Since dental/orofacial injuries were the commonest type of injuries sustained during participation in sports activities in the 1980s, when it was apparent that one third of dental injuries was due to sporting involvement, with the remainder being due to accidents, especially at home, the role of the dental profession in relation to dental/orofacial sports injuries became very important. This has inevitably led to the rapid development of a new branch of dentistry called sports dentistry. In line with the development of sports dentistry the causes of dental/orofacial trauma have been examined and a number of studies on the prevalence and aetiology of sports-related injuries has been conducted. Mouthguards worn during participation in sports activities have been shown to provide the most effective protection against dental/orofacial injuries. Moreover, it has been concluded by a number of scientists that mandatory dental/orofacial and periodontal protection for all athletes involved in sporting activities would have major effects in preventing unnecessary injuries and associated life-long discomfort, as well as reducing the high prosthodontic treatment costs involved. Intraoral mouthguards include: stock, self-adapting, and custom-made. Ideally, the dentist should make a treatment plan for mouthguard fabrication. Subsequent care and maintenance should also be accomplished by the dentist alone. In other words, athletes should not wear mouthguards the physical and technological properties of which cannot offer a quality prevention against injuries to the dental/orofacial system. Only the custom-made mouthguard has proved to be the most effective means in the prevention against injuries to the orofacial system. Athletes consider the custom-made mouthguard pleasant to wear either during training sessions or when competing due to its technological properties and appropriate design. The profession should make efforts to promote the use of mouthguards by informing athletes of the possibilities of active prevention against injuries to dental/oral regions in order to reduce their number.Sportska aktivnost i dentalna/orofacijalna trauma
Prva saznanja o zdravstvenom problemu dentalnih/orofacijalnih trauma bila su povezana s aktivnošću bavljenja sportovima u kojima dolazi do sudara, kontakta (boks, američki nogomet), a kasnije i s atletskim aktivnostima te skupinama ekstremnih sportova. Svrha ovog pregleda je ukazati na potrebu korištenja sredstava prevencije sportom uvjetovanih dentalnih/orofacijalnih trauma na način koji će zadovoljiti sportaša i uspješno sačuvati njihovo orofacijalno zdravlje.
Sportska stomatologija
Kako su traume zuba i mekih tkiva orofacijalnog sustava prepoznate kao važan zdravstveni problem današnjice, od dječje fizičke aktivnosti pa sve do bavljenja tzv. vrhunskim sportom, 80-ih godina XX. stoljeća razvila se sportska stomatologija. Naglašavanje rizičnosti pojedinih sportova, kao i upoznavanje sportaša s razmjerima, privremenim i trajnim posljedicama ozljeđivanja tijekom sportskih aktivnosti trebalo bi potaknuti intenzivno korištenje primjerenih sredstava prevencije orofacijalnih i drugih sportom uvjetovanih ozljeda.
Epidemiologija dentalnih/orofacijalnih traumi uvjetovanih sportom
Najčešće ozljede zuba i usne šupljine (od 10 do 50%) povezane su sa sportskom aktivnošću: posjekotine mekih tkiva, gubitak jednog ili više zuba (najčešće gornjih sjekutića), a rjeđi su prijelomi donje čeljusti, alveolarne kosti i traume čeljusnog zgloba. Osim o pojedinim sportovima, učestalost dentalnih/ orfacijalnih ozljeda bitno različito ovisi o geografskoj pripadnosti sportaša i dobi izabranog uzorka.
Preventivna uloga štitnika za zube
Primarna prevencija podrazumijeva sprečavanje nastanka ozljeda. Kao sredstva prevencije koriste se kacige, prsluci, maske i štitnici za lice te štitnici za zube. Za zaštitu i prevenciju orofacijalnih i, osobito, dentalnih trauma koriste se različite vrste i oblici intraoralnih štitnika za zube. Upotreba štitnika za zube dovela je do velikog smanjenja učestalosti i težine ozljeda zuba, dok su znatno smanjene ozljede usana, jezika i donje čeljusti.
Intraoralni štitnik za zube
Postoje tri vrste intraoralnih štitnika za zube, koji se razlikuju po stupnju individualne prilagodbe sportašu. Gotovi ili konfekcijski štitnici dostupni su bez posjeta stomatologu, loše su retencije i nisu udobni za korištenje. Polugotovi štitnici (“oblikovani u ustima”) bolje su individualne prilagodljivosti. Stomatolog oblikuje ovu vrstu štitnika, najčešće prethodnim zagrijavanjem, i izravno ga aplicira u usta na zubne lukove ili na sadreni model. Individualni štitnik najbolja je vrsta štitnika, koji je u potpunosti prilagođen osobitostima svakog pojedinca za kojega se izrađuje. Na sadrenom modelu čeljusti izrađuje se štitnik po individualnim proporcijama, pa se postiže besprijekorna retencija i adaptacija na zube, zubno meso te nepce. Postupak izrade je najsloženiji, jer su neizbježni višestruki posjeti stomatologu.
Individualni štitnik za zube
Postupak kliničkog rada i laboratorijske izrade individualnog štitnika za zube čine sljedeće radne faze: anatomski otisak gornje i donje čeljusti u alginatu, prijenos gornjeg zubnog luka u artikulator i centrični okluzijski registrat, laboratorijska izrada te predaja pacijentu, ubrušavanje, prilagodba i naknadna briga. Postoji više postupaka izrade s obzirom na upotrijebljeni materijal i razvijene tehnike izrade štitnika. Individualni štitnici za zube razlikuju se prema debljini, materijalu i građi. Autori se posebno osvrću na štitnike načinjene laminacijom u vakumskom aparatu tvrtke Erkodent i štitnike iz akrilnih smola na bazi elastomera tvrtke Ivoclar.
Rasprava i zaključak
Troškovi stomatološke opskrbe gubitka ijednog zuba uvjetovanog sportskom aktivnošću višestruko su veći od troška izrade individualnog štitnika za zube. Budući da postoji više vrsta intraoralnih štitnika, potrebno je sportaše prosvjećivati o pravilnom izboru štitnika koji podržava stomatološka struka. Neadekvatan i neudoban štitnik najčešće se ne nosi, što su potvrdili i profesionalni sportaši. Upotrebom adekvatnih štitnika za zube postiže se veliko smanjenje učestalosti i težine ozljeda dentalnih i parodontalnih stuktura u sportu. Iako se gotovim i polugotovim štitnicima za zube izbjegava posjet stomatologu, samo korištenje individualnog štitnika pruža najveću udobnost tijekom treninga i natjecanja te optimalnu profilaksu dentalnih/orofacijalnih ozljeda
