Neda Pintarić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Neda Pintari}Filozofski fakultet, Zagreb		G46					Poljska izdava~ka djelatnost doivjela je posljednjih godina procvat: svakogadana izi|e iz tiska ~ak 30 knjiga. Me|u njima se na{ao i ovaj »najop{irniji inajaktualniji jednosveza~ni« poljskopoljski rje~nik grupe autora Jagiellozskogasveu~ili{ta iz Krakova pod redakcijom dr. Boguslawa Dunaja.Ovaj rje~nik ima vi{e od 62 tisu}e ~lanaka s rije~ima iz razli~itih stilova polj-skoga jezika koji su obiljeini »kvalifikatorima« tipaa) stilisti~no obojene rije~i: npr. kratica za slubeno, razgovorno,b) dijalektalna ili regionalna pripadnost rije~i: npr. kratica za regionalnoc) pripadnost rije~i odre|enoj dru{tvenoj ili specijalisti~noj skupini: npr. kra-tica za medicinski, vojni id) frekvencija rije~i, odnosno njena slaba frekvencija: kratica za rijetko. Ne-ma, me|utim, pragmati~nih kvalifikatora kao {to su npr. {alj. ({aljivo), uvr.(uvredljivo) niti kronolo{kih kvalifikatora (pov.  povijesno; arh.  arhai~no isl.), jer su oni sadrani u definiciji takvih ~lanaka. To su prije svega one rije~ikoje su ~esto ne samo u lijepoj knjievnosti nego i na filmovima, radiju, televi-ziji, tisku, a ovdje ne nedostaju ni rije~i iz govornoga jezika.Usporedimo li ovaj rje~nik s njegovim prethodnikom (Skorupka: Slownik jc-zyka polskiego, PWN, 19781981.), moemo se diviti {to je ovaj novi rje~nikizi{ao samo 15 godina kasnije i {to je to djelo rezultat truda petorice autora idesetina suradnika, a broji 1394 stranice veli~ine formata A4, dok je prethodnirje~nik ve}i opsegom (80 tisu}a rije~i), u tri sveska od kojih svaki broji po 1100stranica, ali je ne{to druga~ije koncipiran glede gramati~kih kvalifikatora i ob-rade frazeologizama.Novost ovoga novoga rje~nika u gramati~nom pogledu sastoji se u druga-~ijem opisu deklinacije imenica (imenice su podijeljene na one enskoga roda s10 sklonidbenih tipova; zatim na imenice mu{koneivoga roda, mu{koivogaroda, mu{koosobnoga roda i nemu{koosobne imenice koje nemaju jednine; ime-nice srednjega roda sa 7 sklonidbenih tipova; posebno je izdvojena pridjevnoimeni~na sklonidba, tj. supstantiviranih imenica), kod glagola je novost uvo|e-nje kratice nos (neosoban) za glagole koji imaju samo oblike 3. lica jedninesrednjega roda, zatim je od velike koristi uvo|enje aspektnih glagolskih parovau jednome ~lanku, i to tako da se prvo uvr{}uju nesvr{eni oblici, a nakon nji-hovih osnovnih oblika crticom se odvaja svr{eni oblik sa svojim nastavcima za413osnovne oblike; pridjevi imaju paradigmatski tip i nominativ mnoine za mu{-koosobni rod kao i u Skorupkinu rje~niku, vrijedna je informacija za kompara-tiv pridjeva kod onih pridjeva koji se stupnjuju kao i za oblik komparativa pri-loga koji se stupnjuju. Brojevi nisu obra|eni u gramatici (u uvodnome dijelu),nego su njihovi oblici, tj. nastavci za sve padee navedeni uz doti~ni broj (npr.dva broj, N. mos (mu{koosobni) dwaj, dwu//dwóch, . dwie, G. L. dwu//dwóch,D. dwu//dwom, I. m i s dwoma,  dwiema//dwoma), {to dodatno optere}uje ~la-nak i ~ini ga nepreglednim.Frazeologija je neobi~no vana za suvremeni jezik te se svaki rje~nik op}egatipa mora posebice obazreti na frazeologizme. Budu}i da frazeologizmi imajuvi{e od jedne rije~i sastavnice te da takva vi{erje~na cjelina dobiva druga~ijezna~enje no {to ga imaju njezine sastavnice zasebno, potrebno je definirati op-seg frazeologizma iz kojega proistje~e kasniji izbor tih jezi~nosintakti~nih jedi-nica. Ovaj rje~nik definira frazeologizam kao »kondenzirani oblik razli~itih tek-stovnih ina~ica koje imaju istu sintakti~nu i semanti~nu shemu« (str. XVII).Rje~ni~ki oblik frazeologizma ima skra}enu rekciju pomo}u neodre|enih zam-jenica na ~ije se mjesto u tekstu uvr{}uju razli~ite vrste rije~i, poglavito imeni-ce (npr. {komuü} tylko {coü} w glowie predstavlja rje~ni~ki oblik frazeologizmakoji u tekstovnoj realizaciji glasi: Jance tylko randki w glowie). Postoje i glagol-ski frazeologizmi poput »rozpcdzi} [rozegna}, rozgoni}] {kogóü} na cztery wia-try« ~iji se infinitivni oblik u tekstu uosobljuje, npr. Policja rozpcdzila demon-strantów na cztery wiatry i uzima se samo jedna od ponu|enih infinitivnih ina-~ica. S tim u svezi rabe se tri vrste zagrada: viti~asta zagrada zna~i da se oblikunutar nje treba zamijeniti drugom vrstom rije~i istoga gramati~noga oblika;uglata zagrada signalizira da se element unutar nje moe zamijeniti drugimponu|enim elementom i okrugla zagrada slui kao informacija da se segmentunutar nje moe ispustiti, a da se time ne naru{i zna~enje frazeologizma. Uzinfinitivne oblike moe stajati i kratica »i syn.« koja zna~i da se uz taj glagolmogu rabiti i sinonimni glagoli {to se navode u opisu frazeologizma, tj. njegovazna~enja. Postoje i osnovni oblici pod zvjezdicom uz koje se navode uputnice zacjelovit frazeologizam (npr. bliska* vidi »z bliska«; pantalyky* vidi z pantalyku.Izuzetak je napravljen kod prijedlonih frazeologizama u prilonom zna~enju:po polsku, po francusku, jer su ti oblici ~esti i uputnice su smje{tene podklju~nom rije~i »polski«, »francuski«, a ne »polsku*, francusku*«. Posebice je zapohvalu uvr{tenje osobnih imenica koje su sastavnice frazeologizama: kodosobne imenice Piekarski trebala bi biti uputnica na »pleü} [bredzi} i syn.] jak(Piekarski) na mckach«. Naalost u rje~niku ove imenice nisu posebno izdvo-jene, nego se nalaze pod glavnom glagolskom rije~i: »wyjü} {na czymü} jak Za-blocki na mydle«, pri ~emu nema izdvojene osobne imenice Zablocki. Dakle,ono {to je u uvodnom dijelu najavljeno, nije se uspjelo realizirati u rje~niku.Zanimljiv je i pristup prijedlonim frazeologizmima koji imaju prilono zna-~enje. Naime, oni se navode kao da su jedna rije~: npr. od podszewki kao prilogu zna~enju »temeljito« ovaj se frazeologizam ne navodi unutar prijedloga »od«,nego iza rije~i koja je cjelovita: odpoczywa}. Isto je i s negacijom »nie« kad sepi{e odvojeno: nie podlega} dyskusji (ne dolaziti u pitanje), nie pokazywa} N. Pintari}: Boguslaw Dunaj, Slownik wspólczesnego je, zyka polskiego  SL 43/44, 413415 (1997)414nie pokaza} {czegoü} po sobie« (ne pokazivati  ne pokazati {{to} na licu). Ta-ko se dobiva izuzetna preglednost oblika koji se ~esto rabe u govoru.Kratice rabljene u rje~niku navode se na ~ak 5 stranica.Sa alo{}u moram konstatirati da u okviru kratica razli~itih jezika ne posto-ji posebno hrvatski, a posebno srpski, nego se jo{ uvijek rabi sloenica s cr-ticom: serb.chorw. (serbskochorwacki). Kratica chor. koja bi morala postojatiza chorwacki namijenjena je rije~i »choreografia«!!! Znamo da se ovakvi rje~nicine mogu napisati niti za 5 niti za 10 godina pa }emo jo{ dugo morati imatistrpljenja i uvi|avnosti za ove pogrje{ke.Kako ova nelingvisti~na politi~ka pojava ne bi bila na kraju i kako elimovaj rje~nik prikazati kao vrlo uspje{an i koristan za na{e poloniste, slaviste,ali i kroatiste, kao pohvalu mogu navesti da su izvori recentni i podijeljeni naizvore govornoga jezika iz tiska, s radija i televizije te na knjige lijepe knjiev-nosti izdane od 1980. do 1995. Dakle, inovacije su pristizale u rje~nik sve dogodinu dana prije njegova izlaenja.I na kraju, poelimo da i u nas svakih 10 do 15 godina izi|e sve bolji i debljirje~nik hrvatskoga jezika, ugledajmo se na poljske znanstvenike!N. Pintari}: Boguslaw Dunaj, Slownik wspólczesnego je, zyka polskiego  SL 43/44, 413415 (1997)415

Boguslaw Dunaj: Slownik wspolczesnego jezika polskiego

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia