Željka Baćan

Baćan, Željka

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Popularizacija znanostiBaćan Ž. (2007): Greenwichki kraljevski opservatorij,Ekscentar, no. 10, pp. 131-133Greenwichki Kraljevski opservatorij[*] Željka Baćan, Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, e-mail: zbacan@geof.hr1. UvodPosjetiti London, jedan od najljepših europskih gradova, za mene je, kao stu-denticu geodezije, značilo biti u ishodištu »prostora i vremena«. U jugoistočnom dijelu Londona, okru-žen zelenilom Greenwichkog parka, još od sedamnaestog stoljeća ponosno stoji Kra-ljevski opservatorij (Royal Observatory, Greenwich), poznata londonska zvjezdarni-ca duge tradicije, a danas samo muzej. To mjesto, gdje se »sastaju« istok i zapad (nulti i tristošezdeseti stupanj geografske duljine), bilo je nezaobilazan dio mog obilaska glav-nog grada Ujedinjenog Kraljevstva. Stajati jednom nogom na zapadu, a drugom na istoku uistinu budi maštu.U blizini poznatih greenwichkih muze-ja - Nacionalnog pomorskog muzeja (Na-tional Maritime Museum), Kraljičine kuće (The Queen’s House) i Planetarija Petera Harrisona, smjestio se Kraljevski opserva-torij, mjesto na koje se svakodnevno slije-vaju rijeke turista. Greenwichki kraljevski opservatorij najpoznatiji je kao dom počet-nog meridijana svijeta (Prime Meridian of the World) i Greenwichkog srednjeg vre-mena (Greenwich Mean Time, GMT).2. Greenwichki kraljevski opservatorij od 17. stoljeća do danasU doba velikih pomorskih otkrića je najteži izazov pomorcima, ali i onodobnim znanstvenicima, bilo rješavanje problema longitude, odnosno što preciznijeg odre-đivanja geografske duljine. Da bi se doš-lo do odgovarajućeg rješenja, osnivani su opservatoriji u mnogim europskim grado-vima: Londonu, Berlinu i Parizu, s ciljem boljeg upoznavanja neba te određivanjima položaja zvijezda, što je bilo od osobitog značaja za navigaciju. Tako je 12. lipnja 1675. izdan dekret engleskog kralja Char-lesa II. o osnivanju Kraljevskog opserva-torija u Greenwichu (PE, 1975). Opserva-torij je projektirao jedan od najpoznatijih svjetskih arhitekata Sir Christopher Wren, a kamen temeljac položen je 10. kolovoza 1675. godine na najvišem mjestu u Gree-nwichkom parku. Građevinski materijal potreban za izgradnju zvjezdarnice dale su poznate engleske tvrđave, Tilbury Fort i srednjovjekovni Tower of London, a  do-neseni su i stari brodski jarboli kao potpora dugim teleskopima.U jesen 1676. godine Opservatorij je postao dom prvom kraljevskom astrono-mu Johnu Flamsteedu, koji je kvadrantom, dvama malim dalekozorima, dvjema urama njihalicama i velikim sekstantom započeo svoja motrenja neba i katalogiziranja zvi-jezda. Flamsteed se problemom longitude bavio četrdeset godina, a zgrada u dvori-štu Opservatorija u kojoj je radio i danas se, njemu u čast, zove Flamsteedova kuća (Flamsteed House).Unatoč intenzivnom višegodišnjem radu astronoma u opservatorijima diljem Europe, još uvijek nije bila ustanovlje-na praktična metoda kojom bi se odredila zemljopisna duljina na moru. Stoga je ne-mogućnost određivanja udaljenosti broda Željka Baćan*131ekscentarList studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u ZagrebuBaćan Ž. (2007): Greenwichki kraljevski opservatorij,Ekscentar, no. 10, pp. 131-133Slika 2. Ulaz u Kraljevski opservatorij, Greenwichurar John Harrison, genij za mehaniku i pionir znanosti pri-jenosnih preciznih uređaja za mjerenje vremena, tome je posvetio čitav svoj život. Postigao je ono, što je Newton smatrao nemogu-ćim: izumio je sat koji će točno vrije-me poput vječnog plamena prenositi iz matične luke do bilo kojeg udalje-nog kutka svijeta.« (Sobel, 2000). Usa-vršavanjem prvog modela iz 1737. su na-stali H-2 (1741.), H-3 (1759.) i H-4 (1760.) kronometri. Oni su izloženi u Flamsteedo-voj kući, gdje je Harrison 1730. prvi put pokazao svoj izum drugom kraljevskom astronomu Halleyu, vjerojatno poznatijem po kometu koji danas nosi njegovo ime. Muzejski izlošci H-1, H-2 i H-3 još uvi-jek rade, dok H-4 stoji u staklenom kave-zu »zamrznut u vremenu«. Upravo je H-4, najpoznatiji Harrisonov kronometar, na prvom probnom putovanju od Portsmou-tha u Engleskoj do Jamajke dokazao svoju praktičnost i preciznost jer je ukupna po-greška pri plovidbi u oba smjera bila ispod dvije minute. Nakon još nekoliko probnih putovanja, potvrđeno je da se pomoću ma-log brodskog kronometra zemljopisna du-ljina doista može odrediti dovoljno preci-zno. Konačno je riješen jedan od najvećih znanstvenih problema toga doba.4. Kraljevski astronomi - vladari OpservatorijaPrvi kraljevski astronom John Flam-steed (1675.-1719.) je na temelju svojih promatranja izračunao geografsku širi-nu Greenwicha, izradio prvi veliki moderni katalog zvijezda Historia Coelestis Britanni-ca i poznatu knjigu zvjezdanih karata Atlas Coelestis. Nakon njego-ve smrti je drugim kraljevskim astro-nomom imenovan Edmond Halley (1720.-1742.), za kojega je metoda lunarne udaljeno-sti (metoda mje-sečevih mijena) istočno ili zapadno od polazne luke bila uzrok mnogobrojnim pomorskim nesreća-ma i brodolomima. Najpoznatiji i najstraš-niji brodolom toga doba dogodio se 22. li-stopada 1707. godine, kada je zbog krivo procijenjene zemljopisne duljine dvije tisu-će vojnika engleske flote izgubilo život kraj otočja Scilly, uz jugozapadnu obalu Engle-ske. Osim što je netočna procjena longi-tude navodila brodove u propast, donosila je i velike gospodarske štete jer su brodovi uvijek morali ploviti istim pomorskim puto-vima, gdje su pak bili lak plijen gusarima.Sedam godina nakon spomenute ne-sreće problem longitude još uvijek nije bio riješen. Stoga je engleski parlament Zako-nom o longitudi obećao, za ono doba go-lemu, nagradu onome čija će se metoda određivanja geografske duljine na moru s točnošću od pola stupnja, dvije trećine stupnja ili unutar jednog stupnja, primjenji-vati na višetjednim putovanjima oceanom iz Velike Britanije do bilo koje luke u Za-padnoj Indiji. Nagrada je iznosila 20 000, 15 000 ili 10 000 funti, ovisno o postignu-toj točnosti određivanja longitude (Sobel, 2000). Zakonom o longitudi, usvojenim 8. srpnja 1714., ustanovljeno je sudsko vijeće Odbor za longitudu, koje je imalo slobodu odlučivanja o dobitniku nagrade, a sasto-jao se od znanstvenika, predstavnika vlade i pomorskih časnika. 3. Harrisonov kronometar - rješenje problema Ispunivši svoju zadaću, Odbor za lon-gitudu je . raspušten 1828. godine . Nai-me, 1773. godine je dodijelio Johnu Harri-sonu nagradu za koju se on desetljećima neumorno borio, unatoč osporavanjima njegova izuma od strane astronoma i sa-mog Odbora. Harrison je konstruirao H-1 kronometar (grč. chronos = vrijeme, me-tron = mjera), prvi sat koji je  dovoljnom točnošću pokazivao vrijeme. »Engleski predstavljala mogući način određivanja geografske duljine. Halleya je na mjestu kraljevskog astronoma zamijenio James Bradley (1742.-1762.), koji je Opservato-rij potpuno opremio instrumentima i sa-gradio nove prostorije za njihov smještaj. Potom je Nathaniel Bliss samo dvije godi-ne upravljao zvjezdarnicom, da bi petim kraljevskim astronomom postao Nevil Ma-skelyne (1765.-1811.), Harrisonov zakleti neprijatelj koji ga je onemogućavao u na-stojanjima da dobije nagradu i da se Harri-sonov kronometar prizna kao »instrument« za određivanje geografske duljine. Treba istaknuti da je Maskelyne osnovao Nautical Almanac, godišnjak koji od 1830. godine izdaje zvjezdarnica u suradnji s Uredom za longitude. Redakcija godišnjaka smještena je u samoj zvjezdarnici, dok je njegov ured-nik aktualni kraljevski astronom. Šesti kra-ljevski astronom John Pond (1811.-1835.) je 1833. godine postavio crvenu »vremen-sku kuglu« (time ball) na vrh Flamsteedove kuće, u dvorištu zvjezdarnice, koja se još i danas svakodnevno u 12 sati i 55 minuta penje do vjetrulje i tamo stoji tri minute, potom se nastavlja penjati do vrha jarbola gdje stoji još dvije minute. Točno u 13 sati kugla pada i kao javni vizualni vremenski signal daje znak brodovima na rijeci Temzi da provjere vrijeme na svojim kronometri-ma. (URL-1)Za vrijeme kraljevskog astronoma Ge-orgea Biddella Airya (1835.-1881.), zvjez-darnica je potpuno obnovljena, a izgrađena je i kupola u kojoj je smješten veliki ekva-torijal. Biddell Airy je postavio meridijanski (pasažni) instrument čime je odredio četvr-tu greenwichku meridijansku crtu. Sir Mar-tin Rees petnaesti je kraljevski astronom koji djeluje od 1995. godine.5. Greenwichki meridijan - 0° geografske duljineJedan od značajnijih povijesnih doga-Slika 3. Vremenska kugla nalazi se na vrhu Flamsteedove kuće.Popularizacija znanosti132 ekscentar List studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u ZagrebuPopularizacija znanostiBaćan Ž. (2007): Greenwichki kraljevski opservatorij,Ekscentar, no. 10, pp. 131-133ćom (XVII. st.) uvršteni su 1997. na UNES-CO-v popis svjetske kulturne baštine.Danas se u starom Kraljevskom op-servatoriju u Greenwichu više ne obavlja-ju astrometrijska motrenja; on je ponajprije muzej s prebogatom astronomskom tradi-cijom i mnoštvom izloženih astronomskih instrumenata. Iako se od 1957. godine zbog intenzivnog razvoja industrije te one-čišćenja okoliša i atmosfere znanstvena i stručna mjerenja obavljaju u zvjezdarnici u dvorcu Herstmonceaux u grofoviji East Su-ssex, Greenwichki je meridijan i dalje ostao početni meridijan za određivanje geograf-ske duljine, ali i središnji meridijan prve vremenske zone ili pojasa (URL-5). Literatura Sobel, D. (2000): Longituda, Nakla-• da Jesenski i Turk, ZagrebPomorska enciklopedija, svezak Ch-• Hy, Jugoslavenski leksikografski zavod, Za-greb, 1975.URL-1: Greenwichka vremenska ku-• gla, http://www.nmm.ac.uk/server/show/ConWebDoc.20912 (29.10.2007.)URL-2: Međunarodna meridijanska • konferencija, http://wwp.greenwich2000.com/millennium/info/conference.htm (29.10.2007.)URL-3: Predavanja iz kolegija Osno-• ve geoinformatike prof. dr. sc. Nade Vu-četić, http://www.geof.hr/~nvucetic/ogi-pred2711-27106.pdf (29.10.2007.)URL-4: Predavanja iz kolegija Geo-• detska astronomija prof. dr. sc. Drage Špo-ljarića, Vrijeme, vremenske skale i uređa-ji za mjerenje vremena, http://www.geof.hr/~dspoljar/ (29.10.2007.)URL-5: Wikipedia: Kraljevski opser-• vatorij, Greenwich, http://en.wikipedia.org/wiki/Royal_Observatory,_Greenwich (29.10.2007.)đaja koji se vežu uz londonsku zvjezdar-nicu je Međunarodna meridijanska konfe-rencija u Washingtonu 1884. godine, kada su predstavnici dvadeset i pet svjetskih ze-malja odlučili da Greenwichki meridijan postane početni ili nulti meridijan. Ova je konferencija imala golemi značaj u smislu uspostavljanja vremenskog standarda (defi-niranje vremenskih pojaseva i pripadajućeg vremena), a tada donesene rezolucije vrije-de i danas. (URL-2)Znamo da je geografska duljina λ kut između nultog (početnog) meridijana i me-ridijana koji prolazi nekom točkom na Ze-mljinoj površini. Meridijane ili podnevnike (lat. meridies = polovica dana) možemo de-finirati kao polukružnice na Zemljinoj sferi koje spajaju Sjeverni i Južni pol (URL-3). Za razliku od paralela ili usporednica, svi su meridijani jednaki, pa se bilo mnogo teže dogovoriti koji će meridijan biti početni. Greenwichki meridijan je početni me-ridijan za sva određivanja geografskih du-ljina i središnji meridijan prve vremenske zone ili pojasa. Označavamo ga s 0°, dok njemu nasuprotni meridijan označavamo s 180°. Pri određivanju položaja neke točke na Zemlji navodi se udaljenost od počet-nog meridijana u smjeru istoka od 0° do 360°  ili od 0° do 180° prema istoku, od-nosno 0° do 180° prema zapadu. Zanimlji-vo je spomenuti da Greenwichki meridijan prolazi Europom i Afrikom kroz osam ze-malja: Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Španjolska, Alžir, Mali, Burkina Faso, Togo i Gana.6. Greenwichko srednje vrijeme (GMT) i pojasno (zonsko) vrijemeJavno mjerenje vremena danas se te-melji na skali općeg (svjetskog) vremena koja aproksimira prividno dnevno giba-nje Sunca. Greenwichko srednje vrijeme (Greenwich Mean Time) je srednje sunče-vo vrijeme s obzirom na Greenwichki me-ridijan. Pripadno pojasno vrijeme naziva-mo svjetskim vremenom. Svjetsko vrijeme možemo matematički definirati kao funkci-ju greenwichkog zvjezdanog (sideričkog) vremena, a određujemo ga neposrednim opažanjem dnevnih gibanja zvijezda, od-nosno opažanjem prolaza zvijezda pozna-tih rektascenzija (URL-4). Zvjezdano vrije-me (lat. sidereus = zvjezdan) u svakom je trenutku povezano sa satnim kutom i rek-tascenzijom zvijezde. Rektascenzija, jedna od koordinata položaja zvijezda u nebe-skom ekvatorskom koordinatnom sustavu, jednaka je zvjezdanom vremenu kada opa-žamo zvijezdu u meridijanu u gornjoj kul-minaciji (satni kut jednak nuli). Prolaz pro-ljetne točke kroz meridijan mjesta uzima se kao početni trenutak mjerenja zvjezdanog mjesnog vremena. Zvjezdano vrijeme upo-trebljavamo za određivanje položaja zvijez-da, a primjenjuje se u astronomiji, geode-ziji i navigaciji.Pojasno (zonsko) vrijeme temelji se na meridijanskoj podijeli Zemlje na 24 vre-menske zone, u kojima su središnji meri-dijani pojasa razmaknuti za 15° geografske duljine. Kao što smo rekli, pojasno (zon-sko) vrijeme u kojem je Greenwichki me-ridijan središnji meridijan nazivamo svjet-sko ili opće vrijeme (Universal Time). To je ujedno pojasno vrijeme za neke države zapadne Europe. Koordinirano (usklađe-no) svjetsko vrijeme UTC (Universal Time Coordinated) vremenska je skala pojasnog vremena i temelj je općepriznatog građan-skog vremenskog sustava. Primjerice, vri-jeme u gradu Zagrebu određujemo kao UTC+1h npr. ako je 12:00 sati u Londonu, onda je 13:00 sati u Zagrebu.7. Kraljevski opservatorij na prijelazu stoljećaVrijeme se danas odbrojava atomskim satovima, a sinkronizira se i prenosi GPS-om. Milenijski sat (Millennium clock), jedna od posjetiteljima osobito zanimljivih atrak-cija Opservatorija, nalazi se u blizini po-četnog meridijana u dvorištu Opservatori-ja. Zaslon milenijskog sata (preciznost sata milijunti dio sekunde) prikazuje broj punih dana proteklih od početka milenija, a ispod toga točno vrijeme u satima, minutama, se-kundama i stotinkama sekundi. Taj je sat otkucao 00:00 GMT za početak 2000. go-dine, odnosno novog milenija (!?).Greenwichki park i kompleks zgrada nekadašnje Kraljevske pomorske škole, sada sveučilišta, Opservatorija, Nacional-nog pomorskog muzeja s Kraljičinom ku-Slika 4. Greenwichki (početni) meridijan u dvorištu Opservatorija.Slika 5. Milenijski sat.e133ekscentarList studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Greenwichki Kraljevski opservatorij

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia