Maastricht Criteria and the Inclusion of the Underground Economy - the Case of Croatia

Abstract

Europska unija uvela je eksplicitnu obvezu za sve nove zemlje članice da u službeni podatak o BDP-u uključe i procjenu sive ekonomije koja je posljedica statističkih ili ekonomskih razloga. U tu namjenu za zemlje kandidate, od kojih je deset postalo punopravnim članicama EU 1. svibnja 2004. godine, osmišljen je tzv. Eurostatov Exhaustiveness program1. U skladu s rezultatima tog programa, nove članice EU u službeni BDP uključuju i korekciju za sivu ekonomiju. Uključivanjem sive ekonomije, Hrvatska po dosegnutom BDP-u po stanovniku mjerenom po paritetu kupovne moći, smanjuje zaostatak za EU-25. Smanjuje se i udio ukupnih izdataka konsolidiranog sektora države, čime se Hrvatska nalazi ispod prosjeka zemalja NMS-8. Glede udjela javnog duga u BDP-u i nakon uključivanja sive ekonomije, Hrvatska se nalazi u lošijoj poziciji od većine NMS-8 zemalja. Glede Maastrichtskih kriterija konvergencije, postupak uključivanja sive ekonomije ne mijenja situaciju sadašnjeg (ne)ispunjavanja kriterija. Uključivanjesive ekonomije utječe na dva indikatora: indikator udjela deficita sektora države u BDP-u i indikator udjela javnog duga u BDP-u. Uključivanjem sive ekonomije ne postiže se ispunjavanje kriterija deficita sektora opće države. Kriterij veličine javnog duga, Hrvatska zadovoljava i bez uključivanja sive ekonomije. Kriteriji inflacije i visine dugoročnih kamatnih stopa nisu izravno vezani uz veličinu BDP-a. Međutim, uključivanjem sive ekonomije, uz pretpostavku nastavka procesa konsolidacije javnih financija, postaje više nego razvidno da će Hrvatska relativno lako ispuniti sve Maastrichtske kriterije prije ulaska u EU, čime će prihvaćanje eura kao službene valute biti moguće u vrlo brzom roku nakon primjene prijelaznog ERMII mehanizma.European Union has introduced an explicit obligation for all member countries that the official GDP data needs to include the estimation of the underground economy, resulting from statistical or economic reasons. For this purpose, the socalled Eurostat Exhaustiveness programme has been developed for the group of candidate countries, of which ten have become full members as of the 1st of May 2004. In line with the results of this programme, the new EU members include the correction for the value of the underground economy into their official GDP figure. With the inclusion of underground economy, the consequent value of Croatian per capita GDP, measured according to the purchasing power parity, reduces the gap in comparison to the EU-25. Furthermore, the proportion of total expenditures in GDP of the general government sector is reduced as well, which places Croatia below the NMS-8 country average. In terms of the Maastricht convergence criteria, the underground economy inclusion procedure does not affect the fact that the criteria are not met. The inclusion of the underground economy influences two indicators: the proportion of the state sector deficit in the GDP and the proportion of the public debt in the GDP. The inclusion of the underground economy does not help fulfilling the criteria concerning the state sector deficit. The criteria concerning the size of public debt is fulfilled by Croatia even without the inclusion of the underground economy. The inflation criteria and the size of the long-term interest rates criteria are not directly linked to the GDP value