Prikaz izložbe Stotinu kamenčića izgubljenog raja: Romanička skulptura u muzejima i zbirkama između Save i Drave, autora Vladimira P. Gossa, održane u Arheološkom muzeju u Zagrebu 23.10.-23.12.2007

Ivan Basić

Croatian

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

IZLOÆBEKVARTAL  IV - 4 - 200743ovjesniËar koji se bavi ranim srednjovje-kovljem na podruËju sjeverozapadnog Balka-na, ili na prijelaznom podruËju izmeu srediπ-nje i jugoistoËne Europe, s mnogobrojnim za-gonetkama i posve rijetkim izvjesnostima svoj-stvenim tim stoljeÊima na tom prostoru, oso-bito Êe teπko izbjeÊi borhesovsku rezigniranupomisao: da je svojim naporima da ponudi rje-πenje za neke od njih zapravo, na kraju krajeva,ipak samo dodavao nove slojeve problematiciπto Êe nastaviti zaokupljati buduÊe istraæivaËe.”Zagonetke i neizvjesnosti o kojima u gornjemcitatu govori zasluæni povjesniËar savsko-dravs-kog srednjovjekovlja Stanko AndriÊ moæda suprvi put stekle sveobuhvatnija rjeπenja na izloæbikoja je ove jeseni organizirana u zagrebaËkomArheoloπkom muzeju. Ona na jednom mjestuokuplja 106 kamenih spomenika predromaniË-ke i romaniËke skulpture savsko-dravskog me-urjeËja, sakupljenih iz 21 muzejske i istraæi-vaËke institucije, samostanske i æupne crkvete privatne zbirke od Zagreba do Iloka. Pokre-taË tog pothvata jest mlada ekipa povjesniËaraumjetnosti s rijeËkoga Filozofskog fakulteta(Vjekoslav JukiÊ, Tihana Puc), predvoena Vla-dimirom P. Gossom, jednim od pionirskih is-traæivaËa srednjovjekovne spomeniËke baπti-ne kontinentalne Hrvatske. Za podruËje o ko-jemu je rijeË u podnaslovu izloæbe uvrijeæio senaziv “savsko-dravsko meurjeËje”. RijeË jeo hiperkorektnome opisnom terminu nastalomiz obzira prema povijesnim pokrajinama, his-toriografskoj konvenciji i novijoj politiËkoj situa-ciji. Diferencijalno se odreuje prema pojmuPanonije, kao i prema - takoer neadekvat-nom - nazivu Slavonija, buduÊi da on tijekompovijesti pokriva razliËite sadræaje. Paæljivijimpromatranjem razabire se ipak kako ni naziv“savsko-dravsko meurjeËje” nije sasvim is-pravan: umjetnom granicom prema zapadu upravilu se postojano dezavuira dio savsko-drav-skog meurjeËja unutar Slovenije i Austrije, πtoje provedeno i u okviru ove izloæbe, dok se naistoku u segment Srijema njome ipak zahva-tilo (rijeË je o 4 ulomka iz Rakovca, nabavlje-na za Arheoloπki muzej prije 1918.). Time serazotkriva nedosljednost, koja je danak pro-izvoljnom markiranju rubova arheoloπkih ra-dijusa, πto ponekad s prevelikom lakoÊom pod-Ivan  BasiÊARTIS (PRAE)ROMANICAETERRA INCOGNITAStotinu kamenËiÊa izgubljenoga raja:RomaniËka skulptura u muzejima i zbirkamaizmeu Save i DraveArheoloπki muzej u Zagrebu23.10.-23.12.2007.Autor izloæbe i kataloga: Vladimir P. GossAutor likovnog postava: Mario Beusan“PIZLOÆBEKVARTAL  IV - 4 - 200744lijeæu diktatu suvremenih teritorijalno-politiËkihstruktura. KonaËno, moæe se reÊi da odabraniteritorij pribliæno odgovara dvjema kasnoantiË-kim provincijama formiranima u juænoj Pano-niji: Pannonia Savia i Pannonia Secunda.Po ulazu posjetitelj je smjesta usmjeren u pros-toriju popunjenu interpretativno najproblema-tiËnijim, a vjerojatno i najreprezentativnijim um-jetninama. Dvorana naslovljena Koji je ovo stil?svoje ime opravdava dvama nedatiranim izloπ-cima (kapitel iz Varaædina i reljef iz Madæare-va) te jednim uz Ëiju je kronoloπku odrednicupostavljen znak upitnika (reljef medvjeda iz Ca-ge kod OkuËana), dok ni ostale primjerke joπni izdaleka ne moæemo smatrati stilski i kro-noloπki razrijeπenima. RijeË je o skupini spo-menika iz Daruvara (mada im je i provenijen-cija sporna): raskoπnom okruglom recipijentu(krsni zdenac, relikvijar?), pluteju s reljefnimprikazom slona i bogato dekoriranome Ëetve-rodijelnom stupu. To su kontinentalni panda-ni onim dalmatinskim primjerima koje je Æ.RapaniÊ prikladno nazvao “spomenicima ne-potpune biografije”. Njezinu pisanju i, eventu-alno, korigiranju svakako Êe pridonijeti i upoz-navanje πire struËne javnosti s njima putemove izloæbe. Dvorana Najraniji radovi u kame-nu / Prije romanike otvara se nalazima predro-maniËke plastike iz Lobora, gdje je pod crkvomSv. Marije i oko nje arheoloπka kampanja podvodstvom Kreπimira Filipeca tijekom protek-lih nekoliko godina iznijela stratigrafiju zasi-Êenu upravo senzacionalnim nalazima, meukojima je moæda ponajviπe odjeknulo otkriÊeranokrπÊanske krstionice. Dalekoseæna lobor-ska otkriÊa ovdje su u svojoj predromaniËkojfazi zastupljena s dijelovima dvaju sukcesiv-nih ansambla oltarne pregrade. PredromaniËkaskulptura Siska mogla bi pak predstavljati doj-mljiv refleks poznate vijesti o graditeljima kojeje gradeπki patrijarh Fortunat poslao knezuLjudevitu. Uz predromaniËku sekciju izloæbevalja vezati i prigovor datacijama priloæenimaunutar legendi, koje bez vidljiva razloga znajupriliËno varirati od 9. do 11. odnosno od 10.do 12. stoljeÊa, Ëak i unutar iste skupine (npr.one iz Siska).Uz skupinu iz Daruvara, kljuËne umjetnine iz-loæbe svakako su glasovite rudinske glave, uis-tinu prva asocijacija na spomen srednjovje-kovne skulpture interamnija, veÊ usjeËena ukolektivnu memoriju, πto je vjerojatno potpo-mognuto njihovim sasvim osobitim regional-nim obiljeæjem, za sada bez pravih analogija.Dvanaest najhomogenijih postavljeno je napijedestal nasred njima posveÊene dvorane;suËeljavanjem dvaju redova od po πest glavaefektno je oblikovan svojevrstan minijaturnisrednji brod, simulirajuÊi sakralnost prostora.NajveÊa dvorana rezervirana je za svijet kri-Ulomak pluteja iz Daruvara, 11. st., Gradski muzej Bjelovar, snimio: Filip BeusanIZLOÆBEKVARTAL  IV - 4 - 200745æarskih redova, templara, hospitalaca i sepul-kralaca, Ëija se sjediπta u meurjeËju sve jas-nije razabiru, naroËito u Glogovnici. Plastikakriæarskih redova ovdje dijeli prostor sa skul-pturom iz katedrala u Zagrebu i –akovu, ali is niπta manje reprezentativnom graom iz Nuπ-tra, Ivanca, Belca (veÊ glasoviti “kamen iz Bel-ca”), Naπica, Poæege i Vinice. ©teta je πto stupcinajreprezentativnije dvorane Arheoloπkog mu-zeja, koji upravo sugeriraju trobrodnost, nisubolje iskoriπteni u prezentaciji izloæaka.Nova stilska strujanja zreloga 13. stoljeÊa pred-stavljena su u istoimenoj dvorani panoom pos-veÊenim kompleksima u Gori i Topuskom, alii podtemom o izuzetno znaËajnoj umjetniËkojaktivnosti slavonskoga hercega Kolomana i zag-rebaËkog biskupa Stjepana II. iz 40-ih godina13. stoljeÊa na Medvedgradu i u »azmi. Nazapadu Kolomanove hercegovine energiËni iveoma sposobni Stjepan ostvario je ono πtoje TkalËiÊ nazivao “preporodom zagrebaËkebiskupije”. Taj restitutor moÊi i ugleda biskupije,utemeljitelj Ëazmanskog kaptola i mecena za-maπnih graditeljskih pothvata (crkve Sv. Duha,Sv. Marije i Sv. Magdalene) bio je, uz Koloma-na, kljuËni protagonist akcije ujedinjavanjazagrebaËke i splitske crkve, dviju najznaËajni-jih hrvatskih biskupija onoga vremena. Vrlokompleksna Kolomanova osoba nije joπ uvi-jek naπla dostojan odraz u naπoj medievistici.Najintrigantnija s njim povezana umjetnina jestglava ratnika iz »azme, primamljivo atribuira-na Kolomanovoj skrovitoj grobnici. Istomu kul-turnom krugu pripisuju se fragmenti liturgijskihinstalacija i arhitektonskog dekora iz Zeline, Na-πica i Lobora, izdvojeni u posebnoj dvorani.Vrlo velik broj eksponata ovdje je prvi put pre-doËen oku javnosti, prepoznat i znanstvenoobraen tijekom priprema za izloæbu. Pojedinisu, ponekad na vrlo dovitljive naËine, moralibiti spaπeni od profaniranja. Za ilustraciju, gor-nji dio romaniËkog portala iz Iloka preklesanje i reutiliziran kao recipijent, po svemu sudeÊimjera za æito (!). NasreÊu, sekundarna funkcija,ma koliko da ga je degradirala, ujedno ga jesaËuvala do naπega vremena. To je tek jedanod primjera neprimjerene prenamjene roma-niËke skulpture u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ma-nje su sreÊe, primjerice, imali hijeratiËni, goto-vo idolski impostirani likovi kriæarâ ugraenipo zgradama Glogovnice, koji joπ Ëekaju svojput do muzeja i dostojne valorizacije. Osnovnomuzeografsko pomagalo kojim je svaka dvo-rana popraÊena didaktiËki su panoi s kratkimopisom temeljnih spomenika i problema kojese æeljelo naglasiti u odgovarajuÊem segmentuizloæbe. Oni ujedno sluæe kao svojevrsni eponi-mi dvorana na koje se odnose.Pred srednjovjekovnim lapidama savsko-drav-skog interamnija, toËnije pred sasvim minija-turnim preostacima kakvog kapitela, bifore ilipluteja posjetitelja Êe nuæno zaokupiti nujanosjeÊaj potrebe za kontekstom. “KamenËiÊi”istrgnuti iz svojega funkcionalnog, povijesnogi prirodnog okruæenja, upravo ex abrupto, tra-æe da ih se doæivi ili Ëisto estetski, kao umjet-nine, ili da se uz njih sintetiËki doËara Ëitavapozadina arhitektonske i duhovne nadgradnjeËiji su integralan dio (i produkt). U primorskimkrajevima naπe zemlje brojni i Ëesto fascinan-tni kontinuiteti kultnih graevina, prebogatastratigrafija te razmjerna masivnost i integri-tet spomeniËke grae relativno lako mogu kom-penzirati ovaj nedostatak, πto se na izloæba-ma tamoπnje grae i vidi. Suprotna krajnost -gotovo posvemaπnji nedostatak materijalnepozadine i izvora o kulturnom krugu “iz vre-IZLOÆBEKVARTAL  IV - 4 - 200746mena” koji bi ju mogao plastiËno rekonstru-irati - osnovno je obiljeæje kontinentalne spo-meniËke baπtine srednjeg vijeka. Na svu sre-Êu, pomni odabir ovdje predstavljenih koma-da potpuno anulira njihov manjak konteksta,buduÊi da je visokim kriterijima probiranjagrae i najneupuÊenijem posjetitelju omoguÊe-no da u kvaliteti fragmenta nasluti kvalitativnui kvantitativnu veliËajnost originala. Naime, ioni manje bljeπtavi nalazi, poput jedne bazestupa iz Vinice ili baze polustupa i polustupaiz Poæege, pa baze stupiÊa bifore iz Medved-grada, u svoj svojoj lapidarnosti ipak pokazu-ju vrhunsko majstorstvo klesareva dlijeta. Po-sebno bismo u tom smislu istaknuli triËetvrt-kapitel iz Vinice, ukraπen naturalistiËki obli-kovanom vegetabilnom formom pomno iskle-sana mesnata liπÊa, πto iznad ostataka polus-tupa izranja iz gotovo amorfne pozadinske ma-se. Dijalog matiËne arhitekture ovih fragme-nata s pejzaæem uspjeπno je u svakoj dvoraninaznaËen fotografijama lokaliteta na velikimzidnim panoima.Izloæba Stotinu kamenËiÊa izgubljenoga rajau svojim je dometima usporediva jedino s joπaktualnom megaizloæbom Dalmatinska zago-ra - nepoznata zemlja, sakupljajuÊi jednakomznanstvenom akribijom spoznaje o jednom za-postavljenom, regionalno omeenom kultur-nom pejzaæu, nudeÊi prve rekapitulacije sred-njovjekovnog razdoblja njegove likovnosti, pod-vlaËeÊi crte. I u ovom sluËaju nalazi pokazujukako je i u pagusu cvala umjetniËka produkcijazavidnih kvaliteta, kakva se u tamoπnjim prvos-tolnim srediπtima - doduπe nedostojno istraæe-nima - u pravilu ne susreÊe (iznimka je masivnikapitel iz –akova). Uglavnom je rijeË o ladanj-skim samostanima i æupnim crkvama manjihgradova. Nakon afirmacije ranokrπÊanskog raz-doblja na kontinentu izloæbom i katalogom OdNepobjedivog Sunca do Sunca Pravde iz 1994.,ovim je projektom V. Gossa i suradnika na naj-bolji moguÊi naËin nastavljeno stvaranje cje-lovite slike.VraÊajuÊi se na kraju analizama S. AndriÊa, mo-æemo konstatirati kako - gotovo kao antitezanjegovoj utjecajnoj knjizi o savsko-dravskominteramniju 9.-13. stoljeÊa Potonuli svijet - ovomizloæbom i popratnim katalogom neobiËnomjasnoÊom izranja mozaik srednjovjekovlja to-ga prostora. Na njemu, dakako, joπ zjape mno-ge praznine, koje Êe popuniti buduÊa istraæi-vanja. No i sintetiziranje spoznaja dostupnihna razini trenutnoga stanja istraæivanja, makartemeljeno na zbiru teza, antiteza i parcijalnihrjeπenja, ovjerovljeno tek rijetkim svjedoËanstvi-ma, daje ukupnu sliku mnogo ËvrπÊe struktu-re nego πto bi se to moglo u prvi mah pomisliti.

Artis (prae)romanicae terra incognita

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia