Tomislav Petković

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Teorija relativnosti i filozofijaPovodom 100. obljetniceEinsteinove Specijalne teorije relativnostiUz temuČlanci koje objavljujemo u tematskoj cjelini »Teorija relativnosti i filozofija« čine uži izbor radova izloženih na istoimenom međunarodnom i međudisci-plinarnom simpoziju koji je održan u okviru 14. Dana Frane Petrića u Cresu od 25. do 28. rujna 2005. u organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva. Ovaj filozofsko-znanstveni i kulturni skup, s užim podnaslovom »Povodom 100. obljetnice Einsteinove Specijalne teorije relativnosti«, na tragu Svjetske go-dine fizike 2005., bio je jedinstven u svijetu jer se odvijao na tragu prethod-nih tradicionalnih skupova u Cresu, rodnome gradu Frane Petrića, slavnog hrvatskog filozofa iz 16. stoljeća. Simpozij je bio usmjeren modernom i po-vijesnom međudisciplinarnom promišljanju međuodnosa teorije relativnosti i filozofije, o čemu su referirali filozofi, fizičari, filozofi religije i teolozi, umjetnici i teoretičari umjetnosti, povjesničari znanosti, lingvisti, sociolozi, inženjeri, medicinari, te izvrsni studenti Sveučilišta u Zagrebu.1 Baš na tragu i u duhu Einsteinove izjave da su »sve znanosti, religije i umjetnosti grane jednog te istog stabla« (Einstein, 1937.). Jezgra 13 odabranih radova u ovoj tematskoj cjelini časopisa Filozofska istraživanja karakteristično oslikava spomenutu narav, spoznaje i rezultate simpozija te njegova mjesta u razvoju modernih filozofskih strujanja u svijetu i Hrvatskoj.* * *Većina radova može se dobro ujediniti oko glavne tematske osi skupa o 100. obljetnici Einsteinove teorije relativnosti: nasljeđe Specijalne teorije relativ-1Točno 50 referata i sveukupno oko 100 su-dionika iz 11 država (Italija, Francuska, Slo-venija, Velika Britanija, Njemačka, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, SAD, Kina, Meksiko, Hrvatska) posvjedočili su da je hr-vatski filozofski simpozij na Cresu, posvećen proslavi 100. obljetnice Einsteinove čudesne 1905. godine, imao globalni karakter, kao i slične manifestacije u drugim zemljama i regijama svijeta posvećene Einsteinu. Znan-stveno-filozofske sjednice i rasprave preplita-le su se s kulturnim događajima u kojima su sudjelovali vrhunski hrvatski umjetnici. Uz promocije knjiga svjetskih i hrvatskih autora, naglašavamo hrvatsku i svjetsku praizvedbu originalne plesne izvedbe Svjetlosni čunj, nadahnute Specijalnom teorijom relativno-sti i simfonijom Jupiter (Einsteinu najdraže Mozartovo djelo). Naglašavamo i premijerne projekcije znanstvenih filmova o Einsteinu (Institut za povijest znanosti »Max Planck«, Berlin) i Poincaréu (Arhiv H. Poincaréa, Sveučilište Nancy 2) u Hrvatskoj, u Cresu u okviru ovog simpozija. Širi izbor od preko 30 radova sa simpozija bit će sabran u četiri te-matska skupa i objavljen u zborniku Teorija relativnosti i filozofija (Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2007.), koji uređuje Tomi-slav Petković.FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA103 God. 26 (2006) Sv. 3 (503–505)T. Petković, Uz temu504nosti i njezina moderna filozofska i znanstvena poimanja. U ovome broju izabrali smo pet radova koji se bave Einsteinovim nasljeđem u fizici i filozo-fijom vremena i prostora, te poopćavanjima i/ili misaonim probojima povrh teorije relativnosti. Radovi problematiziraju postulate, fizikalna i filozofska poimanja relativističkog prostor-vremena u Specijalnoj teoriji relativnosti, primjene u drugim granama fizike, kao i klasične teorije prostora i vreme-na u filozofiji prirode (Einstein, Poincaré, Bergson, Gödel, Planck, Euklid, Newton, Kepler, Petrić…, suvremeni filozofi i fizičari). Prvi put su, tijekom ovog simpozija, povezani Petrićevi glavni ontološki pojmovi i njegova filo-zofska slika Sunčevog svemira iz kasne renesanse s Einsteinovim revolucija-ma u fizici i filozofiji u 1905. i Einsteinovom znanstvenom slikom svemira. Zato smijemo reći da 14. Dani Frane Petrića, uostalom kao i br. 103 (3/2006) Filozofskih istraživanja, ulaze u kronologiju pod naslovom Albert Einstein i Dani Frane Petrića. Držimo to jednim od izvornih naslova hrvatskog simpo-zija posvećenog Einsteinovoj obljetnici, poput jednog od naslova u okviru 22. međunarodnog kongresa o povijesti znanosti u Pekingu (ICHS, 24.–30. srpnja 2005.) – »Albert Einstein – Chief Engineer of the Universe« (Albert Einstein – glavni inženjer svemira).U tijeku obrade radova i priprema ovog tematskog skupa preminuo je dr. Eu-gene E. Ryan (27. studenoga 1926., Chicago, Illinois – 18. siječnja 2006., Greenville, North Carolina), poznati američki filozof i istraživač grčke, re-nesansne, talijanske i hrvatske filozofije. Zbog njegovih zasluga u hrvatskoj i svjetskoj petrićologiji, napose zbog njegovih zasluga u rezultatima simpozija, njegov rad »Refleksije o svjetlu i vremenu u filozofiji Frane Petrića i na te-melju članka Alberta Einsteina iz 1905. O elektrodinamici tijela u gibanju« (»Reflections on light and time in the philosophy of Franciscus Patricius and in the 1905 paper of Albert Einstein The electrodynamics of moving bodies«) određen je kao vodeći članak u br. 42 (2/2006) časopisa Synthesis philosophi-ca te u zborniku radova simpozija.Drugu važnu tematsku os skupa, koja okuplja manji broj radova nego prva, ujedinjuju teme Einstein i religija te Einstein i etika. Uključili smo radove koji promišljaju Einsteinove poglede na Boga, religiju i etiku, s fundamen-talnim silnicama na razvoj modernih znanstvenih istraživanja, na odnos reli-gije i znanosti, do utjecaja u svakodnevnoj politici. U vrijednome radu što ga objavljujemo obuhvaćen je raspon Einsteinovih pogleda, od najranijih dana u Bernu do američke faze u Princetonu, dajući po prvi put koherentnu interpre-taciju Einsteinovih razmišljanja o religiji, Bogu, moralu i etičkome relativiz-mu. U naše vrijeme, napose oko 2005., povodom 100. obljetnice Einsteinovih čudesnih otkrića u 1905. godini, porastao je interes za Einsteinovom etikom. Slavni Russell-Einsteinov manifest iz 1955. godine, zajedno s Einsteinom i Rusellom potpisalo je još devet znanstvenika, od toga sedam dobitnika Nobe-love nagrade. U 2005. godini je tako obilježena i polovica stoljeća manifesta, jedinstvene etičke refleksije i upozorenja o totalnoj propasti čovječanstva u slučaju mogućeg nuklearnog rata na Zemlji.Trećoj tematskoj osi izabranih radova pripadaju oni koji se bave interferen-cijom Einsteinove teorije s umjetnošću, kao i s drugim znanstvenim polji-ma. Prvenstveno su to radovi koji su analizirali utjecaje Einsteinova djela u umjetnosti (napose u književnosti i slikarstvu), te interferenciju Einsteinove teorije s umjetnošću. Ovu dimenziju promišljaju 3 rada, a naročito interesan-tni radovi posvećeni su poetskoj slici svemira N. Šopa i G. Strniše, Einsteino-voj kozmologiji, te usporedbi Einsteinovog stvaralačkog čina s umjetničkim (Picasso, Dürer).FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA103 God. 26 (2006) Sv. 3 (503–505)T. Petković, Uz temu505Četvrta os tematskog skupa, poput vremena kao četvrte dimenzije u Einstein-ovoj Specijalnoj teoriji relativnosti, donosi radove o recepciji Einsteinove teorije relativnosti u hrvatskoj filozofiji, fizici (i znanosti općenito) te kulturi, kao i u drugim kulturama u svijetu. Tu objavljujemo 4 neobično vrijedna rada u kojima su iznesena nova otkrića o hrvatskim fizičarima, napose ženama, fizičarkama, bilo sljedbenicima bilo protivnicima Einsteinove teorije, kao i o neobičnim iskustvima s recepcijom (prevođenjem i izdavanjem) Einsteinovih radova u drugim kulturama u svijetu.* * *Simpozij »Teorija relativnosti i filozofija« resile su rasprave sine ira et studio, usmjerene na Einsteinov način mišljenja i njegove znanstvene revolucije u fizici, te Einsteinovu percepciju svijeta i čovjekove uloge u njemu, u skladu s njegovom čuvenom izjavom da je »vječni misterij svijeta njegova dokuči-vost… Činjenica da je svijet dokučiv čudesna je« (Einstein, ožujak 1936.). Simpozij »Teorija relativnosti i filozofija« u okviru 14. Dana Frane Petri-ća ocijenio je Einsteinovu 1905. godinu godinom bez presedana u povijesti ljudske spoznaje i kulture, poput velikih svjetskih skupova u 2005. godini. Einstein je 1905. imao odvojenu, slobodnu, najbližu i najdalju percepciju o vremenu, prostoru, čestici svjetlosti, energiji i tvari, koje danas tumačimo ne samo kao pojmovne revolucije u znanosti već i kao temelje modernih tehno-logija i znanstvene slike svemira.Sigurno je da creski simpozij – zajedno sa spoznajama i radovima objavljeni-ma u okviru ovog broja Filozofskih istraživanja – uključuje Hrvatsku i Cres u svjetsku kartu onih mjesta i zemalja gdje se 100. obljetnica Einsteinove čudesne i neponovljive godine održala na upečatljiv filozofski, znanstveni i kulturni način.Tomislav Petković

Uz temu: Teorija relativnosti i filozofija. Povodom 100. obljetnice Einsteinove Specijalne teorije relativnosti.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia