U istraživanju je na uzorku od 5 govorno i slušno normalnih govornika hrvatskoga koji su
izgovarali pet logatoma (apa, afa, ata, asa, aša) promatran prirodan izgovor i utjecaj fiksiranog
zagriza na trajanje glasnika. Mjerenjem trajanja pojedinih glasnika u akustičkom signalu
ustanovljeno je da ometanje izgovora fiksiranim zagrizom značajno produljuje izgovor vokala
(za 14 ms prvog, naglašenog, a za 25 ms drugog, nenaglašenog), ali ne mijenja značajno
trajanje konsonanta (dulji je za samo 3 ms). Rezultati se objašnjavaju relativnom stabilnošću
artikulacijskog programa i potpunim kompenzacijskim učinkom artikulacijskog sklopa u izgovoru
konsonanta i njegovim djelomičnim učinkom u izgovoru vokala

Damir Horga

Croatian

U istraživanju je na uzorku od 5 govorno i slušno normalnih govornika hrvatskoga koji su

izgovarali pet logatoma (apa, afa, ata, asa, aša) promatran prirodan izgovor i utjecaj fiksiranog

zagriza na trajanje glasnika. Mjerenjem trajanja pojedinih glasnika u akustičkom signalu

ustanovljeno je da ometanje izgovora fiksiranim zagrizom značajno produljuje izgovor vokala

(za 14 ms prvog, naglašenog, a za 25 ms drugog, nenaglašenog), ali ne mijenja značajno

trajanje konsonanta (dulji je za samo 3 ms). Rezultati se objašnjavaju relativnom stabilnošću

artikulacijskog programa i potpunim kompenzacijskim učinkom artikulacijskog sklopa u izgovoru

konsonanta i njegovim djelomičnim učinkom u izgovoru vokala

Horga, Damir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

UDK 801.41/44Izvorni znanstveni ~lanakPrihva}eno za tisak 3. 10. 1996.Damir HorgaFilozofski fakultet, Zagreb					U istraivanju je na uzorku od 5 govorno i slu{no normalnih govornika hrvatskoga koji suizgovarali pet logatoma (apa, afa, ata, asa, a{a) promatran prirodan izgovor i utjecaj fiksira-nog zagriza na trajanje glasnika. Mjerenjem trajanja pojedinih glasnika u akusti~kom signa-lu ustanovljeno je da ometanje izgovora fiksiranim zagrizom zna~ajno produljuje izgovor vo-kala (za 14 ms prvog, nagla{enog, a za 25 ms drugog, nenagla{enog), ali ne mijenja zna~ajnotrajanje konsonanta (dulji je za samo 3 ms). Rezultati se obja{njavaju relativnom stabilno{}uartikulacijskog programa i potpunim kompenzacijskim u~inkom artikulacijskog sklopa u iz-govoru konsonanta i njegovim djelomi~nim u~inkom u izgovoru vokala.Stabilnost izgovornih pokreta, a time posredno i motori~kih programa kojinjima upravljaju prou~ava se razli~itim tehnikama kojima se ometa prirodanizgovor. Ometanje se postie tako da ispitanik govori s neprirodno debelom (do1 cm) zubnom protezom (Hamlet i Stone 1978), ili da se govorni organi opte-rete tijekom govora u trenutku nepredvidivom za govornika (Abbs i sur. 1984,1986) ili da se od ispitanika zahtijeva da govori s nepokretnom donjom ~eljustiili tako da stisne zube ili da zagrize plo~icu razli~ite debljine (1 do 2,5 cm) itako fiksira donju ~eljust (Lindblom i sur. 1979, Lindblom i Lubker 1981,Smith 1987). Stabilnost se izgovora u takvim uvjetima postie kompenzacij-skim pokretima cjelokupnog artikulacijskog sustava. Iz toga se izvode zaklju~cio funkcioniranju artikulacijskog programa i sinergijskim vezama izme|u poje-dinih govornih organa (Abbs 1982, Abbs i sur. 1986) i na~inu kontrole radaartikulatora kod sloenih pokreta (Abbs i Graco 1982) i sprezi unaprijed.Lindblom i sur. (1979) pokazali su da govornici prije zapo~injanja fonacijekompenziraju neprirodni poloaj donje ~eljusti. Mjere}i vrijednosti formanataza ~etiri {vedska vokala koje su ispitanici izgovarali sa zagrizom plo~ice i pri-rodno bez tog ograni~enja, pokazalo se da se te vrijednosti kre}u u granicama213uobi~ajenog variranja formanata i za prirodni govor. Budu}i da su se vrijedno-sti formanata mjerile na prvom impulsu glasnica, kada ispitanici jo{ nisu uklju-~ili slu{nu kontrolu, kompenzacijski su se pokreti ostvarili na osnovi govorni-kova »prora~una« o novim artikulacijskim uvjetima zbog zagrizne plo~ice. Daispitanici nisu kompenzirali ometanje, vrijednosti formanata odstupale bi oddobivenih za nekoliko stotina herca.U drugom istraivanju (Gay i sur. 1981) promatrali su rendgenskim snima-njem bo~nu sliku pokreta izgovornih organa da bi ustanovili na koji na~in jezikkompenzira fiksiranost donje ~eljusti u izgovoru {vedskih vokala /i/, /u/, /a/ i/o/. Ustanovili su da je stupanj kompenzacije najve}i i gotovo potpun na mjestunajve}eg suenja izgovornog prolaza, tj. na temeljnom izgovornom mjestu, a od-stupanja od prirodnog izgovora pove}avaju se na onim dijelovima gdje je izgo-vorni prolaz {iri. Na osnovi kompjutorske simulacije kompenzacijskih strategijaispitanika autori su otkrili da ispitanici pode{avaju svoj izgovor u skladu s aku-sti~kom teorijom izgovora tako da samoglasni~ki izgovorni cilj predstavlja kodi-rana neurofiziolo{ka obavijest o izgovornom mjestu koje je akusti~ki signifikan-tno za konfiguraciju izgovornih {upljina na mjestu najve}eg suenja.Nasuprot iznesenim rezultatima koji pokazuju da govornici uspijevaju kom-penzirati spektralne osobine govora prilikom ometanja izgovora stoje rezultatiSmitha (1987) koji se odnose na vremenske karakteristike govora. Naime, ispi-tanici su produili izgovor konsonanata /p/, /t/ i /k/ u odnosu na prirodni izgo-vor bilo da su ih izgovarali sa stisnutim zubima ili sa zagrizom plo~ice debljine15 do 20 mm, iako su zadrani relativni odnosi inherentnog (unutarnjeg) traja-nja me|u pojedinim glasnicima. [to se ti~e inherentnog trajanja samoglasnikaza koje je svojstveno da otvoreni glasnici imaju dulje trajanje nego zatvoreni,{to se tuma~ilo ve}im pokretom koji donja ~eljust mora u~initi u izgovoru ot-vorenih vokala, pokazalo se da se u oba uvjeta ometanja i kod stisnutih zubi ikod zagriza plo~ice razlika u inherentnom trajanju otvorenih i zatvorenih vo-kala smanjila, ali nije u potpunosti eliminirana. Smith zaklju~uje na osnovi tihrezultata da se razlika u inherentnom trajanju moe samo djelomi~no pripisatimehani~kim svojstvima pokreta ~eljusti, ali i nekim drugim uvjetima kao {to jepokret jezika ili moda sredi{njim motori~kim programima za izgovor samogla-snika.Daljnji na~in promatranja organizacije vremenskih parametara govora je go-vor u neobi~nim uvjetima: ili u jako promijenjenom tempu govora u odnosu naprirodni tempo (Horga 1992, Schmidt, A. M., J. E. Flege 1995) ili u promije-njenom intenzitetu govora: jako glasan govor ili {apat (Schulman 1989, Bonnoti ChevrieMuller 1991). Elektromiografskim biljeenjem djelovanja triju mi{i}au podru~ju usne {upljine i mjerenjem vremenskih parametara akusti~kog si-gnala Bonnot i ChevrieMuller (1991) su na{li da se op}a motori~ka organiza-cija u vikanju i {apatu zna~ajno razlikuje od normalnog govora. Za vikanje jedobiveno da su vokali zna~ajno dulji, a suglasnici zna~ajno kra}i nego u prirod-nom govoru. Tako se moe re}i da postoji kompenzacijsko uravnoteivanje tra-janja glasnika unutar trajanja cijelog izri~aja. Ti rezultati potvr|uju tendencijuizokronije ve} ranije potvr|enu (Lehiste 1980, Kohler 1984). U {apatu se poka-zalo da su i samoglasnici i suglasnici produljeni u odnosu na prirodan govor.D. Horga, Utjecaj fiksiranog zagriza na trajanje izgovora glasnika  SL 41/42, 213219 (1996)214Autori to obja{njavaju ~injenicom da odsutnost glasa u {apatu zahtijeva reorga-nizaciju akusti~kih migova te hijerarhijski nii migovi postaju vani pa se stogaaktiviraju komponente cjelokupnog motori~kog programa. Postoje razlike i uvremenu aktiviranja velarnih i ~eljusnih mi{i}a: za vikanje oni se aktivirajukasnije, za {apat ranije, a za prirodni govor izme|u ovih dviju vrijednosti. Takoizgleda da je vikanje motori~ki jednostavnije, uloga pretprogramiranja manjevana, a jedinica kodiranja je slog, a ne foneti~ka rije~. [apat zahtijeva finukontrolu intrasegmentalnog trajanja i stoga paljivo planiran i sporije izvedenmotori~ki program.	U ovom je istraivanju postavljeno pitanje na koji na~in zagrizom fiksiranadonja ~eljust djeluje na vremenske parametre izgovora; u kojoj se mjeri o~itujestabilnost motori~kog programa u odnosu na ukupno trajajnje izri~aja, s jednestrane, te u odnosu na relativna trajanja pojedinih njegovih dijelova, posebnosamoglasnika i suglasnika, s druge strane.U istraivanju je sudjelovalo 10 studentica u Odsjeku za fonetiku Filozof-skog fakulteta u Zagrebu prosje~ne dobi 20 godina normalnog govornog i slu{-nog statusa kojima je materinski jezik hrvatski. Ispitanice su izgovarale slje-de}e logatome /apa/, /afa/, /ata/, /asa/, /a{a/, svaki po 10 puta u dva eksperimen-talna uvjeta: najprije sa zagrizom olovke debljine 8 mm, a zatim u prirodnimuvjetima. Uvijek je bio nagla{en prvi vokal. Njihov je izgovor snimljen na CDdisk u studijskim uvjetima.Akusti~ka je snimka analizirana pomo}u programa za analizu govornih si-gnala CSRE. 42 (Computorized Speech Research Enviroment) tako da su naslici razine zvu~nog pritiska izmjerena trajanja prvog samoglasnika (V1), sugla-snika (C) i drugog samoglasnika (V2). Budu}i da je suglasnik bio bezvu~an,kriterij je razgrani~enja bila pojava ili prekid laringalnog impulsa.Podaci su obra|eni tako da su izra~unani osnovni statisti~ki parametri mje-renih varijabli, te je primijenjena jednosmjerna i sloena analiza varijance.Rezultati se mogu promatrati s nekoliko stajali{ta. Najprije, vidljivo je (tabli-ca 1, slika 1) da je ukupno trajanje logatoma prosje~no za 42 ms, a pojedinogglasa prosje~no za 14 ms dulje u izgovoru s ometanjem nego u normalnom iz-govoru, {to je produljenje izgovora za oko 8.4%. Me|utim, doprinos tom produ-ljenju pojedinih glasnika nije podjednak, on je najve}i za zavr{ni vokal (25 msili 19%), manje za inicijalni vokal (13 ms ili 8%) i sasvim neznatno za konso-nant (3 ms ili 2%). Ovi podaci ukazuju da je u vremenskom smislu u ovakvomD. Horga, Utjecaj fiksiranog zagriza na trajanje izgovora glasnika  SL 41/42, 213219 (1996)215logatomskom sklopu najstabilniji izgovor konsonanta, tj. da su kompenzacijskipokreti uspje{ni, ne{to manje za prvi, nagla{eni vokal, a najmanje za drugi,nenagla{eni vokal. Ako se promotri varijabilitet trajanja pojedinih segmenata,onda je vidljivo da je on najmanji u normalnom izgovoru za konsonant (koefi-cijent varijabilnosti 6.7%), dok za ostale slu~ajeve podjednako varira (izme|u13 i 20%). Varijabilitet ukupnog trajanja logatoma je manji nego varijabilitetpojedinih glasnika (koeficijent varijabilnosti oko 4%) {to potvr|uje ranije rezul-tate u kojima se otkriva tenja prema izokroniji izgovora i manjem varijabilite-tu ve}ih izgovornih odsje~aka u odnosu na kra}e odsje~ke (Kochler 1984, Hor-ga 1992). Time {to je produeno i ukupno trajanje izgovora logatoma, ali i time{to su promijenjeni i odnosi izme|u pojedinih glasnika vidljivo je da se u sta-novitom smislu promijenio i motori~ki program izgovora logatoma u izgovorusa zagrizom u odnosu na prirodni izgovor.U~injene su dvije vrste jednosmjerne analize varijance. Jedanput su se pro-matrale razlike izme|u pojedinih glasnika (V1, C, V2) za svaki uvjet izgovoraposebno, a drugi su se put promatrale razlike za isti glasnik, ali u dva razli~itauvjeta (prirodan izgovor i izgovor sa zagrizom). Zna~ajnosti tih razlika prikaza-ne su u tablici 2.Jednosmjerna analiza varijance izme|u glasnika u svakom uvjetu izgovorapokazala je da se glasnici me|usobno razlikuju po trajanju i u jednom i u dru-gom uvjetu (prirodni izgovor: F = 69.7, p = .00; izgovor sa zagrizom: F = 17.6,p = .00). Me|utim, u prirodnom izgovoru zna~ajnosti razlike pridonosi ~i-njenica da se svaki glasnik zna~ajno razlikuje od druga dva (V1 od V2 i C, Cod V1 i V2 te V2 od V1 i C), dok u uvjetu izgovora sa zagrizom ta je razlikaodre|ena time {to se zna~ajno razlikuju V1 i C od V2, a izme|u V1 i C nemazna~ajne razlike.Jednosmjerna analiza varijance u kojoj su za svaki glasnik promatrani odno-si izme|u izgovora u dva razli~ita uvjeta pokazala je da su vokali zna~ajno pro-dueni u izgovoru sa zagrizom u odnosu na prirodni izgovor (za V1 F = 4.6, p= .037; za V2 F = 16.3, p = .00), dok za izgovor konsonanta ta razlika nijezna~ajna (F = .27, p = .605). Ovo ukazuje na razliku u djelovanju fiksiranogzagriza na trajanje konsonanta i vokala. Naime, konsonanti su op}enito i kodvariranja tempa izgovora stabilniji od vokala pa i u ovom slu~aju pokazuju ve-}u otpornost na ometanje izgovora.Tablica 1. Aritmeti~ke sredine (X) i standardne devijacije (s) u ms za pojedineglasnike (V1, C, V2) u izgovoru svih pet logatoma (apa, afa, ata, asa, a{a) unormalnom izgovoru i u izgovoru sa zagrizom.UvjetizgovoraV1 C V2 Ukupnox s x s x s x sNormalno 169 23 194 13 132 20 495 19Zagriz 182 23 197 25 157 25 536 24Ukupno 176 24 196 20 145 26 516 22D. Horga, Utjecaj fiksiranog zagriza na trajanje izgovora glasnika  SL 41/42, 213219 (1996)216Slika 1. Aritmeti~ke sredine ums za V1, C i V2 za svih petlogatoma u prirodnom izgovo-ru i izgovoru sa zagrizomTablica 2. Zvjezdicom su ozna~ene zna~ajne razlike me|u glasnicima i uvjeti-ma izgovora.Prirodan izgovor Izgovor sa zagrizomx Glas V2 V1 C x Glas V2 V1 C132 V2 157 V2169 V1 * 183 V1 *194 C * * 197 C *Te je odnose potvrdila i sloena analiza varijance (tablica 3) u kojoj su pro-matrani odnosi izme|u glasnika i uvjeta izgovora tako da je vidljivo da na tra-janje glasnika zna~ajno utje~e i vrsta i poloaj glasnika (V1, C, V2) i uvjet iz-govora. Me|utim, razina zna~ajnosti utjecaja manja je za uvjet izgovora negoza vrstu glasnika (p = .035 naprema p = .000). Takvu razliku pokazuje isloena klasifikacijska analiza u kojoj je dobiven koeficijent multiple korelacijeod .716, {to zna~i da ovaj sustav varijabli obja{njava 51% varijance trajanja gla-snika. Me|utim, betakoeficijenti su razli~iti za dva skupa varijabli pa je betakoeficijent za vrstu glasnika ve}i i iznosi .68 nego za uvjet izgovora gdje iznosi.23. Ta razlika u koeficijentima moe ukazivati na relativnu stabilnost struktu-re trajanja izgovora u dva promatrana uvjeta izgovora.Nadalje, postavljeno je pitanje postoji li razlika u pona{anju pojedinih kon-sonanata i vokala uz pojedine konsonante, tj. pridonose li vokali uz neke kon-sonante ukupnoj razlici u dva uvjeta izgovora vi{e nego neki drugi. Ti su re-D. Horga, Utjecaj fiksiranog zagriza na trajanje izgovora glasnika  SL 41/42, 213219 (1996)217zultati prikazani u tablici 4. Oni pokazuju da se vokali bez obzira uz koji sekonsonant pojavljuju pona{aju konzistentno, tj. da se u uvjetu izgovora sa za-grizom priblino jednako produljuju, dakako s jasnom razlikom izme|u po~et-nog i zavr{nog vokala u logatomu. Kod konsonanata se primje}uje stanovitovariranje. U izgovoru sa zagrizom produljili su se /p/ (12 ms ili 6%), /s/ (6 msili 3%) i /t/ (4 ms ili 2%), dok se /f/ skratio (5 ms ili 3%) i /{/ (2 ms ili 1%).Me|utim, statisti~ku zna~ajnost svih ovih razlika valjalo bi testirati na ve}emgovornom uzorku.Tablica 4. Aritmeti~ke sredine (X) i standardne devijacije (s) u ms pojedinihglasnika (V1, C, V2) u pojedinim logatomima za normalni izgovor (n) i izgo-vor sa zagrizom (z).V1 C V2Logatom x s x s x sapa n 147 15 191 14 143 15z 165 17 203 25 164 27afa n 172 23 190 13 132 13z 185 24 185 21 162 31ata n 168 19 190 5 128 17z 180 15 194 30 152 20asa n 175 22 196 8 132 32z 189 24 202 30 159 24a{a n 184 24 204 19 124 18z 194 28 202 22 150 29Rezultati ovog istraivanja daju naslutiti da je motori~ki izgovorni programsa stajali{ta vremenske organizacije relativno stabilan i u uvjetima ometanjaizgovora pomo}u fiksiranog zagriza. Ta se stabilnost osobito o~ituje u izgovorukonsonanata koji zadravaju svoje trajanje, dok vokali podlijeu stanovitom du-ljenju u izgovoru sa zagrizom, i to vi{e zavr{ni nenagla{eni nego po~etni na-gla{eni vokal. Iako je mjerenje provedeno na osnovi akusti~kog signala i nijeneposredno promatran sam artikulacijski pokret, ve}e duljenje vokala ukazujena ve}u vanost pokreta ~eljusti za izgovor vokala nego za izgovor konsonana-ta, a onda i na samo djelomi~no uspje{nu kompenzacijsku efikasnost pokretajezika i usana kada je u pitanju trajanje vokala. Valjalo bi ovakva istraivanjavremenskih parametara izgovora provoditi registracijom podataka o pokretimagovornih organa, mi{i}noj i neuralnoj aktivnosti, {to zahtijeva druga~iju vrstueksperimentalne aparature.6. Literatura1. Abbs, J. H. (1982). A speech motor system perspective on nervous system control variables.The Behavioral and Brain Sciences, 5, 541542.D. Horga, Utjecaj fiksiranog zagriza na trajanje izgovora glasnika  SL 41/42, 213219 (1996)2182. Abbs, J. H. (1986). Invariance and Variability in Speech Production: A Distinction BetweenLinguistic Intent and its Neuromotor Implementation. U Parkell, J. S. i Klatt, D. H. (Eds.):Invariance and Variability in Speech Processes. Lawrence Erlbaum Associates, Publishers.Hillsdale, New Jersey, London.3. Abbs, J. H., Gracco, V. L. i Cole, K. J. (1984). Control of Multimovement Coordination: Sensori-motor Mechanisms in Speech Motor Programming. Journal of Motor Behavior, 16,  2, 195231.4. Abbs, J. H., V. L. Graco (1982). Motor control of multimovement behaviors: Orofacial muscleresponses to load perturbations of the lip during speech. Journal of Neurophysiology, 51(4),705723.5. Bonnot, J. F. P., C. ChevrieMuller (1991). Some effects of shouted and whispered conditionson temporal organization. Journal of Phonetics, 19, 473483.6. Gay, T., B. Lindblom, J. Lubker (1981). Production of biteblock vowels: Acoustic equivalenceby selective compensation. Journal of Acoustical Society of America, 69, 802810.7. Lindblom, B., J. Lubker, T. Gay (1979). Formant frequences of some fixedmandible vowelsand a model of speech motor programming by predictive simulation. Journal of Phonetics,7. 147161.8. Hamlet, S., Stone, M. (1978). Compensatory alveolar consonant production induced by wearingdental prothesis. Journal of Phonetics, 6, 227248.9. Horga, D. (1992). Varijabilitet govornih odsje~aka. Suvremena lingvistika, 18, 34, 8192.10. Schmidt, A. M., J. E. Flege (1995). Effects of Speaking rate changes on native and nonnativespeech production. Phonetica, 52, 4154.11. Schulman, R. (1989). Articulatory dinamics of loud and normal speech. Journal of AcousticalSociety of America, 85, 295312.12. Smith, B. L. (1987). Effects of Bite Block Speech on Intrinsic Segment Duration. Phonetica, 44,6575.Influence of the biteblock articulation on sound durationOn the sample of five Croatian subjects with normal speech and hearing status who producedfive VCV utterances (apa, afa, ata, asa, a{a) the influence of the biteblock articulation on soundduration was assessed. The sound duration measurements of the acoustic signals showed that thebiteblock vowels are significantly longer compared to natural articulation (the first, stressed vo-wel 14 ms longer, and the second, unstressed vowel 25 ms longer), but that the biteblock conso-nant did not change its duration significantly (the consonant was longer only for 3 ms). The re-sults reveal the considerable stability of the articulation program and the effective compensatorymovements of the articulatory system in consonant articulation but only its partial effectiveness invowel articulation.D. Horga, Utjecaj fiksiranog zagriza na trajanje izgovora glasnika  SL 41/42, 213219 (1996)219

Utjecaj fiksiranog zagriza na trajanje izgovora glasnika

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia