Ivana Matas Ivanković

Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Croatian

Directory of Open Access Journals

Atlas kao arhiv vrijednih podataka (Općeslavenski lingvistički atlas: Fonetsko-gramatička serija, Tom 4a, Refleksi *ъ i *ь, Zagreb, 2006.)

Matas Ivanković, Ivana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRIKAZI I OSVRTIAtlas kao arhiv vrijednih podataka(Općeslavenski lingvistički atlas: Fonetsko-gramatička serija, Tom 4a, Refleksi *ъ i *ь, Zagreb, 2006.)U Zagrebu je 2006. godine objav-ljen svezak Općeslavenskoga lingvi-stičkog atlasa, Fonetsko-gramatič-ke serije, Refleksi *ъ i *ь. Rad na Op-ćeslavenskome lingvističkome atlasu (OLA) počeo je još 1956. i jedan je od najvećih lingvističkih pothvata na svi-jetu. Od 1958. godine svake se godine sastaju uredništvo i radna skupina čiji su članovi stručnjaci iz svih slaven-skih zemalja te predstavnici Lužičkih Srba iz Njemačke. U radu na Atlasu sudjeluju iz Češke Akademie věd Če-ské republiky, Ústav pro jazyk český, iz Bjelorusije Nacyjanal’naja akade-mija navuk Belarusi, Intytut mova-znaustva imja Jakuba Kolasa, iz Bo-sne i Hercegovine Akademija nauka Bosne i Hercegovine, iz Rusije Ro-ssijskaja akademija nauk, Institut ru-sskogo jazyka im. V. V. Vinogradova, Institut slavjanovedenija, iz Hrvatske Hrvatska akademija znanosti i umjet-nosti, Zavod za lingvistička istraži-vanja, Institut za hrvatski jezik i jezi-koslovlje, iz Makedonije Makedon-ska akademija za naukite i umetnosti-te, Istraživački centar za arealna lin-gvistika, iz Poljske Polska Akademia Nauk, Instytut Języka Polskiego, iz Slovenije Slovenska akademija zna-nosti in umetnosti, Znanstvenorazi-skovalni center SAZU, Inštitut za slo-venski jezik Frana Ramovša, iz Srbi-je i Crne Gore Srpska akademija nau-ka i umetnosti, Međuakademijski od-bor za dijalektološke atlase, Crnogor-ska akademija nauka i umjetnosti, iz Slovačke Slovenská akadémia vied, Jazykovedný ústav L’udovita Štúra, iz Ukrajine Nacional’na akademija nauk Ukrajini, Institut ukrajins’koji movi, Institut ukrajinoznanstva im. I. P. Krip’jakeviča te iz Njemačke pred-stavnici Lužičkih Srba Sorbisches In-stitut e. V., Serbski institut z.t. Na radu u ovome tomu nisu sudjelovali znan-stvenici iz Bugarske. U HAZU se na Atlasu radi u sklo-pu znanstvenoga projekta Općeslaven-ski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE), kojega je vo-ditelj akademik Dalibor Brozović.Područje koje pokriva OLA ve-oma je veliko i bio je potreban ve-lik broj stručnjaka i dobra koordina-cija kako bi se ono obradilo na ade-kvatan način. Da bi se moglo istražiti tako veliko područje, a onda i uspore-diti rezultate svih istraživača, sastav-ljen je upitnik, odnosno popis jeziko-slovno relevantnih pitanja (upitnik za OLA ima 3454 pitanja). Mnogi dobi-veni rezultati prikazani su na karta-ma u atlasu. Osim upitnika sastavljen je i popis punktova naseljenih mjesta bitnih za obrađivanje koji su navede-ni na početku atlasa i ima ih 853. Na-kon što su sastavljeni i upitnik te po-pisi punktova i znakovlja, istraživa-či dijalektolozi odlazili su u pojedine punktove i ispunjavali upitnik. Taj je posao, zbog velike količine podataka i širokoga područja, trajao godinama. Kada su se prikupili svi podatci, poče-li su se obrađivati i prikazivati na kar-tama koje se zatim tiskaju u atlasu. Atlas daje odgovore na povijesno--poredbena i sinkrono-tipološka pita-nja. Iz kartografskoga prikaza pojedi-nih problema na području koje pokri-vaju slavenski jezici može se vidjeti suvremeno stanje u slavenskim jezi-cima, ali i kako je do njega došlo, tj. kako su se jezici raslojavali, širili i re-agirali na dodire s neslavenskim jezi-cima. Takav prikaz podudarnosti i ra-zlika među srodnim slavenskim jezi-cima istovremeno omogućuje i tipo-lošku analizu.Vrijednost i važnost takva projek-ta potvrđuje i odabrana komisija koju čine vrhunski dijalektolozi i znanstve-nici: H. Jenč, S. Wölke, K. Fic, J. Voj-tová, G. U. Arašonkava, A. A. Kry-vicki, A. I. Padlužny, D. Vujičić, T. F. Vendina (predsjednik), L. V. Vjal-kina (znanstveni tajnik), V. V. Iva-nov, L. E. Kalnyn’, G. L. Klepikova, V. A. Pyhov, D. Brozović, M. Lonča-rić, M. Menac-Mihalić, M. Markoviḱ, K. Peev, J. Basara, I. M. Doliński, B. Falińska, J. Siatkowski, Z. Topo-lińska, J. Waniakowa, K. Kenda-Jež, V. Smole, D. Petrović, M. Pižurica, S. Remetić, A. Ferenčíková, P. Žigo, P. J. Gricenko i J. O. Dzendzelivs’kyj.OLA se sastoji od leksičko-tvor-benoga i fonetsko-gramatičkoga niza. Od početka rada do danas u leksičko--tvorbenoj sekciji pojavili su se svesci Životinjski svijet (Moskva 1988), Sto-čarstvo (Varšava 2000), Biljni svijet (Minsk 2000), Zanimanja i društveni život (Varšava 2003). U fonetsko-gra-matičkoj seriji obrađuju se u svescima suvremeni refleksi praslavenskih gla-sova, a pripremaju se i svesci s gra-matičkom problematikom. Do sada su izišla izdanja Refleksi jata (Beograd 1988), Refleksi nosnoga ę (Moskva 1990), Refleksi nosnoga ǫ (Wroclaw – Varšava – Krakov 1990), Reflek-si diftongâ poluglas + r, l (Varšava 1994). Refleksi *ъ, *ь. Sekundarni sa-moglasnici (Skopje 2003). U pripremi je još nekoliko svezaka.Već objavljenim svescima sada se pridružio i svezak s poluglasovima za koji, s obzirom na međunarodnu važ-nost toga projekta, s ponosom može-mo reći da je objavljen u Zagrebu. U svesku 4a obrađeni su specifični re-fleksi ъ i ь u susjedstvu s j, prije sve-ga u sekvencama ъj, ьj, ъjь, ьjь osobi-to na kraju riječi, kao i sekvenca jь na početku riječi. Rezultati su prikazani na 61 karti, a svaku od njih prati po-pis punktova s potvrdama, komentar i legenda u kojoj su specijalnim znako-vima označeni refleksi istraživanoga glasa u punktu. Tako primjerice kar-ta broj 19., koju je  priredio B. Finka, pokazuje distribuciju glasa ъ u riječi *pǫp/ъ/kъ. Na lijevoj strani uz pun-kt koji je označen brojem (primjeri-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 479–554Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 479–554ce broj 24. označava Dobrinj na Krku, broj 33. Trnovac pokraj Gospića) na-lazi se potvrda realizacije toga glasa (u Dobrinju je potvrđeno ‘pupok, a u Trnovcu púpak). U komentarima je među ostalim izdvojeno da su u juž-noslavenskim jezicima refleksi gla-sa *ъ gotovo u pravilu u nenaglaše-nome položaju (uz nekoliko iznima-ka), dok je u istočnoslavenskim je-zicima refleks glasa *ъ u naglašeno-me položaju. Iz legende je vidljivo da se *ъ pojavljuje kao i, y, e, ẹ, ɛ, ə, ɘ. a, a:, ạ, ḁ:, o, ọ, u te nulta redukcija. Na kraju se nalaze uopćavajuće karte koje sintetiziraju sve karte i materija-le sveska. One obrađuju po jedan pro-blem, a to su: Fonološki opis refleksa * i *, Fonološki status *ь, Sudbina *ə: # *ə, Fonološki status *ъ, Fonet-ski refleksi * i *, Utjecaj okruženja na refleks poluglasova. Autori čak dviju uopćavajućih karata hrvatski su dijalektolozi. Kartu Fonetski refleksi * i * priredile su M. Menac-Miha-lić i V. Zečević, a kartu Utjecaj okru-ženja na refleks poluglasova M. Lon-čarić, A. Šojat i A. Celinić.Fonološki opisi južnoslavenskih prostora, koji su nastali kao rezultat prikupljanja tih podataka, objavlje-ni su kao posebno izdanje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercego-vine Fonološki opisi srpskohrvatskih/hrvatskosrpskih, slovenačkih i make-donskih govora obuhvaćenih opšte-slovenskim lingvističkim atlasom, Sa-rajevo 1981. U OLA su hrvatski go-vori predstavljeni s 39 punktova. Di-jalektima čakavskog narječja pripada 13 punktova: Žminj (Istra), Cres, Do-brinj (otok Krk), Rukavac (kod Rije-ke), Brinje (Lika), Sali (Dugi otok), Komiža (Vis), Trogir, Vrbanj (Hvar), Lastovo, Stinjaki (Gradišće u Austri-ji), Čemba (Gradišće), Pajngrt (Gra-dišće). Dijalekti kajkavskog narječja predstavljeni su s 8 punktova: Močila (Gorski kotar), Domaslovec (sjeverno od Karlovca), Začretje (Zagorje), Cu-binec (kod Križevaca), Prelog (Međi-murje), Virje (kod Koprivnice), Tre-barjevo Desno (kod Siska), Homok (sjeverozapadna Madžarska). Štokav-ski hrvatski govori predstavljeni su sa 17 punktova (od toga 8 u Republi-ci Hrvatskoj, 6 u BiH, 1 u Italiji i 2 u Madžarskoj): Trnovac (Lika), Mala Pretatovica (sjeverno od Grubišnog Polja), Magića Mala (kod Nove Gra-diške), Strizivojna (južno od Đakova), Valpovo, Gradište (sjeverno od Župa-nje), Otok (kod Sinja), Cavtat, Guber (kod Livna), Dobretići (kod Banjalu-ke), Vijaka (kod Vareša), Tramošnica (kod Gradačca), Grude (zapadno od Širokoga Brijega), Kreševo (zapadno od Sarajeva), Kruč (Italija, pokrajina Molise), Pogan (madžarski dio Ba-ranje) i Dušnok (jug Madžarske, na Dunavu). Govori krašovanskih sela u rumunjskome Banatu pripadaju jed-nomu od dijalekata torlačkoga narječ-ja i predstavljeni su jednim punktom (Klokotič). U radu na Tomu 4a sudjelovali su hrvatski znanstvenici: glavni urednik ovoga sveska Dalibor Brozović, Du-Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 479–554nja Brozović Rončević, Anita Celinić, Božidar Finka, Boris Kuzmić, Josip Lisac, Mijo Lončarić, Snježana Mar-čec, Jela Maresić, Mira Menac-Miha-lić, Antun Šojat, Sanja Vulić, Vesna Zečević. Među njima karte su pripre-mili Dalibor Brozović, Anita Celinić, Božidar Finka, Boris Kuzmić, Mijo Lončarić, Mira Menac-Mihalić i An-tun Šojat, a zahvaljujući Dunji Brozo-vić Rončević cijeli se atlas nalazi i u digitalnome obliku na kompaktnome disku, što olakšava pregledavanje po-dataka (tiskani oblik atlasa zbog svoje je veličine pomalo nespretan) i poka-zuje da se OLA uključio u suvremene tehnološke promjene i informatizaci-ju društva.Obrađivani jezici genetski su sro-dni, ali je vremensko raslojavanje osta-vilo svoje tragove i niz razlika među njima. Dobro je da te razlike budu pri-kazane kroz jedan unificirani presjek koji omogućuje metodologija primije-njena u OLA (dobro odabrani punkto-vi i isti upitnik). Tako je nastao bogat arhiv jezikoslovnih podataka prikaza-nih na najjednostavniji i najpregledni-ji mogući način – u obliku karata uje-dinjenih u atlasu koji nam pokazuje da smo svi dio jedne jezične porodice, ali i da se unutar nje razlikujemo.Ivana Matas Ivanković

Atlas kao arhiv vrijednih podataka (Općeslavenski lingvistički atlas: Fonetsko-gramatička serija, Tom 4a, Refleksi ъ i ь, Zagreb, 2006.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Directory of Open Access Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia