Allergology in Croatia is faced with technological and civilization challenges at the time of approaching full membership to European Union. Continuous, 55 year long tradition, of successful, scientific and clinic work, several generations of organ-based specialists in allergy, is the cornerstone for the constructive integration of Croatian allergology in the Europe. The incidence of allergy is increasing, according to the epidemiological data collected from 1978 till 2004 year. Current prevalence of children asthma, allergic rhinoconjunctivitis and eczema symptoms, in the continental region is 6 %, 12.1% and 7.8%, respectivelly. Children prevalence in the costal region of Croatia is 8.4% , 17.50% and 3.4%, at the same order. The incidence of positive skin test to inhalant allergens in children of the continental region is 52,34%. High percentage of 51.74% subjects has skin sensitivity to three or more allergens, 29.35% to one and 18.90% to two allergens. House dust mite is the most dominant allergen, equally to most of the European countries. Second rates of sensitization were observed for grasses, followed by dog and cat epithelium, Ambrosia and tree pollens. In Croatian adults, results of prevalence of atopy markers (IgE, skin test to aeroallergens and symptoms), collected for the period of 15-years ( 1985-1999 ), showed increasing trend in elevated total IgE and atopic symptoms in male, but not in the female population. In Croatian population of adult, allergic patients, pyroglyphid mites could be considered work-related allergens for fishermen. Non-pyroglyphid mites are occupational risk factors in various rural environments of Croatia. The most common and relevant contact allergens in Croatia, are nickel sulfate, cobalt chloride and carba mix, according to the results in 3293 patients from Clinic for Dermatovenerology, Clinical Hospital Centre, Zagreb.Suvremena alergološka znanost i praksa u Republici Hrvatskoj nalazi se pred izazovima koje donosi civilizacijski i tehnološki razvoj a jedan od vidljivih znakova tih izazova je predstojeći ulazak države Hrvatske u zajednicu Europskih naroda. Zahvaljujući dugom, 55-godišnjem znanstvenom i stručnom radu alergologa iz svih specijalističkih područja medicine, hrvatska alergologija integrirat će se u Europu kao njen ravnopravni dio. Radna grupa za izradu plana i programa specijalizacije iz alergologije i kliničke imunologije izradila je prijedlog koji je u potpunosti usklađen sa preporukama Udruženja medicinskih specijalnosti Europe. Važnost suvremene kliničke alergologije u Hrvatskoj proizlazi iz zadataka koje joj nameće trend porasta prevalencije svih oblika bolesti preosjetljivosti. Prema rezultatima epidemioloških studija učinjenih po međunarodno dogovorenoj metodologiji prevalencija simptoma astme, alergijskog rinitisa i ekcema u populaciji školske djece kontinentalnog dijela zemlje iznosi redom 6%, 12.1% i 7.8%.
Prevalencije u primorskoj Hrvatskoj dio iznose 8,4%, 17,5% i 3,4%, istim redom. Prevalencija pozitivnog kožnog testa u «kontinentalnoj» studiji je 52,3%. Zapažen je visoki postotak kožne reaktivnosti na tri i više alergena (51,74%). Dominantni alergeni su grinje kućne prašine a slijede ih alergeni trava, epitel mačke i psa, korov Ambrozije te poleni stabala.
U populaciji odraslih, rezultati ispitivanja trenda prevalencije markera atopije u 15-godišnjem razdoblju ( 1985-1999), pokazuju uzlaznu krivulju razine IgE i simptoma alergijskih bolesti, za muškarce ali ne i za žene. Mjerenje koncentracije grinja u uzorcima prašine, dokazane i razlike u vrstama grinja, kontinentalnog i priobalnog područja, što upućuje na potrebu različitog odabira alergena za testiranje u pojedinim regijama.
Specifično za našu alergologiju je, dokaz da se piroglifidne grinje mogu smatrati profesio-nalnim alergenom u ribara, a nepiroglifidne grinje, profesionalni rizični čimbenik u ruralnim područjima Hrvatske.
Najčešči kontaktni alergeni našeg područja su nikal sulfat, kobalt klorid i mješavina mirisa, prema rezlutatima istraživanja provedenih na 3293 pacijenta Klinike za dermatovenerologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb
