Tatjana Ružić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 353-397 Slovenska arhivistika, god. XXXI, sv. 1-2, Bratislava 1996, 208 odnosno 230 str. Časopis Slovenska arhivistika izdaje Odbor arhivnictva Ministerstva vnütra Slovenske republiky v Bratislave. Svezak što ga prikazujemo sadrži sljedeće rubrike: Studije i članke (Študie a clânky) Pod naslovom Literatura objavljene su recenzije i referati te bibliografski pre­gled inozemne arhivističke periodike. (Na str. 117-119 prikazanje naš Arhivski vjesnik 37/1994.) Izvješća (Sprâvy) o međunarodnim arhivskim skupovima i drugim arhivi-stičkim aktivnostima Kronika važnih arhivskih događaja i osoba Prilog (Priloha) donosi Bibliografiju časopisa Slovačke arhivistike za razdo­blje 1986-1995. godine s osobnim registrom. Studije i članci: Elo Rakoš: Teorija o arhivskom fondu III. (Teôria archivneho fondu III). Prvi dio ovog članka objavljenje u sv. 2, god. 1994, a drugi dio u sv. 1, god. 1995. (Vidi prikaze M . Grabara u Arhivskom vjesniku br. 39 iz 1996. godine.) Podnaslov ovog trećeg dijela je "Povijesni vid arhivskog fonda". Naglašeno je da upravo povijesni vid (prije su obrađeni filozofski i pravni) ima najveći značaj u radu na arhivskom fondu. Autor istražuje podrijetlo i razvoj arhivskih fondova u pri­vatnim i javnim mađarskim i slovačkim arhivima sve do 1918. godine odnosno do raspada Austro-Ugarske Monarhije. Nakon dijela o povijesnom razvoju arhiva (središnjih, županijskih i arhivskih fondova obitelji i vlastelinstava), pod naslovom "Iz povijesti obrade i pristupačnosti arhivskih fondova" govori se o povijesti načela provenijencije, registraturnim i ar­hivskim pomagalima te inventarizaciji fondova. Na kraju članka sumirane su teze iz sva tri dijela Teorije o arhivskom fondu -filozofskog, pravnog i povijesnog vida arhivskog fonda. Miloslava Bodnârovâ: Razvoj teritorijalnih organizacija protestantske crkve A . V . u Slovačkoj (Vyyvoj ûzemnej organizâcie evanjelickej cirkvi A. V. na Sloven-sku). Autorica analizira teritorij alno-administrativni razvoj protestantske crkve u Slovačkoj od prvih desetljeća 16. stoljeća do najnovijeg doba. Ona naglašava pre­sudne dogmatske i političke čimbenike koji su u Slovačkoj utjecali na razvoj terito­rijalnih organizacija protestantske crkve. Npr. reformacija u 16. stoljeću, Bečki mir 1606, ustanak Franje II. Rakoczya 1703, patent Jozefa II. o toleranciji iz 1781, revo-393 Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 353-397 lucija 1848,1, i II. svjetski rat, novi crkveni Ustav iz 1951. i Ustav Protestantske cr­kve iz 1993. godine. Maria Weinbergerovâ: Židovske vjerske općine u Slovačkoj (Židovske nâbozenské obce na Slovensku). Ovaj je članak sažeta povijest židovske dijaspore u Slovačkoj. Autorica govori o utemeljenju tri tipa židovskih vjerskih općina - orto­doksnih, neologičnih te s položajem status quo ante (prijašnji položaj). Prikazala je i internu strukturu židovskih vjerskih općina te opisala negativne posljedice rješenja židovskog problema poslije uvođenja nove državne ideologije 1938. te prihvaćanja nacizma od strane Slovačke. Jedna od posljedica je i to da danas u Slovačkoj živi tek oko 3 000 stanovnika židovske vjeroispovijesti i postoji 13 židovskih općina, od ko­jih je 9 aktivnih. Elena Sikorovâ: Židovi i vlastelinski gradovi u Slovačkoj (Židia a banske mestâ na Slovensku). Studija se bavi procesom emancipacije Židova u Mađarskoj od 16. stoljeća do njihove političke i građanske emancipacije 1876. Istražuje se položaj Židova u rudarskim gradovima, kao posljedica zakonskih odredaba koje zabranjuju Židovima bilo kakve doticaje s rudarskim aktivnostima i naseljenicima - zadržava­nje, naseljavanje, poslovanje, trgovanje i si. na području unutar 7 milja oko rudar­skih gradova. Jedna od prvih takvih zabrana je ona kralja Leopolda I. iz 1693, a ka­zna za nepridržavanje bila je smrt. Studijaje doprinos socijalnoj i ekonomskoj povi­jesti, ali se također odnosi i na povijesnu demografiju i geografiju. Slavko Chury i suradnici: Problem granice Mađarske s Moravskom, Sleskom i Poljskom u povijesnim izvorima (Problem hranice Uhorska s Moravou, Sliezskom a Pol'skom V historickychpramehoch). Ovaj se članak temelji na povijesnim izvori­ma Područnog državnog arhiva u J3ytči. Radi se o fondovima Trenčianske, Oravske i Liptovske županije i župe, materijalima Oravskog komposesorata, vlastelinstava Považska Bystrica, Strečno i drugih arhivskih cjelina. Najvažniji i najopsežniji izvor informacija su spisi Mješovite komisije za rješavanje pograničnih sporova iz razdo­blja 1515-1825. godine. Radi se o ukupno 12 knjiga, 22 kutije spisa i 3 mape s kraja 18. stoljeća. Zapadna granica bila je najranije ustaljena, već od prve polovice 11. stoljeća i išla je uzduž rijeke Morave. U 12. i 13. stoljeću bile su određene sjeverozapadna i sjeverna granica uključujući i slovački teritorij uzduž Karpatskog lanca do mađar­skog kraljevstva. Zbog pograničnih sporova nova katastarska mjerenja bila su nužna nekoliko puta. Vladimir Petrovič: Razvoj moravsko-ugarske granice u Zahori (Vyvoj morav-sko-uherskej hranice na Zâhori). Granica između Moravske i Mađarske na području Zahori (Zagorja) prolazila je kroz nekoliko razvojnih faza. Od početka 18. stoljeća bila je shematski određena. Njezino katastarsko mjerenje bilo je više pod utjecajem 394 Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 353-397 tradicije, negoli kojeg državnog dogovora. To je bio prostor za pogranične sporove. Takva dva pogranična spora opisana su pod podnaslovima: - "Granica i granični sporovi između holičkog i hodoninskog plemstva" - "Granica i granični sporovi između grada Skalica i stražnickog plemstva". U "Zaključku" su ukratko opisani svi razvojni stupnjevi granice između Mo­ravske i Ugarske u Zahori. Daniela Pellovä: Gradići Šariške županije u 2. polovini 18. stoljeća (Mestečka Šarišskej stolice v 2. polovici 18. storočia). Studija govori o socijalnoj i ekonomskoj situaciji u 10 naselja u Šariškoj županiji tradicionalno nazvanih oppidum (trgovište) u drugoj polovini 18. stoljeća. U skladu sa suvremenim gradivom studija otkriva da se samo tri od njih (Hanušovce, Lipany, Velky Šariš) razvijaju u gradove, ali zadrža­vaju naziv trgovišta. Druga četiri: Brezovica, Kurima, Plaveč i Zborov odgovaraju kriterijima trgovišta, a posljednja tri (Drienov, Kapusany, Krizovany) nazaduju u razvoju i postaju sela u podaničkom odnosu. U sv. 2, god. X X X I . časopisa Slovenska arhivistika iz 1996, objavljene su sljedeće studije te članci: Peter Berčik: Pravni i ekonomski vidovi pripreme novog upravnog uređenja Slovačke Republike (Prâvne a ekonomické aspekty pripravy noveho sprâvneho us-poriadania Slovenske] Republiky). Ovaj članak donosi neka nova mišljenja o pripre­mama promjena u organizaciji vodeće strukture javne uprave u Slovačkoj Republici i njenom teritorijalnom uređenju. Ovdje su prikazani neki vidovi jakog utjecaja or­ganizacije i teritorijalnog uređenja na različite elemente javne upravne strukture. Autor naglašava da su područja odredili neki faktori primjenjivi u procesu reforme javne administracije. Zaključeno je da u dugoročnom procesu reforme javne uprave, kojaje povezana s ukupnim razvojem društva, treba koristiti inozemna iskustva, ali i poštivati vlastite povijesne, političko-pravne i socijalno-ekonomske prilike. M . Melnikovä, E. Vrabcovâ: Stvaranje sjevernih granica Slovačke u 20. stolje­ću (Utvâranie severnych hranic Slovenska v 20. storoči). Studija prikazuje razvoj sjeverne granice Slovačke u 20. stoljeću i temelji se napose na arhivskimizvorima. Različite faze ovog fenomena analizirane su u tri stupnja promjena koje se odnose najavne zakone na teritoriju Slovačke između 1918. i 1945. godine. Zaključuje daje određivanje međudržavnih granica na etničkom načelu praktički nemoguće, jer se one određuju u kontekstu sveeuropskog političkog i ekonomskog razvoja. Privre­mene su posljedice odluka koje su motivirane političkim i ekonomskim razlozima, dok su one motivirane teritorijalnim razlozima često stalne. Jan Dubovsky: Proučavanje izvora za povijest Slovačke u arhivu Bečke nunci­jature (Studium pramehov k dejinâm Slovenska v archive Viedenskej nunciatüry). 395 Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 353-397 Arhiv Bečke nuncijature deponiranje u Vatikanskom arhivu. Autor ograničava taj arhivski fond, prikazuje razlike između arhivskog fonda Bečke i Njemačke nuncija­ture, upoznaje nas s izdanjima izvora i ovlaštenjima nuncija, polemikama oko i s nadbiskupom L. Kolloničem u Esztergomu, izabranim 1702. godine. Treba napomenuti daje cijela Ugarska, a s njom i Slovačka, pod jurisdikcijom bečkog nuncija bila od 16. stoljeća sve do 1920. godine, kada je u Pragu ustanovlje­na nuncijatura za Čehoslovačku. Evidentno je da dokumenti koji se odnose na Ugar­sku i Slovačku tvore manji dio fonda s obzirom na ukupnu teritorijalnu nadležnost Bečke nuncijature. Jân Benko: Interpretacija izvora za stariju povijest Likave i Likavke (Inter-pretâcia pramehov k staršim dejinâm Likavy a Likavky). Autor se bavi najstarijim pisanim dokumentima o selu Likava iz 13. i 14. stoljeća, zamku Likava iz 14. i 15. stoljeća i pisanim dokumentima o selu Likavka iz 16. stoljeća. Detaljna interpretaci­ja dokazuje da staro selo Likava nije nestalo nakon izgradnje zamka na njegovu teri­toriju prije 1341. godine, nego je promijenilo ime u Likavka, kako bi se razlikovalo od zamka Likava koji je nazvan po starom selu. Likavski zamak, čijem je vlasniku već prije 1341. pripadala Likavka, nakon 12. listopada 1707, a prema naredbi Franje II. Rakoczyja, nažalost je proglašen ruševinom. Milan Majtân: Jân Kollâr, Pavol Jozef Šafarik i Šturovci i naziv Bratislava (Jân Kollâr, Pavol Jozef Šafarik a Šturovci a nàzov Bratislava). Studij a obj ašnj ava podri-jetlo današnjeg imena Bratislava. Kroz najstarije pisane oblike imena grada Brati-slave (Vratislaburgum 905. g., Braslavespurch, Preslavasburc 907), nastalih na osnovi slavensko-slovačkog osobnog imena, predstavljeno je ime nastalo u sladu s rekonstrukcijom koju su izradili utemeljitelji slavistike Jân Kollâr i Pavol Jozef Šafarik u 19. stoljeću. To je ime postalo službenim imenom nakon raspada Au-stro-Ugarske Monarhije 1919. Budući daje Bratislava, kojaje u hrvatskoj povijesti poznata i pod nazivom Po-žun, bila krunidbeni grad Ugarske i Hrvatske, u studiji se spominje i ime Ljudevita Gaja, hrvatskog preporoditelja te njegov tekst iz 1838. godine u kojem on koristi na­ziv Bfetislava ("v Bfetislavč"). Na kraju studije dana je kronologija postanka naziva Bratislava. Juraj Spiritza: Nisu samo epitafi epigrafi (Nielen epitafy sü epigrafmi). Autor neuobičajeno prikazuje istraživanju podvrgnute srednjovjekovne i suvremene nat­pise u Slovačkoj. Koristi se različitim kriterijima koji su bili uobičajeni u drevnim natpisima. Među epigrafske spomenika on ubraja i nadgrobne natpise, čiji autori ni­su kreirali pisane dokumente, već su stvarali nadgrobne natpise različitim stilskim sredstvima koja se ne koriste u pisanju. Autor nas upoznaje s rimskim, srednjovje­kovnim i drugim varijantama natpisa iz razdoblja prije 1800. godine u Slovačkoj. 396 Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 42 (1999), str. 353-397 Također formulira i aktualne zadaće u slovačkoj epigrafiji. Smatrajući kako nisu sa­mo nadgrobni natpisi epigrafi, autorov je cilj da u Slovačkoj oživi interes za epigra-fiju kao pomoćnu povijesnu znanost. Igor Graus: Red zmaja Žigmunda Luxemburskog i njegova simbolika (Drači ràdŽigmunda Luxemburského a jeho symbolika). Autor odgonetava problem počet­ka i budućnosti razvoja mađarskog kraljevskog društva vitezova - Reda zmaja, po­krenutog na inicijativu Žigmunda Luxemburskog 1408. godine. U skladu s tri razdo­blja stvaranja ovog reda za vrijeme vladavine monarha, autor analizira oblik i sim­boliku oznaka reda (grb, geslo i svečani običaji) te posvećuje pažnju načinu njihove upotrebe u heraldičkim i silografičkim tvorevinama. Studija je također popraćena ilustracijama oznaka reda. Zaključuje daje Red zmaja najpopularniji od ugarskih viteških udruga od 14. do 16. stoljeća, o čijem postojanju govori relativno mnogo izvora. U svakom od članaka u bilješkama il i na kraju teksta navedena je korištena lite­ratura. Također je na početku svakog članka napisan uvod na engleskom jeziku, dok je na samom kraju članka dan njegov kratak sažetak na njemačkom ili engleskom je­ziku. Iz ostalih redovitih cjelina u ovom svesku izdvajamo: U Bibliografskom pregledu inozemne arhivističke periodike, na str. 124-125. prikazanje naš Arhivski vjesnik, 38/1995. Prilog (Priloha) ovog broja donosi slovačku arhivističku terminologiju Tatjana Ružić 397 

Slovenská arhivistika, god. XXXI, sv. 1-2, Bratislava 1996, 208 odnosno 230 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia