Sažetak
Ispitan je utjecaj sastava smjesa potencijalnih sirovina za hidro-desulfurizaciju na glavne značajke dizelske frakcije: cetanski broj, sadržaj sumpora, količinu policikličkih aromata (PAH) i točku paljenja. Smjese za hidrodesulfurizaciju priređene su iz realnih rafinerijskih tokova, a dizelska frakcija frakcioniranjem produkta hidrodesulfurizacije na benzinsku i dizelsku frakciju.
Pripremljene smjese mogle bi se koristiti kao ulazne sirovine u rekonstruiranim procesnim jedinicama za hidrodesulfurizaciju plinskih ulja i koksnog benzina u sekcijama 300 i 500 RN Sisak.
Za dvije smjese plinskog ulja i ekstrakta sulfex određena je ovisnost efikasnosti uklanjanja sumpora o procesnim parametrima, temperaturi, prostornoj brzini. Dobivenim produktima hidrodesulfurizacije i odvojenoj dizelskoj frakciji određene su temeljne fizikalno-kemijske karakteristike.Abstract
The impact of composition of blends of potential feedstock for hydrodesulphurisation on main characteristics of diesel fraction - cetane number, sulphur content, quantity of polycyclic aromatic hydrocarbons (PAH) and flash point was tested. Blends for hydrodesulphurisation were prepared from real refinery streams and the diesel fraction was prepared by fractioning the hydrodesulphurisation products into petrol and diesel fraction.
Prepared blends can be used as input feedstock at the reconstructed process units for hydrodesulphurisation of gas oils and coking petrol at Sections 200 and 500 at Sisak OR.
Sulphur removal efficiency dependency on process parameters, temperature, space velocity and hydrogen/feedstock ratio was determined for two gas oil and sulfex extract blends.
Basic physical and chemical characteristics were determined for the obtained hydrodesulphurisation products and separate diesel fraction

Marko Radošević

Sažetak

Ispitan je utjecaj sastava smjesa potencijalnih sirovina za hidro-desulfurizaciju na glavne značajke dizelske frakcije: cetanski broj, sadržaj sumpora, količinu policikličkih aromata (PAH) i točku paljenja. Smjese za hidrodesulfurizaciju priređene su iz realnih rafinerijskih tokova, a dizelska frakcija frakcioniranjem produkta hidrodesulfurizacije na benzinsku i dizelsku frakciju.

Pripremljene smjese mogle bi se koristiti kao ulazne sirovine u rekonstruiranim procesnim jedinicama za hidrodesulfurizaciju plinskih ulja i koksnog benzina u sekcijama 300 i 500 RN Sisak.

Za dvije smjese plinskog ulja i ekstrakta sulfex određena je ovisnost efikasnosti uklanjanja sumpora o procesnim parametrima, temperaturi, prostornoj brzini. Dobivenim produktima hidrodesulfurizacije i odvojenoj dizelskoj frakciji određene su temeljne fizikalno-kemijske karakteristike.Abstract

The impact of composition of blends of potential feedstock for hydrodesulphurisation on main characteristics of diesel fraction - cetane number, sulphur content, quantity of polycyclic aromatic hydrocarbons (PAH) and flash point was tested. Blends for hydrodesulphurisation were prepared from real refinery streams and the diesel fraction was prepared by fractioning the hydrodesulphurisation products into petrol and diesel fraction.

Prepared blends can be used as input feedstock at the reconstructed process units for hydrodesulphurisation of gas oils and coking petrol at Sections 200 and 500 at Sisak OR.

Sulphur removal efficiency dependency on process parameters, temperature, space velocity and hydrogen/feedstock ratio was determined for two gas oil and sulfex extract blends.

Basic physical and chemical characteristics were determined for the obtained hydrodesulphurisation products and separate diesel fraction

Radošević, Marko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

M. Radošević et al. Utjecaj sastava sirovine... goriva i maziva, 46, 6 : 475-495, 2007. 475 Marko Radošević et al. ISSN 0350-350X GOMABN 46, 6, 475-495 Stručni rad / Professional Paper UDK 665.658.62 : 66-977 : 66-946.3 : 665.64.033.002.3.002.64 ISPITIVANJE UTJECAJA SASTAVA SIROVINE I PROCESNIH PARAMETARA PROCESA HIDRODESULFURIZACIJE NA SVOJSTVA DIZELSKOG GORIVA Sažetak Ispitan je utjecaj sastava smjesa potencijalnih sirovina za hidro-desulfurizaciju na glavne značajke dizelske frakcije: cetanski broj, sadržaj sumpora, količinu policikličkih aromata (PAH) i točku paljenja. Smjese za hidrodesulfurizaciju priređene su iz realnih rafinerijskih tokova, a dizelska frakcija frakcioniranjem produkta hidrodesulfurizacije na benzinsku i dizelsku frakciju. Pripremljene smjese mogle bi se koristiti kao ulazne sirovine u rekonstruiranim procesnim jedinicama za hidrodesulfurizaciju plinskih ulja i koksnog benzina u sekcijama  300 i 500 RN Sisak. Za dvije smjese plinskog ulja i ekstrakta sulfex određena je ovisnost efikasnosti uklanjanja sumpora o procesnim parametrima, temperaturi, prostornoj brzini. Dobivenim produktima hidrodesulfurizacije i odvojenoj dizelskoj frakciji određene su temeljne fizikalno-kemijske karakteristike. 1. UVOD Sve stroži zahtjevi vezani uz zaštitu okoliša zahtijevaju smanjenje sadržaja sumpora, aromata i olefina u svim vrstama motornih goriva. Do konačne modernizacije rafinerije nafte Sisak, tj. do izgradnje nove jedinice za hidrodesulfurizaciju, iz postojećih rafinerijskih tokova potrebno je proizvoditi dizelsko gorivo koje zadovoljava standard EN 590:2004. Maksimalna dopuštena količina sumpora 50mg/kg, maksimalna količina policikličkih aromata 11 % m/m, minimalni cetanski broj 51 glavne su značajke koje iziskuju bilo povećanje efikasnosti pojedinih procesa bilo ugradnju novih procesnih jedinica. Kako bi se dobile što veće količine dizelskog goriva sukladnog zahtjevima normi EN 590 :2004 u RN Sisak rekonstruirane su procesne jedinice sekcije 300-Platforming u Utjecaj sastava sirovine... M. Radošević et al. 476 goriva i maziva, 46, 6 : 475-495, 2007. HDS plinskih ulja i sekcije 500-Unifining benzina u HDS plinskih ulja i koksnog benzina.Stoga je bilo potrebno ispitati mogućnosti optimalnog korištenja postojećih rafinerijskih tokova u cilju dobivanja što veće količine dizelskog goriva sukladnog EN 590:2004. normi. Od realnih komponenti proizvedenih u rafineriji RN Sisak, primarno dizelsko gorivo, lako katalitičko plinsko ulje, ekstrakt sulfexa, FCC benzin dna splitera i koking benzin, priređeno je više smjesa različitog volumnog sastava koje će se koristiti u sekciji 500. Nakon određivanja fizikalno-kemijskih svojstava početnih smjesa, smjese su podvrgnute procesu hidrodesulfurizacije na visokotlačnoj aparaturi A. Hofer. Istraživanja su provedena koristeći iste procesne uvjete i isti katalizator koji se koristi u rekonstruiranim HDS jedinicama RN Sisak.  Nakon procesa hidrodesulfurizacije smjesa na visokotlačnom poluindustrijskom postrojenju dobiveni produkt je frakcioniran na benzinsku i dizelsku frakciju. Dizelskoj frakciji određena su fizikalno-kemijska svojstva uključujući cetanski broj. Ovisnost efikasnosti procesa hidrodesulfurizacije o procesnim parametrima: temperaturi i prostornoj brzini sirovine, ispitivana je na dvije smjese sastavljene od primarnog dizelskog goriva i ekstrakta sulfexa koje će se koristiti u sekciji 300. Dobiveni rezultati pomoći će optimalnom izboru procesnih parametara i dobivanju goriva maksimalnog cetanskog broja uz što manju potrošnju aditiva.  2. EKSPERIMENTALNI DIO 2.1. Izbor optimalne smjese za sekciju 500 2.1.1 Katalizatori U eksperimentima za sekciju 500 korišteni su komercijalni HDS katalizatori tvrtke Haldor Topsoe. Fiksni sloj katalizatora u reaktoru formiran je po uzoru na reaktor u HDS jedinice 500 u RN Sisak. Na vrhu reaktora nalazi se sloj staklenih kuglica, a zatim slijedi sloj katalizatora TK-711, u srednjem sloju TK-551, a na dnu reaktora TK-574 katalizator, tablica 1. U oba ispitivanja korišten je svjež katalizator koji se odlikuje velikom aktivnošću. Tablica 1: Svojstva HDS katalizatora za sekciju 500 KEMIJSKI SASTAV, % Naziv  Količina, % m/m CoO MoO3 NiO Al2O3 AlPO4 Nasipna gustoća kg/l TK-711 3,15  4-8 1-3 80  0,5 TK-551 1,79  12-18 2-5 60-80 5-11 0,6 TK-574 95 3-6 20-25  70-80  0,8  2.1.2 Sirovine U tablici 2 dan je fizikalno-kemijski sastav komponenti: primarno dizelsko gorivo (DG), lako katalitičko plinsko ulje (LKPU), ekstrakt sulfexa, FCC benzin dna splitera i koking benzin od kojih je priređeno šest smjesa koje bi se mogle koristili u sekciji 500.  M. Radošević et al. Utjecaj sastava sirovine... goriva i maziva, 46, 6 : 475-495, 2007. 477 U tablici 3 dan je volumni sastav priređenih smjesa, a u tablici 4 fizikalno-kemijska svojstva šest priređenih smjesa prije procesa hidrodesulfurizacije.  Tablica 2: Fizik.-kemijska svojstva korištenih komponenti za ispitivanje u sekciji 500 SVOJSTVO  DG  LKPU  EKTRAKT SULFEXA FCC BENZIN KOKING BENZIN Gustoća, 15 °C 830,7 843,9 845,0 852,3 715,2 Destilacija, početak, °C 162,8 205,0 49 162 29 50 % v/v, °C 260,8 263,0 123 181 97                   kraj, °C 361,4 322,0 155 219 158 Točka zamućenja, % v/v  -4  +6  -  -  - Aromati, % m/m  27,3 82,1 80,64 57,9 5,2 Olefini, % m/m  - - - 0,7 33,1 Parafini % m/m  72,7 17,9 20,09 41,4 61,7 Sumpor, % m/m  0,43 0,88 0,41 0,35 0,50  Tablica 3: Volumni sastav priređenih smjesa za sekciju 500 SMJESA  DG, % v/v LKPU, % v/v EKSTRAKT SULFEXA, % v/v FCC BENZIN, % v/v KOKING BENZIN, % v/v B 58 10 3,5 20 8,5 E 65 10 3,5 15 6,5 F 65 10 3,5 10 11,5 G 70 15 3,5 6 5,5 H 70 10 3,5 10 6,5 I 70 10 3,5 6,5 10  Tablica 4: Fizikalno-kemijska svojstva priređenih smjesa prije procesa hidrodesulfurizacije za sekciju 500 SMJESA SVOJSTVO B E F G H I Gustoća, 15 °C 838,2 838,2 837,6 848,6 842,6 832,7 Destilacija, početak, °C 61,5 69,5 58,9 73,9 53,6 58,2 50 % v/v, °C 224,6 233,6 237,7 250,4 243,3 241,5                   kraj, °C 352,9 355,4 371,3 372,1 371,4 372,7 Točka zamućenja, % v/v -11 -9 -9 -7 -8 -7 Policiklički aromati PAH, % m/m 9,4 9,6 11,1 13,6 10,4 11,2 Aromati, % m/m   48,5 45,1 41,6 44,4 44,1 43,97 Nearomati, % m/m 51,5 54,9 58,4 55,6 55,9 56,03 S, % m/m 0,47 0,48 0,56 0,58 0,57 0,56 Utjecaj sastava sirovine... M. Radošević et al. 478 goriva i maziva, 46, 6 : 475-495, 2007. 2.1. 3 Uvjeti rada Kod ispitivanja priređenih smjesa koristili su se procesni uvjeti rada sekcije 500, tab. 5. Prilikom provedbe eksperimenata korišten je vodik čistoće 3,0 (komerc. oznaka).  Tablica 5: Procesni uvjeti rada visokotlačne aparature za sekciju 500 Sekcija, Section  500 Temperatura reakcije, °C 350 Tlak, bar 55 LHSV, h-1 2,5 Omjer H2/CH 120 Protok H2, ml/min 400 Protok sirovine, ml/min 3,3  2.2. Ispitivanje procesnih parametara za sekciju 300  U drugom dijelu ispitivanja priređene su dvije smjese sa 14 i 22 % ekstrakta sulfexa u primarnom dizelu (smjesa 1 i smjesa 2). Takve koncentracije ekstrakta sulfexa omogućuju njezino optimalno korištenje u HDS jedinici 300.   2.2.1 Katalizatori Sastav katalizatora korišten u ispitivanjima prikazan je u tablici 6. Tablica 6: Svojstva HDS katalizatora za sekciju 300 KEMIJSKI SASTAV,  % Naziv Količina, % m/m CoO MoO3 NiO Al2O3 AlPO4 Nasipna gustoća kg/l TK-711   4-8 1-3 80  0,5 TK-574  3-6 20-25  70-80  0,8  2.2.2 Sirovine U tab. 7 prikazana su fizikalno-kem. svojstva komponenata priređenih smjesa 1 i 2. Tablica 7: Fiz.-kem. sastav korištenih komponenti i priređenih smjesa za sekciju 300 SVOJSTVO DG  EKSTRAKT SULFEXA SMJESA 1  SMJESA 2  Gustoća,  15 °C 832,6 821,0 831 830,4 Destilacija, početak, °C 169 49 80 70 50 % v/v, °C 266 122 250 241                   kraj, °C 369 159 366 366 Točka zamućenja, % v/v -2 -8 -6 -7 Aromati,  % m/m   25,25 80,64 36,04 39,25 Olefini, % m/m   - - - - Parafini, % m/m 75,10- 20,09 - - Policiklički aromati PAH, % m/m - - 10,3 9,7 S, % m/m 0,442 0,411 0,426 0,432 M. Radošević et al. Utjecaj sastava sirovine... goriva i maziva, 46, 6 : 475-495, 2007. 479 2.2.3 Uvjeti rada Smjesa 1 i smjesa 2 ispitane su kod dva seta procesnih parametara. U prvom setu eksperimenata (eksperimenti 1, 2, 3, 4, 5 i 6) mijenjala se prostorna brzina u rasponu od 1,86 do 2,5 h-1, a temperatura, tlak i omjer vodik/ugljikovodici bili su konstantni (T=330 °C, p=30 bar, omjer H2/CH= 125).  U drugom setu eksperimenata (eksperimenti  7, 8, 9, 10, 11 i 12) mijenjala se temperatura procesa (T=330, 340 i 350 °C) dok su tla k, prostorna brzina i omjer vodik/ugljikovodici bili konstantni (p=30 bar, LHSV=2,2 h-1i omjer H2/CH= 125). 3. REZULTATI  3.1 Izbor optimalne smjese za sekciju 500 Produkti dobiveni iz priređenih smjesa nakon HDS procesa razdvojeni su na benzinsku i dizelsku frakciju pri T=160 °C. Koli čina benzinske frakcije kod svih smjesa iznosila je od 5,84-8,50 % m/m. U tablici 8 prikazana su svojstva dizelske frakcije dobivene nakon HDS procesa i odvajanja od benzinske frakcije.  Tablica 8. Fizikalno-kemijska svojstva dizelske frakcije dobivene nakon procesa hidrodesulfurizacije i odvajanja od benzinske frakcije pri T=160 °C za frakciju 500 SMJESA SVOJSTVO B E F G H I Destilacija, početak, °C 171,4 173,4 176,5 183,7 178,9 177,6 50 % v/v, °C 234 242,6 248,5 254,3 250,5 252,8                   kraj, °C 351,4 354,3 328,2 368,7 367,4 366,1 S, mg/kg <10 <10 <10 <10 <10 <10 Aromati, % m/m  44,90 41,05 39,49 39,60 39,06 37,93 Nearomati, % m/m  55,10 58,95 60,51 60,40 60,94 62,07 Policiklički aromati PAH; % m/m 3,1 2,7 3,0 3,6 2,8 3,2 Cetanski broj 42,9 47,1 45,9 47,4 47,2 48,1 Efikasnost uklanjanja sumpora u HDS procesu bila je izuzetno visoka, tako da je sadržaj sumpora smanjen ispod 10 mg/kg. Količina policikličkih aromata znatno je smanjena, što je vidljivo komparirajući vrijednosti za PAH-ove iz tablice 5.  Smjesi B s volumnim udjelom DG i LKPU ispod 70 % te visokim sadržajem FCC benzina od 20 % v/v izmjeren je najniži cetanski broj (42,9). Ta smjesa nije preporučljiva za korištenje zbog potrebe prevelikog dodatka aditiva za povećanje cetanskog broja. Smjesama G, H i I čiji je volumni udio primarnog dizelskog goriva iznosio 70 % v/v izmjerene su najviše vrijednosti cetanskog broja. 3.2 Ispitivanje procesnih parametara za sekciju 300 U tablici 9 prikazana su fizikalno-kemijska svojstva priređenih smjesa nakon procesa hidrodesulfurizacije za sekciju 300, a u tablici 10 fizikalno-kemijska svojstva dizelske Utjecaj sastava sirovine... M. Radošević et al. 480 goriva i maziva, 46, 6 : 475-495, 2007. frakcije dobivene nakon procesa hidrodesulfurizacije i odvajanja od benzinske frakcije na 160 °C za sekciju 300.  Tablica 9: Fizikalno-kemijska svojstva priređenih smjesa nakon procesa hidrodesulfurizacije za sekciju 300 SMJESA SMJESA 1 SMJESA 2 SVOJSTVO/EKSPERIMEMNT 1 2 3 4 5 6 Gustoća, 15 °C 831,5 831,3 831,1 831,9 832,1 832,3 Točka zamućenja, % v/v -3 -3 -3 -4 -4 -4 Začepljenje hlad. filtra,CFPP, %v/v -4 -3 -3 -5 -5 -4 Plamište°C 43 43 40 36 35 40 Koksni ostatak, % m/m 0,036 0,018 0,030 0,009 0,008 0,012 Policiklički aromati PAH, % m/m 8,3 8,2 8,3 9,3 9,1 9,3 Cetanski indeks 45,3 45,2 45,7 41,8 42 42,1 S, % m/m 55 47 78 32 46 51  Tablica 10: Fizikalno-kemijska svojstva dizelske frakcije dobivene nakon procesa hidrodesulfurizacije i odvajanja od benzinske frakcije pri T=160 °C za frakciju 300 SMJESA SMJESA 1 SMJESA 2 SVOJSTVO/EKSPERIMEMNT 1 2 3 4 5 6 Gustoća, 15 °C 833,0 833,6 832,3 832,9 833,6 833,7 Destilacija, početak, °C 172 181 165 162 154 156 50 % v/v, °C 265 267 263 264 261 262                   kraj, °C 369 369 369 366 363 337 Plamište, °C 64 67 55 55 46 45 Aromati, % m/m 28,59 26,99 29,26 30,91 31,83 31,38 Nearomati, % m/m 71,41 73,01 70,74 69,09 68,17 68,62 Policiklički aromati PAH, % m/m 6,3 5,0 7,2 7,0 8,3 7,9 Cetanski broj 54,2 57,2 55,2 53,6 52,7 56,4 S, % m/m 59 55 83 41 52 66  Komparirajući vrijednosti za aromatske ugljikovodike u priređenim smjesama i dizelskoj frakciji dobivenoj nakon procesa hidrodesulfurizacije i odvajanja od benzinske frakcije zaključuje se da je došlo do 20 % -tnog smanjenja sadržaja aromata.  Najveći utjecaj na smanjenje vrijednosti policikličkih aromata ima prostorna brzina. Povećanjem prostorne brzine dolazi do manjeg smanjenja sadržaja policikličkih aromata i porasta sadržaja sumpora zbog kraćeg vremena zadržavanja sirovine prilikom kontakata sirovine s katalizatorom (tablica 10, slika 1). Porastom temperature od 330 do 350 °C uz konstantnu  prostornu brzinu, tlak i omjer H2/CH dolazi do značajnog smanjenja sadržaja sumpora (Slika 2). M. Radošević et al. Utjecaj sastava sirovine... goriva i maziva, 46, 6 : 475-495, 2007. 481 Točka paljenja izmjerena u dizelskoj frakciji koja je dobivena iz smjese 2 ne zadovoljava normu za dizelsko gorivo (iznad 55 °C),  što ukazuje da ova smjesa sadrži preveliku količinu ekstrakta sulfexa. Vrijednosti cetanskog broja (CB=53-57) kod svih eksperimentalnih uvjeta u obje smjese premašuju vrijednost iz norme za dizelsko gorivo (najmanje 51).  Slika 1: Ovisnost sadržaja sumpora o prostornoj brzini sirovine T=330oC, Tlak= 30 bar, H2 / HC = 125  26323736 375220253035404550551,5 2 2,5 3LHSV, h-1S,ppmSMJESA 1SMJESA 2    Poznato je da se sumpor koji je vezan na jedan ili više aromatskih prstena kao što su spojevi benzotiofena i dibenzotiofena najteže uklanja u procesu hidrodesulfurizacije Tehnikom plinske kromatografije snimljene su polazne sirovine i dobiveni hidrodesulfurizirani produkti te su u njima detektirani spojevi benzotiofena i dibenzotiofena i njihovi supstituenti.  Potvrda efikasnog uklanjanja sumpornih spojeva sa izabranim katalizatorima prikazana je na kromatogramima masa C1-dibenzotiofena i C4- benzotiofena u polaznoj sirovini i hidrodesulfuriziranim produktima (slike 3, 4, 5, i 6).   Utjecaj sastava sirovine... M. Radošević et al. 482 goriva i maziva, 46, 6 : 475-495, 2007. Slika 2: Ovisnost sadržaja sumpora o temperaturi                Slika 3: Količina C1-dibenzotiofena u polaznoj sirovini                 Tlak=30 bar, LHSV=2,2 h-1, Omjer H2/CH=125 47373255363430354045505560325 330 335 340 345 350 355Temperatura, 0CS, ppmSMJESA 1SMJESA 2M. Radošević et al. Utjecaj sastava sirovine... goriva i maziva, 46, 6 : 475-495, 2007. 483 Slika 4: Količina C1-dibenzotiofena u produktima                Slika 5: Količina C4-benzotiofena u polaznoj sirovini            Slika 5. Količina C4-benzotiofena u polaznoj sirovini  Utjecaj sastava sirovine... M. Radošević et al. 484 goriva i maziva, 46, 6 : 475-495, 2007. Slika 6: Količina C4-benzotiofena u produktima               4. ZAKLJUČAK • Dobiveni rezultati za visoku efikasnost procesa hidrodesulfurizacije (98 %) omogućuju širok izbor rafinerijskih tokova s visokim sadržajem sumpora koji se mogu koristiti kao ulazne sirovine za rekonstruirane HDS sekcije 300 i 500. • Dizelske frakcije iz produkata procesa hidrodesulfurizacije iz smjesa priređenih za sekciju 500 sadržajem sumpora i policikličkih aromata zadovoljavaju standard za dizelska goriva EN 590:2004. Vrijednosti cetanskog broja dizelskih frakcija dobivenih iz smjesa za sekciju 500 nešto su niže i kreću se od 46-48. • Ovisnost uklanjanja sumpora o temperaturi kod sekcije 300 pokazuje da se već kod temperature od 335 °C sadržaj sumpora smanjio i spod 50 mg/kg za obje smjese. • Povećanjem prostorne brzine do 2,5 h-1 uz konstantnu temperaturu dizelske frakcije smjese 1 i 2 za sekciju 300 zadovoljile su standard za dizelska goriva EN 590:2004. U svim dizelskom frakcijama izmjerene su visoke vrijednosti cetanskog broja (CB=53-57), niske vrijednosti policikličkih aromatskih ugljikovodika PAH te zadovoljavajuće plamište.  • Izabrani HDS katalizatori pokazali su veliku efikasnost smanjenja sadržaja teško uklonjivih sumpornih spojeva.  M. Radošević et al. Utjecaj sastava sirovine... goriva i maziva, 46, 6 : 475-495, 2007. 485 5. Literatura 1. J. P. Wauquier, Crude oil Petroleum products Process Flowsheets, Editions Technip, Paris 1995. 2. R. E. Maples, Petroleum refinery process economics, 2nd Edition, PennWell, Tulsa 2000.  3. J. C. Guibet, E. Faure-Birchem, Fuels and Engines, vol. 1, Editions Technip, Paris 1999. 4. R. A. Meyers, Handbook of petroleum refining processes, McGraw-Hill, Boston1997 5. B. A. Christolini, C. J. Anderle, N. K. Abou Chedid, S. G. Simpson, Maximising high-quality diesel, Petroleum Technology Quarterly, Catalysis Review , 12 (2) 2007., 33 6. E. S- Ellis, J. P. Greeley, E. M. Rountree, T. J. Davis, T. R. Halbert, G. F. Stunz, G. B. Brignac, Meeting the demands of low sulphur gasoline Petroleum Technology Quarterly , 7 (1) 2002., 59  UDK ključne riječi key words 665.658.62 hidrodesulfurizacija plinskog ulja gasoil hydrodesulfurization 66-977 procesi po visini temperature processes according height of temperature 66-946.3 proces po prostornoj brzini tokova process according space velocity 665.64.033 kemijski sastav međuprodukata prerade nafte chemical constituents of petroleum processing intermediate .002.3 gledište sastava sirovine raw material constituents viewpoint .002.64 gledište svojstava produkta product properties viewpoint  Autori: Marko Radošević 1, Maja Fabulić Ruszkowski 1, Milorad Đukić 2, Zdenko Čulig 2, Đorđe Relić 2, Štefica Podolski 1, Vlasta Srića 1, Vinko Rukavina1, Sanda Telen 1,Tatjana Tomić1, Ljerka Bičanić 2, Milena Stančić 2 1 INA  d.d., Sektor istraživanja i razvoja, Lovinčićeva bb, Zagreb 2 INA d.d., Rafinerija nafte Sisak, A. Kovačića 1, Sisak Primljeno: 22.5.2007.  

TESTING THE IMPACT OF FEEDSTOCK COMPOSITION AND PROCESS PARAMETERS OF HYDRODESULPHURIZATION ON DIESEL FUEL PROPERTIES

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia