala svoj stav prema zavičajnom idiomu i umijeće u usmenom i pisanom dijalekatskom izričaju. Uostalom, na mladima svijet ostaje!    

ŠOKAČKA RIČ 2 Prikaz manifestacije Šokačka rič 2 i Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, Vinkovci, 26. – 27. studenoga 2004.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia