PERINATAL OUTCOME OF PREMATURE INFANTS IN KARLOVAC MATERNITY WARD IN 2005 YEAR

Abstract

Cilj rada. Evaluirati perinatalni ishod nedonoščadi u rodilištu Opće bolnice Karlovac u 2005. godini. Materijal i metode. Od 972 živorođene djece, bilo je 40 nedonoščadi, odnosno 4,12%. Analizirani su podatci iz rodilišne dokumentacije te otpusna pisma iz centara tercijarne skrbi. Rezultati. Bilo je 77.5% vaginalnih poroda i 22,5% nedonoščadi porođene carskim rezom. Antropometrijske vrijednosti porodne težine, duljine i opsega glave odgovarale su rasponu centilnih vrijednosti za gestacijsku dob. Najveći broj djece je imao uredne vrijednosti Apgar indeksa u prvoj (65%) i petoj (67,5%) minuti. Čak 15% nedonoščadi je imalo Apgar indeks manji od 4 u prvoj minuti, a 10% u petoj minuti. U ustanovu tercijarne skrbi je premješteno 30% nedonoščadi, a 70% ih je liječeno u rodilištu Opće bolnice. Prosječna gestacijska dob nedonoščadi koja je premještena u ustanovu tercijarne skrbi je 33 tjedna, a liječene u rodilištu OB Karlovac 35 tjedana. Najveći broj nedonoščadi (50.0%) premješteno je zbog respiratornog distres sindroma, 33,33% nedonoščadi zbog zatajenja disanja, te po jedno nedonošče s atrezijom anusa (8,33%) i dijabetičkom fetopatijom (8,33%). U morbiditetu je najčešće zastupljena hiperbilirubinemija (65%), potom perinatalna infekcija u 57,5%. Na trećem mjestu je peri-interventrikularno krvarenje sa 42,5%, nakon čega slijedi respiratorni distres sindrom u 25% nedonoščadi. Zaključak. Podaci o perinatalnom ishodu nedonoščadi mogu se koristiti za procjenu, evaluaciju, planiranje i unapređenje njihove perinatalne skrbi. Smatramo da bi trebalo povećati transport ugrožene nedonoščadi »in utero« u centre tercijarne skrbi, pojačati antenatalni nadzor ugroženih trudnoća i liječenje patoloških stanja u trudnoći.Aim. To evaluate perinatal outcome of preterm infants in Karlovac maternity ward during 2005 year. Materials and methods. Among 972 liveborns there were 40 premature infants (4.12%). Results. 77.5% of premature ¬infants were born by vaginal delivery, and 22.5% by caesarean section. Anthropometrical measures of birth weight, birth length and head circumference were in normal centile range by gestational age. Apgar score less than 4 in the first minute were observed in 15% of premature infants, but in the fifth minute in 10%. In tertiary care centres have been transferred 30% of prematures, 70% were managed in Karlovac maternity ward. The mean gestational age of transferred premature infants was 33 weeks, in Karlovac maternity ward 35 weeks. The most number of premature infants were transferred because of respiratory distress syndrome (50%), respiratory failure (33.33%), and in one case of anal atresia and diabetic foetopathia (8.33%). The most common causes of perinatal morbidity were hyperbilirubinaemia (65%), perinatal infection (57.5%) followed by peri-intraventricular haemorrhage (42.5%) and respiratory distress syndrome in 25% of them. Conclusion. The data of perinatal outcome in premature infants can be used for measuring, evaluation, planning and improve their perinatal care. It is necessary to increase the number of prenatal »in utero« transfer to tertiary care centres, to improve antenatal care in high risk pregnancies and quality of management of all disturbances related to pregnancy