Udio stanovnika starijih od 65 godina bit će
u Europi 2050. godine 60%. Farmakoterapija je defi nitivno
pridonijela produžetku životnog vijeka i poboljšanju kvalitete
života; lijekovi predstavljaju značajan udio od ukupnih
zdravstvenih resursa. U ekonomski razvijenim zemljama ovaj
je postotak oko 15, dok je u tranzicijskim zemljama od 25
do 35% ukupne zdravstvene potrošnje. Praćenje potrošnje
lijekova može pružiti značajne odgovore u ocjeni racionalnosti
farmakoterapije, u stvarnoj potrebi pacijenata, stvarnoj upotrebi
lijekova te odnosu koristi i štete primjene lijekova u populaciji.
Stoga Svjetska zdravstvena organizacija preporuča jednistvenu
metodu praćenja potrošnje lijekova dnevnim defi niranim dozama,
što je odnedavno zakonski prihvaćeno i u Republici Hrvatskoj.
Farmakoterapija starijih bolesnika specifi čna je zbog fi zioloških
promjena koje stariji bolesnik prolazi, ali i zbog polipragmazije i
niže suradljivosti s uputama o liječenju. Stariji bolesnici koriste
razmjerno više lijekova nego li je njihov udio u populaciji pa će
eventualne intervencije u terapijskim shemama imati daleko
veći učinak na ukupne populacijske parametre, nego u drugim
segmentima stanovništva. Analize potrošnje lijekova u Hrvatskoj
ukazuju na nedovoljno racionalno propisivanje lijekova, osobito
ako se podaci uspoređuju s podacima iz skandinavskih zemalja,
koje već 2 desetljeća primjenjuju DDD metodologiju praćenja
potrošnje lijekova.The European population above 65 years
of age will account for 60% in 2050. Pharmacotherapy has
defi nitely contributed to extended life expectancy and improved
quality of life, and medications make a signifi cant part of total
health care resources. In developed countries, they account
for around 15%, while in transition countries they account
for 25-35% of total health care expenses. Monitoring of their
use can signifi cantly contribute to the assessment of rational
pharmacotherapy, as well as to the assessment of actual
patient needs, actual use of medications and benefi t/risk
ratio in their administration. Therefore, the World Health
Organisation recommends a common method for monitoring of
drug use, i.e. Defi ned Daily Doses, a methodology that has been
recently adopted in Croatia. Pharmacotherapy in the elderly
is specifi c due to physiological changes, polypharmacy and
lower patient compliance. The use of drugs by elderly patients
is proportionally higher than the overall ratio of the elderly
in the population. Therefore, possible interventions in dosing
regimens will have a far greater impact on total population
parameters than in other population segments. The analysis
of drug use in Croatia shows insuffi ciently rational prescribing,
especially if data are compared with those from Scandinavian
countries that have been applying the DDD methodology for
already two decades
