Iva RINČIĆ LERGA

RINČIĆ LERGA, Iva

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prva me|unarodnaljetna {kolaINTEGRATIVNA BIOETIKAMali Lo{inj, 4. – 16. rujna, 2006.Od 4. do 16. rujna 2006. godine u MalomLo{inju odr`ana je prva me|unarodnaljetna {kola bioetike pod tematskim nazi-vom Integrativna bioetika.Ovogodi{nja realizacija ideje o me-|unarodnoj {koli bioetike rezultat je vi{e-godi{nje suradnje Filozofskog fakultetaSveu~ili{ta u Zagrebu i Instituta za filozo-fiju Sveu~ili{ta u Bochumu iz Njema~ke.Brojnost i sadr`ajnost njihovih dosada-{njih okupljanja i zajedni~kih doga|anjaupu}uju na intenzivan istra`iva~ki rad ubioetici i trud ulo`en u promoviranje i po-pularizaciju bioeti~kih tema u okvirima e-tabliranih znanstvenih zajednica ali i iz-van njih. Traganje za novim oblicima su-radnje potaknulo je osmi{ljavanje i pokre-tanje novoga vi{egodi{njeg programa –me|unarodne ljetne {kole bioetike – kojije na taj na~in ne samo pomno planirankorak u uspje{nom povezivanju i suradnjinjema~kih i hrvatskih znanstvenih usta-nova nego i upori{te za neke nove zajed-ni~ke projekte.Izazov organizatorima prve me|u-narodne {kole bioetike (radni jezik {kolebio je engleski) svakako je bio i izbor po-laznika {kole – sudionici, njih ukupno 21,uglavnom su bili predstavnici zemaljaju`ne i jugoisto~ne Europe te Njema~ke,no osim ravnomjerne zastupljenosti poje-dine dr`ave, od polaznika se o~ekivaloodre|eno predznanje i interes za pitanja iprobleme suvremene bioeti~ke misli. Takosu na jednom mjestu organizatori okupilisudionike razli~ite naobraze, znanstvenogi profesionalnog usmjerenja – iako su pobroju prednja~ili mahom mladi filozofi,{kolu su poha|ali lije~nici, politolozi,teolozi, pravnici, biolozi i ekolozi. S pret-postavkom da bioetika, nalaze}i se predizazovima biotehnolo{koga razvoja, a na-stoji li uistinu biti etika jedne nove, tehno-lo{ke civlizacije, nema vi{e samo regional-nu nego i globalnu dimenziju, organiza-tori ove ljetne {kole posegnuli su za inte-grativnom bioetikom. Integrativna bioeti-ka, kako je bilo najavljeno, predstavlja kon-cept koji nadilazi pojedina~na gledi{ta (pri-mjer takva shva}anja jest bioetika kao no-va medicinska etika), a promovira inter-disciplinarnost i uzajamnu suradnju u sa-gledavanju eti~kih problema, ali i u njiho-vu promi{ljanju i rje{avanju. Obzor su-vremene bioeti~ke misli obuhva}a mnogei raznovrsne teme i pitanja – slijedom na-vedenog, uz o~itu potrebu globalnog i in-tegrativnog bioeti~kog promi{ljanja i dje-lovanja, otvara se prostor svojevrsnoj pro-tute`i, procesu konkretizacije i specijaliza-cije za pojedina podru~ja i probleme.Svjesni odgovornosti prou~avanja i pou-~avanja bioetike, organizatori ove ljetne{kole tako su kao predava~e okupili {estpriznatih stru~njaka s u`ih tematskih pod-ru~ja, slijede}i koncepciju integrativna bio-etika i filozofija (2 predava~a), medicina, teo-logija, molekularna medicina, agronomija i eti-ka okoli{a.Metode edukacije ljetne {kole bilesu raznovrsne i uklju~ivale su predavanje,rad u seminarskim grupama, rad na tek-stu, diskusiju i, zadnji dan, ispit za pola-znike {kole.Prvi radni dan ljetne {kole bioetikeuvodnim je izlaganjem otvorio prof. dr.Wal-ter Schweidler (Bochum, Njema~ka). Nezadr`av{i se tek na formalnim rije~ima uulozi organizatora, prof. Schweidler po-nudio je nadahnuto predavanje o inicijati-vama globalne bioetike iz europske per-spektive (svakako treba spomenuti zanim-ljiv osvrt na pozicije njema~koga nacio-nalnog zakonodavstva prema prakti~nom321DRU[. ISTRA@. ZAGREB SKUPOVIGOD. 16 (2007), PREDAVANJABR. 1-2 (87-88), TRIBINESTR. 321-325prihva}anju i (ne)mogu}nostima pri-mjene Europske konvencije o ljudskimpravima u biomedicini ETS No 164) teistaknuo okvir vlastita tuma~enja osnov-noga bioeti~kog sukoba na relaciji kulturanormi (culture of norms) – kultura koristi(culture of utility).Nakon uvodnoga predavanja za-po~eo je s radom prvi (radni) dio ljetne{kole – Integrativna bioetika i filozofija. OTemeljima integrativne bioetike iz filozofskeperspektive (I) – @ivot, bi}e i osoba u svom jeizlaganju govorio prof. dr. Marco Olivetti(Rim, Italija). U svom je zanimljivom i po-ticajnom filozofskom izlaganju Olivetti kon-cipirao bioetiku kao integracijsku snaguraznih disciplina, ali i raznih kultura. U-nato~ o~itim razli~itostima izme|u poje-dinih kultura i tradicija, prof. Olivetti jeustvrdio kako je te{ko zanijekati ~injenicupostojanja i nu`nosti o~uvanja univerzal-nih vrijednosti i kategorija. Va`nost pret-postavljanja i neugro`avanja spomenutihvrijednosti na{im trenuta~nim i prolazniminteresima utoliko je ve}a s obzirom na ka-rakter novog i nepoznatog te nepredvidi-vost kona~nih posljedica nekontrolirane ini~im ograni~ene primjene suvremene zna-nosti i prate}e tehnike. Odgovorno djelo-vanje tako nije fraza ili zada}a koju mo-`emo olako shvatiti, nego nu`no uklju~u-je definiranje teorijskih okvira, ali i prak-ti~nih rje{enja. U promi{ljanju i tra`enjuupori{ta svojih gledi{ta prof. Olivetti seposebno osvrnuo na Kantovu du`nosnuetiku, koja i danas, po mi{ljenju mnogih,predstavlja vladaju}u regulativnu ideju (bio)etike.Drugoga dana Olivetti je svoje izla-ganje posvetio temama Odgovornost i `i-vot. U njemu je odgovornost za `ivot na-stojao sagledati kao jedan od sredi{njihpojmova i problema suvremene bioetike.Su~eljavaju}i argumente svetosti i kvali-tete `ivota, Olivetti je dotaknuo su{tinskibioeti~ki problem koji se na ovaj ili onajna~in mo`e prepoznati u ve}ini bioeti~kihdvojbi. Utemeljena i sna`no argumenti-rana odgovornost kao eti~ka kategorija zaOlivettija je istodobno polazi{te, smjer, alii cilj na{ega bioeti~kog djelovanja (upo-ri{te iznesenih tvrdnji Olivetti je potkrije-pio tekstovima Immanuela Kanta i Emma-nuela Levinasa). Naime, biti odgovorannije puko stanje, ve} se u punom smisluo~ituje upravo kao potencija za odgovor-no djelovanje ({to vi{e jesmo odgovorni,vi{e i postajemo odgovorni – odgovornostza odgovornost), pri ~emu objekti na{egaeti~kog djelovanja, dakle odgovornosti,nisu samo postoje}a `iva bi}a nego i svioni koji tek trebaju biti, koji }e tek do}i,`ivot uop}e.Tre}i i ~etvrti radni dan ljetne {kolebili su posve}eni filozofskim pitanjima uintegrativnoj bioetici – jutarnja sekcijazapo~ela je predavanjem Moralna teorija ibioetika: Metodolo{ka pitanja u bioetici i Bio-medicinska etika: Koncepti i slu~ajevi (I), okojima je izlagala prof. dr. Stavroula Tsino-rema (Rethymnon, Gr~ka). Krenuv{i oddefinicije i sadr`aja bioetike, preko dru-{tvenih okolnosti njezine pojave (ne pro-pu{taju}i izlo`iti zanimljive slu~ajeve bio-eti~kih skandala iz ne tako davne pro-{losti), sve do pitanja primjenjivosti i odr-`ivosti tradicionalnih teorijskih paradi-gmi u bioetici (poput Kantove etike) u su-vremenom dru{tvu, Tsinorema je u svomiscrpnom izlaganju obradila impresivankorpus bioeti~kih tema. Upu}uju}i na re-nomirane autore (R. Hare, E. Winkler, O.O'Neill, R. Dworkin, C. L. Stevenson, P.Singer, A. Caplan, J. Habermas, A. Mac-Intyre, R. Veach, T. Beauchamp, J. Chil-dress, J. Rawls), prof. Tsinorema ne samo{to je potvrdila izvrsno poznavanje {iro-koga spektra bioeti~ke problematike negoje postavila izvrsne temelje i otvorila mo-gu}nost(i) poticajnoj raspravi. U sli~nomje ozra~ju protekao i drugi dan predava-nja (Biomedicinska etika: Koncepti i slu~ajevi(II)) – staviv{i naglasak na temu princi-DRU[. ISTRA@. ZAGREB SKUPOVIGOD. 16 (2007), PREDAVANJABR. 1-2 (87-88), TRIBINESTR. 321-325322palizam prema neprincipalizam (teorija vr-lina, etika skrbi, kontekstualizam) u bioeti-ci, prof. Tsinorema neminovno je otvorilaprostor zanimljivoj raspravi u kojoj su seotvorila konkretna bioeti~ka pitanja (po-ba~aj, eutanazija, distanazija, prava pacije-nata, informirani pristanak, upotreba `i-votinja u istra`iva~kim pokusima), a svi susudionici dobili priliku sudjelovati i datisvoj doprinos zajedni~koj bioeti~koj ras-pravi.Druga tematska cjelina ljetne {kolenosila je naziv Integrativna bioetika i medi-cina, u kojoj je predava~ bio prof. dr. Her-bert A. Neumann (Bochum, Njema~ka).Za razliku od prethodnih dana, uglav-nom posve}enih teorijskim pitanjima ubioetici, dugogodi{nje lije~ni~ko iskustvo irad na klinici obogatili su predavanje prof.Neumanna ~itavim nizom prakti~nih pri-mjera iz svakodnevne prakse. Bioeti~kapitanja s lije~ni~kog stajali{ta (I): Problemi fi-nanciranja na{eg (njema~kog) sistema zdrav-stvene njege bio je naziv prvoga predava-nja, u kojem je Neumann predstavio ne-zavidnost situacije u suvremenom njema-~kom zdravstvenom sustavu i modelu dje-lovanja osiguravaju}ih dru{tava. Naime,sve donedavno na snazi je bio posve dru-gi model organiziranja i financiranja zdrav-stvenog osiguranja, koji je poticao izdruge polovice 19. stolje}a (odluka tada-{njega njema~kog kancelara Bismarcka oobaveznom zdravstvenom osiguranju zasve bila je pomno planiran potez suzbi-janja sve ve}ih socijalnih problema i gra-|anskih nemira), a s vremenom je sve te`eudovoljavao potrebama i tro{kovima su-vremene medicine i zdravstva. Konceptgeneracijske solidarnosti tako je zamije-njen sustavom privatnih osiguravaju}ihkompanija (u cijeloj Njema~koj u po~etkuih je bilo 600, danas ih djeluje oko 200), nona`alost nije uklonio problem(e) presku-poga i nedostupnoga lije~enja. Istodobno,demografske promjene starenja stanovni-{tva, o~ite u ve}ini zapadnih zemalja, nisuzaobi{le ni Njema~ku te kontinuirano ibez ve}ih izgleda za promjenama u dogle-dno vrijeme pove}avaju tro{kove zdrav-stva, optere}uju zdravstveni sustav, sma-njuju sredstva za nova istra`ivanja, sma-njuju preventivu, a pove}avaju tro{kove(skuplje) kurativne medicine, utje~u naneravnomjernu i nepravednu raspodjeluzdravstvenih resursa, pove}avaju nejed-nakost bogatih i siroma{nih te predstav-ljaju jedno od va`nijih ne samo socijalnihnego i politi~kih pitanja – istaknuo je prof.Neumann. Tema drugoga dana predava-nja prof. Neumanna bila je Primjeri odlukao kraju `ivota – (lije~nikom potpomognuto sa-moubojstvo, palijativna njega i ostalo) – iakoje i sam naslov predavanja bio zanimljiv iupu}ivao na uvijek provokativnu bioeti-~ku temu, ono {to svakako treba spome-nuti jest da je prof. Neumann o ovoj temiizlagao i iz perspektive organizatora i vo-ditelja institucije prvoga hospicija u Bo-chumu. Dugotrajno suo~en s potrebama ipatnjama palijativnih bolesnika, bez mo-gu}nosti da im pomogne u okviru posto-je}ega sustava medicinske i zdravstvenenjege, prof. Neumann je prisutne upo-znao s fazama i naporima u procesu orga-niziranja hospicija, kao i s prakti~nim is-kustvima i stalnim izazovima u njegovuradu.Integrativna bioetika i teologija bio jenaziv tre}ega dijela ljetne {kole, u kojemje prof. dr. Peter Schallenberg (Fulda, Nje-ma~ka) izlagao o temi Projekt integrativnebioetike s teolo{kog stajali{ta (I) – Teorijskapitanja. Ne treba posebno nagla{avati kakoje tema odnosa bioetika – etika – teologijaprivukla veliku pozornost polaznika {kole,posebno s obzirom na prisutnost i utjecajteolo{kih stavova u bioetici danas. Pola-ze}i od obja{njavanja pojedinih pojmova(teolo{ko shva}anje Boga, odnos prirod-nog i natprirodnog, smisao (ljudskog) `i-vota…), prof. Schallenberg postavio je na-323DRU[. ISTRA@. ZAGREB SKUPOVIGOD. 16 (2007), PREDAVANJABR. 1-2 (87-88), TRIBINESTR. 321-325~elne pozicije suvremene teologije, ali iokvire u kojima se uo~avaju, sagledavaju ituma~e konkretni bioeti~ki problemi. Te-orijska gledi{ta prvoga dana izlaganja slje-de}eg su prijepodneva ustupila prostormnogo prakti~nijim temama (Slu~ajevi iprimjena) i nije trebalo dugo da se otvorirasprava u kojoj su sudjelovali gotovo sviprisutni. Prof. Schallenberg dosljedno jeizlagao crkvena stajali{ta o brojnim pita-njima, poput poba~aja i njegove zabrane,braka, donacije i transplantacije organa,prenatalne i preimplantacijske dijagno-stike, istra`ivanja na mati~nim stanicama,reproduktivnih tehnologija i IVF, surogat--maj~instva, eutanazije (aktivne, pasivne,indirektne). S obzirom na predanost ko-jom su polaznici {kole zastupali vlastitastajali{ta, te{ko je suditi u kojoj su mjerinjegovi argumenti bili prihvatljivi drugi-ma, no svakako je pozitivno obostrano is-kustvo tolerancije, razmjene mi{ljenja istavova o uvijek zanimljivim i kontrover-znim temama bioeti~koga karaktera.Prof. dr. Jasminka Paveli} (Zagreb,Hrvatska) u ljetnoj je {koli bioetike bilapredava~ na temu Integrativna bioetika i mo-lekularna medicina, koju je koncipirala u ~e-tiri podteme: Molekularna medicina: osnov-na znanja; Studije genske terapije: eti~ka i so-ciolo{ka pitanja; Eti~ka pitanja u geneti~komscreeningu, testiranju i izradi profila; O znan-stvenim i eti~kim pitanjima u kloniranju. Uprvom dijelu svoga uzornog metodolo-{kog i zanimljivog predavanja prof. Pa-veli} ponudila je sveobuhvatan uvod umolekularnu medicinu, koji je uklju~ivaorazja{njenje osnovnih pojmova, pregledpovijesnoga razvoja nove genetike od1953. i otkri}a dvostruke DNK ovojnice,sve do najnovijih istra`ivanja i zaklju~aka(Human Genome Project). U izlaganju dru-ge i tre}e teme prof. Paveli} je govorila oistra`ivanjima i primjeni genske terapije igeneti~kih testiranja (i prate}ih postupakascreeninga, testova probira, izradbe gene-ti~kih mapa i profila …), ali je istodobnou~inila i zna~ajan iskorak iz isklju~ivoznanstvenih ~injenica i tehni~kih mogu}-nosti ovih postupaka prema bioeti~kim idrugim pitanjima (informirani pristanak,financijska opravdanost skupih znanstve-nih istra`ivanja, upotreba i povjerljivostpodataka, privatnost, slu~ajevi {tetnosti ipogubnosti genske terapije, mogu}nostidiskriminacije i manipulacija …). Posljed-nji dio izlaganja prof. Paveli} bio je pose-bno zanimljiv, ne samo zbog kloniranjakao takvog nego i iz edukacijske metodepristupa samoj temi. Osmisliv{i rad natekstu u manjim studentskim grupama,prof. Paveli} na izravan je na~in u nastavuuklju~ila sve prisutne – i{~itavanjem tekstai izlaganjem pro~itanog te upozorenjemna pojedina pitanja bioeti~koga karaktera.Uz vje{to vo|enu raspravu, svi su prisut-ni dobili poticaj i priliku sudjelovati u iz-vo|enju nastave, pa je i {kola bioetike za-`ivjela u punom smislu rije~i.Posljednja dva dana bila su pred-vi|ena za temu Integrativna bioetika, agro-nomija i etika okoli{a, koja je o~ekivano pri-pala prof. dr. Marijanu Jo{tu (Kri`evci, Hr-vatska) predavanjem Bioeti~ka pitanja u-nutar agronomije (I): Op}a pitanja i (II): Prak-ti~na pitanja. Iako se teme s nazivnikomagronomija i etika okoli{a ~esto (neoprav-dano) izostavljaju s popisa najva`nijihbioeti~kih tema, u predavanju prof. Jo{tanije bilo tako. Obja{njenjem pojma ETCCentury ({to je ujedno bio podnaslov i te-ma uvodnoga predavanja), prof. Jo{t ukratkim je naznakama skicirao dru{tveno--povijesne okvire i opa`anja o suvremenojbioeti~ko-ekolo{koj debati: E kao erozijaokoli{a, T za tehnolo{ku transformaciju iC za korporativno udru`ivanje. Potkrije-piv{i svoje izlaganje novim informacijamai zanimljivim, ~esto {okantnim, statisti-~kim podacima, prof. Jo{t je upozorio nazabrinjavaju}e stanje prirodnih resursa,stalno prisutan trend potpunog istreblje-nja pojedinih biljnih i `ivotinjskih vrsta,kobne posljedice nekontroliranoga uni{ta-DRU[. ISTRA@. ZAGREB SKUPOVIGOD. 16 (2007), PREDAVANJABR. 1-2 (87-88), TRIBINESTR. 321-325324vanja tla i vode … Posljedice globalizacijene o~ituju se samo u gospodarskom u-dru`ivanju i financijskom monopolu mul-tinacionalnih kompanija (posebno bio-tehnolo{kih kompanija, koje se bave ge-neti~kim in`injerstvom) nego i u umno-`enom razaraju}em djelovanju sustavnogiskori{tavanja i one~i{}enja Zemlje. Iakozagovornici proizvodnje i primjene GMOproizvodnje isti~u da uzimanje geneti~kimodificirane hrane mo`e pomo}i u borbiprotiv gladi i neima{tine u pojedinim di-jelovima svijeta, ~injenice govore dru-ga~ije – stvarni uzroci nesta{ice hrane nisuposljedica manjka hrane nego njezine ne-ravnomjerne raspodjele izme|u bogatih isiroma{nih. Sve dok takva situacija pogo-duje interesima velikih kompanija, te{koje vjerovati u zna~ajnije pomake i stvarno,a ne samo proklamirano, rje{avanje prob-lema, zaklju~io je prof. Jo{t.Izlaganjem prof. Jo{ta zavr{io jepredava~ki dio ljetne {kole bioetike, no nei cjelokupan rad {kole. Prema rasporedu,polaznici {kole pojedina~no su polagaliusmeni ispit o znanjima i iskustvima s od-slu{anih predavanja, a glavni ispitiva~ bioje koordinator cijeloga projekta ljetne{kole, prof. dr. Thomas Sören Hoffmann(Bochum, Njema~ka). Nakon uspje{no o-bavljenih ispita svim je polaznicima uru-~ena potvrda o poha|anju {kole.Iva Rin~i} Lerga325DRU[. ISTRA@. ZAGREB SKUPOVIGOD. 16 (2007), PREDAVANJABR. 1-2 (87-88), TRIBINESTR. 321-325

Prva međunarodna ljetna škola INTEGRATIVNA BIOETIKA

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia