Udio vode u tjelesnim tekućinama ovce pasmine Marwari u razdoblju dehidracije i rehidracije.

Abstract

In order to assess the compartmental water management of Marwari sheep various body water compartments were determined during the periods of control, dehydration and rehydration. The control mean values of total body water, extracellular, plasma volume, blood volume, red cell volume, intracellular fluid volume and interstitial fluid volume were 20.0 ± 0.8, 1.80 ± 0.1, 2.8 ± 0.20, 0.56 ± 0.02, 9.3 ± 0.4, 11.0 ± 0.4 and 7.5 ± 0.3 litre, respectively, thereby forming 64.26%, 5.78, 8.99, 1.79, 29.88, 35.34 and 24.10% of the body mass, respectively. Significant (P≤0.05) decline was found with progression of dehydration in all the water compartments with a different pattern. Maximum loss was observed from the plasma volume (50%), whereas minimum loss was in the intracellular fluid compartment. Again upon rehydration, the pattern of water replenishment was different in various compartments. Immediately after rehydration the maximum gain was observed in blood volume and the slowest gain in intracellular and red cell fluid compartments. Decreased plasma volume was related with a significantly (P≤0.05) higher serum aldosterone during dehydration period. Simultaneously, dehydration functioning as a stress increased the levels of serum cortisol accompanied by increase in serum creatinine, creatine kinase, γ-glutamyl transferase and alkaline phosphatase activities significantly (P≤0.05).U svrhu istraživanja prometa vode između pojedinih odjeljaka tjelesnih tekućina u ovce Marwari ustanovljene su različitosti volumena tjelesnih tekućina za vrijeme dehidracije, rehidracije i u kontrolnom razdoblju. Kontrolna srednja vrijednost ukupne vode u tijelu iznosila je 20,0 ± 0,8 L, izvanstanične tekućine 1,80 ± 0,1 L, volumena plazme 2,8 ± 0,20 L, volumena krvi 0,56 ± 0,02 L, volumena crvenih krvnih stanica 9,3 ± 0,4 L, volumena stanične tekućine 11,0 ± 0,4 L i volumena intersticijske tekućine 7,5 ± 0,3 L. Tako se 64,26% ukupne tjelesne mase odnosilo na ukupnu vodu u tijelu, 5,78% na izvanstaničnu tekućinu, 8,99% na volumen plazme, 1,79% na volumen krvi, 29,88% na masu vode u crvenim krvnim stanicama, 35,34% na volumen stanične tekućine i 24,10% na volumen intersticijske tekućine. Značajno (P≤0,05) smanjenje volumena svih tjelesnih tekućina bilo je ustanovljeno nastupom dehidracije. Najviše se smanjio volumen plazme (50%), dok je gubitak stanične tekućine bio najmanji. Dinamika vraćanja tjelesnih tekućina nakon rehidracije također je bila različita. Odmah nakon rehidracije, najveći porast ustanovljen je u volumenu krvi, a sporiji porast zabilježen je za volumen stanične tekućine i tekućine u crvenim krvnim stanicama. Smanjeni volumen plazme za vrijeme dehidracije bio je u korelaciji sa značajnim povećanjem (P≤0,05) razine serumskoga aldosterona. Istodobno je dehidracija kao stres značajno (P≤0,05) utjecala na povećanje razine serumskog kortizola popraćene povećanjem serumskoga kreatinina i povećanjem aktivnosti kreatinin kinaze, γ-glutamil transferaze i alkalne fosfataze