Autori predstavljaju rezultate modelskog istraživanja kojim se potvrđuje bioekonometrijski pristup upravljanja fondom srdele Sardina pilchardus (Walb.,1972) na istočnoj obali hrvatskog dijela Jadranskog mora. Nastojali su, metodološki i teoretski odraditi polazne scenarije za rješavanje aktualnih problema upravljanja fondom srdele te ih izvući iz dosadašnjeg, strogo, empirijsko-prakticističkog konteksta. U tom smislu, za hrvatske prilike kreirana je stanovita istraživačka paradigma, sjedinivši kvantitativni i kvalitativni pristup upravljanja fondom srdele. Uzimajući biološke parametre fonda kao polazne veličine interaktivno se izvodio ekonometrijski dio spajajući ga time u cjeloviti bioekonometrijski model. Model je definiran kroz tri pretpostavljena scenarija, i to: (1) demisiju i prenamjenu manje učinkovitog dijela ribarske flote iz profesionalnog ribarstva, (2) uvođenje mreža veće selektivnosti ulova i (3) promjenu razine troškovno-cjenovnog poticanja ulova. Koristeći programski paket Mefisto došlo se do zaključka da svaki od izvedenih scenarija pokazuje polarizirajuću prednost u biološkim i ekonomskim veličinama u odnosu na postojeće stanje. Tražeći među scenarijima optimalnu biološko-ekonomsku kombinaciju prednosti, scenarij demisije i prenamjene postojeće ribarske flote, pokazalo se najprihvatljivijom strategijom u odnosu na polazište problema. Dugoročno sagledavanje optimalne veličine fonda srdele, na istočnom dijelu Jadranskog mora, upućuje da treba voditi računa o broju ribarske flote odnosno demisiji manje učinkovitijih brodova iz profesionalnog ribarstva.The results of a model research to affirm the bioeconometrica approach to sardine stocks management on the eastern coast of the Croatian part of the Adriatic sea are presented. The aim was to define methodologically and theoretically the starting scenarios for solving current problems in sardine stocks management extracting them from strictly empirical context.
With this in mind a research pattern for Croatian conditions was created integrating quantitative and qualitative approach to sardine stocks management. Taking biological stock parameters as the starting value econometric part was carried out thus interactively integrating it into the complete bioeconometric model.
The model was defined in three presumed scenarios: 1) demission and conversion of sell efficient part of fishing fleet from professional fishing, 2) introduction of nets of higher catch selectivity and 3) changing the level of cost-expenses catch subsidizing. Using the Mephisto program package it was established that each of the scenarios applied showed a polarizing advantage in biological and economic values in relation to the existing status. Seeking among the scenarios the optimal biological and economic advantages the demission and conversion of the existing fishing fleet appeared to be the best acceptable strategy with respect to the problem. Long – term consideration of the optimal value of sardine stocks in the eastern part of the Adriatic sea indicates that the number of fishing fleet and demission of less efficient boats from professional fishing should be taken account of
