FOLLOW UP AND PREGNANCY OUTCOME IN OLDER CHILDBEARINGIN AN AREA OF SPECIAL STATE CARE

Abstract

Cilj rada. Uočiti neke čimbenike (socijalno-ekonomske i druge) koji bi mogli utjecati na tijek i ishod trudnoće u starih rodilja na području posebne državne skrbi. Način istraživanja. Korištene su trudničke knjižice, otpusna pisma novorođenčadi i otpusnice rodilja. Rezultati. U razdoblju 1999. i 2000. godine bilo je 335 poroda. Starih rodilja je bilo 36 (10,7%): prvorotkinja 6 (4,3%), a višerotkinja 30 (15,5%). Rodilja dobi od 37. do 40. godine je bilo 26 (72,2%): prvorot-kinja 4, a višerotkinja 22. U skupini od 41–44 godina je bilo 9 (25,0%): prvorotkinja 2, a višerotkinja 7. U skupini od 45 godina i više bila je samo 1 (2,8%) rodilja. Prosjek antenatalnih pregleda je bio 6,4: u prvorotkinja 8,1 a u višerotkinja 6,1. Prosjek ultrazvučnih pregleda je bio 3,3: prvorotkinja 3,5, višerotkinja 3,2. Prosječni prirast tjelesne težine je bio 13,5 kg: prvorotkinje 14,5 kg, a višerotkinje 13,3 kg. Ranih amniocenteza je urađeno ukupno 5 (13,9%). Carski rez je učinjen u 6 (16,67%): 4 u prvorotkinja i 2 u višerotkinja. Vakuum ekstrakcijom je dovršen jedan (2,78%) porod. Spontanih je poroda bilo 29 (80,55%): u prvorotkinja 1, u višerotkinja 28. U starih rodilja najviše je novorođenčadi (27 – 75,0%) u težinskoj skupini 2500–3999 g, jedno (2,78%) novorođenče u skupini od 2000–2499 gr, a 8 (22,22%) u skupini od 4000 i više grama. Od starih rodilja 33 (91,67%) imaju nižu i srednju stručnu spremu, a 3 (8,33%) višu i visoku. Zaposlenih je 33%, a nezaposlenih 67%. Odnos zaposlenih i nezaposlenih je 1:2 i u prvorotkinja i u višerotkinja. U starih rodilja prijevremenih poroda je 4 (11,1%): 2 u prvorotkinja, a 2 u višerotkinja. Perinatalni mortalitet je 28‰ (umrlo je 1 novorođenče i to u skupini višerotkinja). Zaključak. Rezultat nadzora i ishodi trudnoća u starih rodilja na području od posebne državne skrbi identični su rezultatima iz literature osim što je urađeno malo ranih amniocenteza.Objective. The aim of the study was to identify some factors that could affect the course and outcome of pregnancy in older childbearing women in the areas of special welfare. Methods. The pregnancy records, discharge certifi-cates and release certificates of newborns were analyzed. Results. In the period of 1999–2000 there were 335 deliveries. Among them there were 36 (10.7%) gravidas aged over 37 years: 6 primiparas (I-paras) and 30 multiparas (M-paras). There were 26 (72.2%) women in the 37–40 age group, 9 (25.0%) in the 41–44 age group and only 1 (2.8%) woman aged over 45. The average number of examinations was 6.4: 8.1 for I-paras and 6.1 for M-paras. The average number of ultrasound examinations was 3.3: 3.5 for I-paras and 3.2 for M-paras. The average weight-gain during pregnancy was 13.5 kg: 14.5 for I-paras and 13.3 kg for M-paras. Early amniocentesis was performned in 5 (13.9%) patients. The pregnancy was completed by cesarean section in 6 (16.7%) cases: 4 times in I-paras and 2 times in M-paras. Only 1 (2.6%) delivery was completed by vacuum extraction. There were 29 (80.55%) spontaneous deliveries: 1 in primiparas and 28 in multiparas. Most (27) of newborns were in the 2500–3999 grams birth-weight group: 1 newborn was in the 2000–2499 grams group and 8 newborns in the 4000 grams group. Out of older childbearing women 33 (92%) had primary or secondary school education and only 3 (8%) academic education. Twelve (33.3%) were employed and 24 (66.6%) unemployed. The ratio of employed and unemployed was 1:2 in I-paras and M-paras. There were 4 (11.1%) preterm deliveries: 2 in I-paras and 2 in M-paras. Perinatal mortality was 27.8‰, 1 newborn died in the M-paras group. Conclusion. The results of the control and of the outcome of pregnancies in older childbearing women in the areas of special welfare are identical to the results in the literature, except that a small number of early amniocenteses were performed

    Similar works