Ivica Prlić

Marija Surić-Mihić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

167SIGURNOST 50 (2) 167 - 172 (2008) 1CEC; Council Recomendation on the limitation of exposure of the general public to  electromagnetic fields (0 Hz to 300 GHz), 1999/519/EC.  2ICNIRP; Guidelines for limiting exposure to time-varying elec-tric, magnetic, and electromagnetic fields (up to 300 ghz), ICNIRP; General approach to protection against non-ionizing radiation i ICNI-RP; Statement; Health Physics. 87(2):187-196, August 2004.  3Svi kvalitetni zakonski propisi iz područja radnih odnosa i za-štite na radu moraju definirati   profesionalnu izloženost s obzirom na agens kojem je radnik izložen (izloženost čemu!).NEDOSLJEDNOSTI PRAVILNIKA O ZAŠTITI OD ELEKTROMAGNETSKIH POLJAUVODAutori smatraju da je potrebno pokrenuti stručnu raspravu i ukazati na poteškoće u pro-vođenju zakonskih propisa iz područja zaštite od neionizirajućeg zračenja - elektromagnet-skih polja, dijelom zbog neprimjerenih tu-mačenja nedovoljno educiranih stručnjaka i dijelom zbog nejasnoća koje ti propisi unose u tumačenja jasnih odredbi drugih zakonskih propisa, pogotovo propisa iz područja zaštite na radu. Propisi Europske unije1 izbjegavaju definiranje profesionalne izloženosti. ICNIRP2 (International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection), također, jasno ne defi-nira profesionalnu izloženost. Oba navedena međunarodna dokumenta definiraju fizičko područje izloženosti i prepuštaju državama članicama da samostalno pravno reguliraju navedenu tematiku.PODRUČJE PROFESIONALNE             IZLOŽENOSTI„Profesionalna izloženost je izloženost čo-vjeka (radnika) biološkim, kemijskim i fizikalnim agensima u procesu rada (u radnim prostorijama i prostorima) za vrijeme proizvodnje, rukovanja, transporta, skladištenja ili korištenja“ ili jedno-stavnije, to je izloženost nabrojenim „agensima“ za vrijeme bavljenja svojim profesionalnim po-slom na radnom mjestu. Navedeni opis profesi-onalne izloženosti jasno ukazuje da je potrebno istaknuti čemu je radnik izložen!3 Zakon o listi profesionalnih bolesti (N.N., br. 162/98.) u članku 3. pod rednim brojevima 34. i 35. navodi bolesti uzrokovane ionizirajućim i neionizirajućim zračenjem. Tu se prvi puta vidi nedosljednost u opisu poslova (indirektno profe-sionalne izloženosti zračenju). Naime, pod red-168SIGURNOST 50 (2) 167 - 172 (2008)I. PRLIĆ, M. SURIĆ MIHIĆ, T. MEŠTROVIĆ: Nedosljednosti Pravilnika o...profesionalne izloženosti“ kao područja radnih mjesta koja nisu u području povećane osjetljivo-sti i na kojima se pojedinci mogu zadržavati do 8 sati dnevno, pri čemu je kontrolirana njihova izloženost elektromagnetskim poljima7. Pritom se područje povećane osjetljivosti definira8 kao: a) područja stambenih zona u kojima se oso-be mogu zadržavati i 24 sata  dnevno; b) škole, ustanove predškolskog odgoja, rodi-lišta, bolnice, smještajni turistički   objek-ti, te dječja igrališta (prema urbanističkom planu); c) površine neizgrađenih parcela namijenje-ne prema urbanističkom planu za a) ili b); Valja uočiti da se „područje“ profesionalne izloženosti definira pomoću druge definicije koja također definira fizičko područje, neki za-dani prostor - „područje osjetljivosti“, a ne de-finira „izloženost“ radnika elektromagnetskom zračenju koju bi trebalo kontrolirati. U prvoj de-finiciji se govori i o kontroli izloženosti radnika koji rade na radnim mjestima koja se ne nalaze u području posebne osjetljivosti. Zbog očite cirku-larnosti te dvije definicije, one nisu prikladne za opis profesionalne izloženosti radnika kako smo to naveli na početku. Tako oblikovane definicije9 djelomična su posljedica strogih i kompleksnih fizikalnih i elektroničkih zahtjeva na provedbu mjerenja i posebno na mjernu opremu kojom se mjere – utvrđuju razine temeljnih i referen-tnih fizikalnih veličina pomoću kojih opisujemo izloženost biološkog tkiva elektromagnetskim poljima i provodimo procjenu rizika tom izla-ganju. Definicija zahtijeva kontrolu izloženosti radnika. Kada bismo zahtijevali samo kontrolu izloženosti prostora, a ne i čovjeka u njemu, to bi pojednostavilo mjerenja jednostavno stoga što nam ljudska prisutnost (stacionarna i posebno di-namička) u prostoru u kojem mjerimo potrebne dozimetrijske fizikalne veličine značajno utje-nim brojem 34. navode se poslovi s izvorima io-nizirajućeg zračenja, dok se pod rednim brojem 35. navode poslovi u zoni neionizirajućeg zrače-nja. S obzirom da se radi o istoj fizici zračenja, nije jasno zašto se primjenjuju dva, u osnovi, vrlo različita opisa lokacije na kojima se nala-zio izloženi radnik za vrijeme obavljanja radnog procesa. To je prva značajna nedosljednost koja otežava posao medicini rada.Kada govorimo o profesionalnoj izloženosti neionizirajućem zračenju, govorimo o izlože-nosti radnika fizikalnom agensu, elektromagnet-skim poljima u širokom spektru frekvencija4  koja proizvode sredstva za rad ili uređaji i radni alati nužni za provedbu procesa proizvodnje. Da bi bio profesionalno izložen zračenju iz tih izvora, radnik se mora nalaziti u njihovoj neposrednoj blizini (jer su mu oni sredstva za rad), mora biti izložen zračenju tijekom svoje profesionalne ak-tivnosti, rada (najmanje 8 sati dnevno) i prostor u kojem radi mora biti nadziran na neki definirani zakonom zadan mjeriteljski način.Kada generički pravilnik ne daje dovoljno jasne definicije, unosi se zbrka u pojašnjenje izloženosti tumačenjem stručnih termina iz svih drugih vezanih pravnih propisa. Pri tome od po-četka nije jasno koji nam je pravni propis po-četni (generički) te da li govorimo o izloženosti radnika koji se nalazi u nekoj definiranoj okolini izvora takvog zračenja (što bi bilo područje oko izvora zračenja) ili govorimo o izloženosti rad-nika unutar prostora u  kojem se prostire elek-tromagnetsko polje od izvora (što bi bilo široko područje koje ne bi imalo veze s radom uz izvo-re zračenja).Sabor RH je 1999. godine donio Zakon o za-štiti od neionizirajućeg zračenja5  koji u sklopu Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja6 (dalje u tekstu: Pravilnika) definira „područje 4Spektar neionizirajućeg elektromagnetskog zračenja opisan je s E = hν (J) i to od E = 0 (J), pa sve do energija sposobnih za ionizaciju atoma vodika (materije); E ≅ 12.4  (eV).5Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, N.N., br. 105/99.6Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja, N.N., br. 204/03.7Članak 2., točka 21. Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja.8Članak 2., točka 20. Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja.9Definicija je dijelom preuzeta iz međunarodnih preporuka koje reguliraju izloženost ljudi elektromagnetskim poljima.169SIGURNOST 50 (2) 167 - 172 (2008)I. PRLIĆ, M. SURIĆ MIHIĆ, T. MEŠTROVIĆ: Nedosljednosti Pravilnika o...Najmodernija tehnologija, izvori elektroma-gnetskih polja koja nam služe za prijenos radij-skih telekomunikacijskih signala i potreba za nji-hovom kontrolom jasno ukazuje na nelogičnosti Pravilnika.Biti na radnom mjestu je uvjetovana “situa-cija” i svaka izloženost zračenju zbog toga što radimo na takvom radnom mjestu je društveno “nametnuti” rizik.Primjeri12 -  opisi „područja izloženosti“ te-meljem diskutiranog Pravilnika u dva različita stručna izvješća.če na mjerenja i konačni rezultat. Cirkularne definicije pojmova potrebnih za opis izlože-nosti radnika ne olakšavaju nam tumačenje i procjenu izloženosti. Zbog želje da olakšamo kontrolu „izloženosti radnika“ i da pri tome preciznije definiramo prostore u kojima čo-vjek-radnik može biti i profesionalno izložen elektromagnetskim poljima, „uveli10“ smo ne-logičnosti kroz praktičnu primjenu Pravilnika. Najveća opasnost pri tome je neargumentirana medicinska11 interpretacija mogućih posljedi-ca profesionalne izloženosti.10„Uveli“ – kroz pojašnjenja u mjerenjima, tumačenjima tih mje-renja, elaboratima i slično.11Interpretacija za potrebe službene medicine rada i procjene rizi-ka na radnim mjestima.12Primjer je ovlašteni „izvadak“ iz mjeriteljskih elaborata koje je potrebno izraditi prije redovnog puštanja u rad telekomunikacijskih an-tenskih sustava – baznih postaja. Relevantne oznake stvarnih lokacija su izbrisane. Primjeri služe samo kao ilustracija problematike.Izvješće 1.Izvješće 2.170SIGURNOST 50 (2) 167 - 172 (2008)I. PRLIĆ, M. SURIĆ MIHIĆ, T. MEŠTROVIĆ: Nedosljednosti Pravilnika o...uz izvor elektromagnetskih polja (npr. uz MR – magnetsku rezonanciju ili u fizikalnoj terapiji) jest „područje profesionalne izloženosti“ pa je i radno mjesto ako se nalazi unutar tog područ-ja profesionalno izloženo elektromagnetskom zračenju ali, ako i samo, ako se izloženost „po-dručja“ elektromagnetskim poljima na kojem se nalazi to radno mjesto kontrolira na neki zadani način. U suprotnom ta „područja“ nisu profesi-onalno izložena elektromagnetskom zračenju i radna mjesta koja se nalaze unutar tih područja nisu profesionalna radna mjesta. U isto vrijeme ti radnici jesu (mogu biti) do 8 sati izloženi elek-tromagnetskom zračenju iz telekomunikacijskih antenskih sustava mobilne telefonije koje svojim zračenjem pokriva to radno područje. Kako se to zračenje kontrolira, to znači da su radnici koji se kreću unutar tog „kontroliranog područja” pro-fesionalno izloženi elektromagnetskom zračenju iz tih telekomunikacijskih izvora zračenja bez obzira što ti izvori elektromagnetskog zračenja nemaju nikakve veze s njihovim radnim mjestom niti procesom proizvodnje. Navedeni primjer je u čistoj suprotnosti s definicijom profesionalne izloženosti zadanom agensu. Ključ kojim se određuje „profesionalna izlo-ženost“ postaje isključivo kontroliranost izlože-nosti nekog područja elektromagnetskim polji-ma. Kako se u praksi, u provođenju Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja, događa da se prilikom kontrolnih mjerenja izloženosti elek-tromagnetskim poljima pojedina područja na kojima se obavljaju mjerenja proglašavaju „po-dručjima profesionalne izloženosti“ samo zato jer se ne mogu svrstati u definiciju „područja posebne osjetljivosti“, akreditirana mjeriteljska izvješća su puna nelogičnih, često i besmislenih opisa „područja profesionalne izloženosti“ i to samo zato jer Pravilnik nalaže da se svako mjer-no mjesto mora opisati s obzirom na „područje izloženosti“14. U navedenim primjerima jasno je vidljivo da su područja koja su proglašena „područjem profesionalne izloženosti“ područja u kojem će bilo koji radnik koji radi bilo koji posao na autocesti u bilo koje vrijeme biti profesionalno izložen elektromagnetskim poljima. Tu moramo ubrojiti i vozače13 autobusa i kamiona jer oni jesu na radnom mjestu kada se kreću po kolniku autoceste. S obzirom da se ta polja kontroliraju (mjerenjima), radna mjesta svih tih radnika jesu radna mjesta koja su „izložena neionizirajućem zračenju“. Stoga,  temeljem Zakona o zaštiti na radu i njemu pratećih pravilnika moraju biti svr-stana u radna mjesta s posebnim uvjetima rada s obzirom na „zračenja“, tj. za njih se mora izradi-ti posebna procjena opasnosti na radnom mjestu s obzirom na „izloženost“ zračenju (iz znanog telekomunikacijskog izvora EM polja) koja je do-kazana mjeriteljskim elaboratom – kontrolira se. To je potpuna stručna besmislica.Definicija „područja profesionalne izloženo-sti” predmnijeva da je izloženost elektromagnet-skim poljima na tom „području“ kontrolirana. To znači da se  svako radno mjesto na kojem se radnik (osoba) zadržava do 8 sati dnevno, a na kojem se izloženost elektromagnetskom zra-čenju ne kontrolira na neki zadani način, nije područje profesionalne izloženosti. Znači da radno mjesto koje se nalazi na nekontroliranom „području“ nije radno mjesto na kojem bi radnik bio profesionalno izložen elektromagnetskom zračenju. Također, radna mjesta koja se nalaze na ”područjima” na kojima ne kontroliramo izlo-ženost elektromagnetskom zračenju bez obzira što su unutar industrijskih pogona u kojim rade izvori elektromagnetskih polja ili su, na primjer, unutar bolnica, te nisu „područja profesionalne izloženosti“, pa prema tome niti takva radna mje-sta nisu na područjima profesionalne izloženosti elektromagnetskom zračenju. Nije teško protu-mačiti da radno mjesto radnika u medicini koji radi unutar ”područja” u kojem se do 8 sati kreće 13 Sve ostale vozače koji „rade“ vozeći se autocestom sada ne spo-minjemo.14 Vidi navedeni primjer.171SIGURNOST 50 (2) 167 - 172 (2008)I. PRLIĆ, M. SURIĆ MIHIĆ, T. MEŠTROVIĆ: Nedosljednosti Pravilnika o...kontrolirati i tada se svaki čovjek na bilo kojem radnom mjestu koje je unutar područja koje je ozračeno tim elektromagnetskim poljima mora smatrati „profesionalno izloženim“ elektroma-gnetskim poljima temeljem navedenog Pravilni-ka i svih važećih pozitivnih propisa koji opisuju radna mjesta, zaštitu na radu i profesionalna radna mjesta izložena raznim agensima. Ukrat-ko, prema važećim propisima koji reguliraju zaštitu na radu svako radno mjesto u RH mora se provjeriti u kakvom se „području“ izloženo-sti elektromagnetskim poljima nalazi i za njega se mora izraditi procjena opasnosti s obzirom na izloženost „područja“, unutar kojeg se na-lazi to radno mjesto, elektromagnetskim polji-ma iz umjetnih izvora neionizirajućeg zračenja bez obzira na kojoj lokaciji se ti izvori nalaze i u čijem su vlasništvu. Ostaje nejasno tko je tada odgovoran za provedbu obvezne zaštite na radu, vlasnik izvora zračenja, poslodavac, drža-va… radnik…“Područja profesionalne izloženosti” su u stvarnosti područja radnih mjesta gdje radnici u svoje radno vrijeme rade neposredno s izvorima neionizirajućeg zračenja ili uz njih. Pri tom radu djelatnici su ili unutar sigurnosnog17 područja ili izvan sigurnosnog područja, ali su svakako unutar polja zračenja izvora ako je on u funkci-ji. Njihova izloženost elektromagnetskim polji-ma mora biti kontrolirana. Sigurnosna područja moraju, također, biti jasno definirana i opisana odgovarajućim referentnim dozimetrijskim fizi-kalnim veličinama.Npr. najčešći slučaj profesionalne izlože-nosti modernih radnih mjesta u svim oblicima telekomunikacija su radovi na izvoru18  neioni-zirajućeg zračenja koji se i sam nalazi izložen zračenju iz drugog izvora telekomunikacijskog neionizirajućeg zračenja. To su radna mjesta od interesa.Navedena činjenica postaje još problematič-nija zbog toga što hrvatski zakon razlikuje granič-ne razine referentnih mjernih veličina i granične razine temeljnih fizikalnih veličina za „područje profesionalne izloženosti“ i „područje posebne osjetljivosti“. Npr. ako čovjek stanuje u stambe-noj zgradi, tada se nalazi u području posebne osjetljivosti i za izloženost elektromagnetskom zračenju vrijede zadane granične razine referen-tnih mjernih veličina koje su puno niže od onih za opis područja profesionalne izloženosti. Ako isti čovjek radi u svojem stanu, tj. provodi radeći do 8 sati u odvjetničkom uredu u sklopu stana, tada smije biti izložen višim graničnim razinama elektromagnetskih polja jer se nalazi u „područ-ju profesionalne izloženosti“. Kako opisujemo slučaj kontrolirane15 izloženosti telekomunika-cijskim elektromagnetskim poljima, to znači da je naš čovjek – odvjetnik u dijelu dana profe-sionalno izložen elektromagnetskom zračenju i na taj dio izloženosti se primjenjuju jedne gra-nične razine, a u ostatku dana je izložen granič-nim razinama koje vrijede za „područje posebne osjetljivosti“. Pri tome uopće ne radi16 s izvorima elektromagnetskih polja ili uz njih.ZAKLJUČAKNedosljednosti Pravilnika u primjeni opisa profesionalne izloženosti više su nego očite i niti na koji način ne olakšavaju posao procjene rizika izlaganju elektromagnetskim poljima na radnim mjestima koja se nalaze unutar „područ-ja“ za koja definiramo profesionalnu izloženost radnika elektromagnetskim poljima iz zadanih izvora tih polja, a koja su sastavni dio procesa rada na tim radnim mjestima. Dalekosežna elek-tromagnetska polja koja pokrivaju zadano radno područje i koja nisu iz izvora potrebnog za izvo-đenje proizvodnog procesa mogla bi se prav-no proglasiti dovoljno jakim da ih je potrebno 15Pravilnik nalaže mjerenja moguće izloženosti elektromagnetskim poljima iz telekomunikacijskih izvora elektromagnetskog zračenja, tj. provedbu  „kontrole“ izlaganja.16Uporabu malih mobilnih telefona koji jesu izvori elektromagnet-skih polja ne obrađujemo.17Sigurnosno područje jasno je fizikalno definirano i bit će obrađe-no u posebnom radu. Bilo koji sveučilišni udžbenik o elektromagnet-skim poljima jasno definira taj pojam.18Antene koji su aktivni element izvora EM zračenja.172SIGURNOST 50 (2) 167 - 172 (2008)I. PRLIĆ, M. SURIĆ MIHIĆ, T. MEŠTROVIĆ: Nedosljednosti Pravilnika o...prostorom nije prirodnog podrijetla, već je proi-zvod napredne ljudske tehnologije, pa je stoga i međudjelovanje tih energija s biološkim tkivom još uvijek potrebno intenzivno interdisciplinarno istraživati.Ivica Prlić, dipl. ing. fizike (iprlic@imi.hr),Marija Surić Mihić, dipl. ing. fizike,Tomislav Meštrović, dipl. ing. fizike Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, ZagrebNeionizirajuća zračenja su svakim danom sve prisutnija u našim životima i nužno je potrebno uložiti truda u dopunu pravnih propisa koji regu-liraju radne procese s izvorima tih zračenja. Jer, većina frekvencija kojima se to zračenje pronosi 

NEDOSLJEDNOSTI PRAVILNIKA O ZAŠTITI OD ELEKTROMAGNETSKIH POLJA

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals