Ovim se radom primjenom metode slučajnog uzorka i reprezentativne metode pokušalo doći do stvarnog stanja taksacijskih elemenata kao pokazatelja proizvodnosti, zatim se primjenom metode višestruke regresijske analize pokušalo utvrditi korelacijsku vezu između volumena i volumnog prirasta, kao zavisnih varijabli i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, kao nezavisnih varijabli, te se analizom stanja prirodnog pomlatka pokušala utvrditi mogućnost prirodnog pomlađivanja u prirodnim čistim šumama munike na planini Čvrsnici, na površini od 20,80 ha. Istraživalo se deset odjela u dvije gospodarske jedinice.
Rezultati do kojih se došlo pokazuju da taksacijski elementi kao pokazatelji proizvodnosti zavise o dobi i stadiju razvoja, uvjetima staništa i sklopu sastojina, a prosječne vrijednosti istih iznose: volumen sastojina 165,7 m3/ha sveukupne drvne mase, volumni prirast sastojina 2,14 m3/ha sveukupne drvne mase godišnje, temeljnica sastojina 20,0 m2/ha, broj stabala sastojina 526 kom/ha, srednji sastojinski promjer 19,6 cm, srednja sastojinska visina 7,3 m, stupanj sklopa sastojina 0,44, bonitet sastojina 3,5, vrijeme prijelaza stabala 24 godine i relativna starost stabala 164 godine. Korelacijska veza između volumena sastojina, kao zavisne varijable i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, kao nezavisnih varijabli, pod uvjetom da su nezavisne varijable konstante i jednake prosječnim vrijednostima, pokazuje za volumen sastojina da se smanjuje od boljeg ka lošijem bonitetu u obliku parabole drugog reda, da se povećava od manjeg ka većem stupnju sklopa u obliku parabole drugog reda, da se povećava od manjeg ka većem srednjem promjeru sastojina u obliku parabole drugog reda, dok za volumni prirast sastojina pokazuje: da se smanjuje od boljeg ka lošijem bonitetu u obliku pravca ili parabole drugog reda, da se povećava od manjeg ka većem stupnju sklopa u obliku pravca ili parabole drugog reda i da se smanjuje od manjeg ka većem srednjem promjeru sastojina u obliku parabole drugog reda.
Brojnost prirodnog pomlatka u prirodnim čistim šumama munike na planini Čvrsnici zavisi o dobi, stadiju razvoja i stupnju sklopa sastojina, dok uspjeh prirodnog pomlađivanja šuma munike zavisi o uvjetima visokoplaninskog staništa i dobi sastojina. Brojnost prirodnog pomlatka munike prosječno iznosi 5.056 kom/ha. Dobivene vrijednosti volumena i volumnog prirasta kao najvažnijih pokazatelja proizvodnosti su zadovoljavajuće s obzirom na vrlo teške i škrte visokoplaninske stanišne uvjete, dok korelacijska veza između volumena i volumnog prirasta, kao zavisnih varijabli, i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, kao nezavisnih varijabli, daje dobru početnu spoznaju ovisnosti između pojedinih taksacijskih elemenata kao pokazatelja proizvodnosti, ali i da se, iako s prosječnim, brojem biljaka prirodnog pomlatka šume munike mogu uspješno prirodno obnavljati. Rezultati do kojih se došlo mogu korisno poslužiti pri gospodarenju prirodnim čistim šumama munike na planini Čvrsnici i šire.The random selection method and representative selection method was applied in this survey to determine the exact state of measuring elements as indicators of productivity, and thereupon multiple regressive analysis was used to determine the correlational link between volume and volume increse, as dependent variables and site quality, the degree of canopy and mean diameter, as indepent variables, and by status analysis of the natural newgrowth attempting to determine the possibility of natural regeneration in natural whitebark pine forests on the mountain of Čvrsnica on an area of 20,80 ha. Reserch was carried out in ten departments in two management units.
The results show that measuring elements as indicators of productivity depend on age, development stage, habitat conditions and degrees of canopy, while the average values add up to the following figures: stands volume – 165,7 m3/ha of the entire wooden mass, stand volume increment 2,14 m3/ha of the entire wooden mass, base of stand – 20,0 m2/ha, number of trees in stand- 526 piece/ha, mean stand diameter 19,6 cm, mean stand height – 7,3 m, degree of canopy – 0,44, site quality of stand – 3,5, transitional period of the trees – 24 years and relative tree age 164 years. The correlational link between the stand volume, as dependent variables, and site quality , degree of canopy and mean diameter, as independent variables, under the condition that the independent variables are constant and equal to average values, show that the stand volume is decreasing from better to worst site quality in shape of second degree parabola, that increase from smaller to larger degree of canopy in shape of second degree parabola, that increase from smaller to larger mean stand diameter in shape of second degree parabola, while for volume increment shows decrement from better to worst site quality in line shape or in shape of second degree parabola, than show increment from smaller to larger degree of canopy in line shape or second degree parabola shape and that decrease from smaller to larger mean diameter of stand in shape of second degree parabola.
The numerousity of natural newgrowth in natural whitebark pine forests on the mountain of Čvrsnica depend on age, development stage and degree of canopy, while the successful regeneration of whitebark pine forests depend on mountain habitat conditions and stand age. The numerousity of natural whitebark pine newgrowth come to an average of 5. 056 piece/ha. The achieved volume and volume increament values, being one of the most important productivity indicators, are satisfactory for the whitebark pine forests on the mountain of Čvrsnica considering the harsh mountain habitat conditions prevailing, while the correlational link between volume and volume increament, as dependent variables, and site quality, degree of canopy and mean diameter, as independent variables, offer good insight of mutual relations among certain measuring elements as indicators of productivity, even with such a number, though average, of natural newgrowths in a whitebark pine forest can successfully regenerate naturally. The achieved results can be used in managing natural whitebark pine stands on the mountain of Čvrsnica and beyond
