Ivo Legiša

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

 RUBRIKA UREDNIKA GORIVA I MAZIVA, 39, 6 : 353-356, 2000. 353 ADITIVI ZA MOTORNE BENZINE Da li zaista postoje koristi od aditiva za motorne benzine?  Primjena aditiva kojima bi se trebala pobolj{ati svojstva maziva za motore i vozila, ali i motornih goriva, benzina i dizelskog goriva u na{em je prostoru nepopularna. Za to postoje ozbiljni, tehni~ki utemeljeni razlozi izazvani lo{im iskustvima koja su se u pro{losti skupljala uporabom dodataka mazivom motornom ulju ~esto vrlo lo{im posljedicama za stanje i rad motora. To je bio razlog {to danas ugledni proizvo|a~i motora i vozila izri~ito zabranjuju primjenu i dodavanje bilo kakvih aditiva i dodataka motornim i zup~ani~kim uljima. Iskustva pokazuju da se pa`ljivo i mukotrpno formulirana motorna i zup~ani~ka ulja s ciljem zadovoljavanja opse`nih laboratorijskih i motornih ispitivanja u pravilu kvare dodavanjem drugih aditiva, te im se remeti ravnote`a postignutih svojstava za{tite od tro{enja, korozije, oksidacije i promjena kod visokih temperatura, za{tite od stvaranja taloga i naslaga u motorima, pjenjenja, te~enja kod niskih temperatura - da se spomene samo dio bitnih funkcija modernog motornog ulja. Stoga se u uputama za uporabu za servisiranje vozila danas u pravilu nalaze i upozorenja koja odvra}aju korisnike vozila od dodavanja aditiva u maziva za vozila, s tim da se ukida u takvim primjerima ~ak i garancija. Sasvim je druk~ija situacija glede motornih goriva u kojima ~esto nema posebnih dodataka ili posebnih aditiva, ili ih ima u minimalnoj koli~ini za postizanje `eljenih i korisnih sposobnosti odr`avanja ~isto}e usisnih ventila, kompresijskog prostora, sapnica za u{trcavanje goriva, te za{tite od korozije, taloga i mulja, da spomenemo samo dio potrebnih funkcija. U motornim gorivima, i onim za dizelove motore kao i onim za benzinske motore, postoji prostor i korist od primjene dodataka visoke razine kvalitete i svojstava, pa u tom svjetlu treba djelovati s ciljem razvoja svijesti i znaja korisnika vozila. Ovo je pitanje prepoznato i u Europi pa ovdje prenosimo detalje ~lanka objavljenog u ~asopisu Infineum Insight o primjeni dodataka za motorna goriva u Americi s osvrtom na stanje u Europi. [irom SAD procjenjuje se da ~ak 30-35 milijuna ljudi redovito kupuje aditive ili dodatke za motorna goriva na benzinskim postajama. Kao dio segmenta poslovanja kemikalijama za vozila koji u Americi zauzima ~ak 2 RUBRIKA UREDNIKA  354 GORIVA I MAZIVA, 39, 6 : 353-356, 2000. milijarde dolara prometa, promet aditivima za motorna goriva pove}ava se godi{nje ~ak 5-8%. Sli~no stanje sigurno ne mo`emo zabilje`iti u zapadnoj Europi. Stoga je zanimljivo potra`iti odgovor {to su spomenuti proizvodi i za{to ameri~ki vlasnici automobila kupuju te aditive kad ameri~ka motorna goriva ve} sadr`e aditive. Aditivi za motorna goriva koji se prodaju na benzinskim postajama javili su se na tr`i{tu u {irem opsegu iza 80-ih godina nakon pojava za~epljenja prvih sustava za ubrizgavanje goriva {to je diglo veliku medijsku buku. Premda su konstrukcijska pobolj{anja znatno smanjila osjetljivost sustava za u{trcavanje goriva na za~epljenje, voza~i su upozoreni na va`nost ~isto}e motora, te je postao jasan trend popularnosti proizvoda koji se dodaju gorivima za postizanje detergencije. Jo{ uvijek je najve}i udio u prodaji onih sredstava koja odr`avaju ~isto}u sapnica za u{trcavanje kao i visoko aktivnih detergenata koji mogu o~istiti postoje}e nakupine taloga. Dio njihove popularnosti mo`e se povezati s izmjenama propisa o emisiji u Zakonu o ~istom zraku. Do 1995. godine je oko 60% ameri~kih motornih benzina sadr`avalo aditive za kontrolu taloga koji mogu nastati u usisnom dijelu motora sve do usisnih ventila. Oko 30% motornih benzina sadr`avalo je samo aditive za brizgaljke, a ostatak od 10% nije sadr`avao nikakvih detergenata. Amandmani na Zakon o ~istom zraku iz 1990. godine tra`ili su da svi motorni benzini moraju sadr`avati aditive za kontrolu taloga od 1995. na ovamo, budu}i da su talozi u motoru bili povezani s emisijom ispu{nih plinova. Motorna goriva su mogla udovoljavati zahtjevima ispitivanja propisanih u zakonu s relativno niskim koli~inama aditivacije. Detergencija je postala manji motiv za isticanje razlika me|u prodava~ima i distributerima motornih goriva pa se tako najvi{e proizvo|a~a motornih benzina orijentiralo na najni`e koncentracije aditiva koje dopu{ta zakon. Dana{nje procjene svrstavaju oko 65% motornih benzina u kategoriju ovih najni`ih koncentracija dopu{tenih zakonom tako da su sadr`aji detergenata ispod polovice onih do polovice 1995. godine. Premda su ove razine sadr`aja detergenata vjerojatno dovoljne za odr`avanje ~isto}e brizgaljki, stanje, posebno u vru}im zonama, s ostalim dijelovima motora kao {to su ventili i krune klipova nije tako jasno. Na taj se na~in prosje~na ~isto}a motora vozila vjerojatno pogor{ava, {to proizvo|a~ima aditiva koji se prodaju na benzinskim postajama u~vr{}uje poziciju tehni~kim opravdanjima za promociju njihovih proizvoda.  RUBRIKA UREDNIKA GORIVA I MAZIVA, 39, 6 : 353-356, 2000. 355 Moglo bi se osporavati ~injenicu da neki tipovi aditiva i to naro~ito detergenata nalaze svoje opravdanje u povjerenju i odnosima pojedinaca prema njihovim vozilima. U Americi su voza~i ~esto orijentirani na prisan odnos sa svojim automobilom, pa ~ak mnogi postupaju sa svojim automobilom kao s voljenim ~lanom obitelji, prije negoli sa sasvim funkcionalnim strojem. Tako oni ~e{}e u brizi za svoje vozilo iskazuju sklonost da nabavljaju i aditive za odr`avanje ~isto}e. U Europi je spremnost za kori{tenje dodataka mnogo manja. Op}e je mi{ljenje da je u zapadnoj Europi kvaliteta motornih goriva op}enito vrlo dobra. Tako je znatno manje vlasnika automobila spremno kupiti proizvode s polica benzinskim postajama koje ne smatraju striktno potrebnim te je prodaja ovakvih proizvoda daleko manje razvijena. Ponekad }e vlasnici automobila ipak posegnuti za dodacima kako bi popravili prepoznat i uo~en problem. Sli~no kao op}e prisutna praksa u Americi ovo postaje podru~je na kojem se mo`e o~ekivati porast u Europi, naro~ito ukoliko ovi proizvodi mogu dati jasan i prepoznatljiv doprinos pobolj{anju rada motora i automobila.  Neravnomjeran rad motora, a posebno nepravilan rad kod malog optere}enja mo`e se povezati s talozima na sustavu ubrizgavanja. Ovdje detergenti potrebne kvalitete mogu pomo}i da se uspostavi jednoli~an rad motora. Osim toga, uspostava zahtjeva za oktanima koja je ravna zahtjevu novog motora mo`e tako|er napraviti uo~ljivu promjenu. Novi automobil }e imati odre|eni zahtjev za oktanskim brojem benzina koji se sa staro{}u motora povisuje. U slu~aju da se povisi iznad oktanskog broja goriva koje se koristi pojavit }e se lupanje koje voza~ mo`e lako zapaziti. Povi{enje oktanskog zahtjeva motora od 4-6 oktanskih brojeva kroz vijek trajanja vozila je uobi~ajeno, ali se ta promjena mo`e desiti bilo gdje u rasponu od 2-12. Za ovaj problem postoji vi{e rje{enja. Pove}anje oktanskog broja goriva mo`e se posti}i uporabom pobolj{iva~a oktana ili bustera, kojega postoje dva tipa. Prvi su ugljikovodi~ni dodaci koji se kupuju na benzinskim postajama kao {to je alkohol, ksilen ili petrolej. Oni imaju ve}i oktanski broj od uobi~ajenog motornog benzina. Premda se ~esto isti~e mogu}nost pove}anja oktanskog broja, ~ak do sedam brojeva, u~inak je volumetri~ki pa je tako ograni~en u u~inkovitosti. Osim toga, pove}anje oktanskog broja mogu}e je posti}i nekim metalnim aditivima. Najpoznatije je olovo, ali postoje i ostali temeljeni na `eljezu ili manganu. Isti~u se sli~ne mogu}nosti pove}anja RUBRIKA UREDNIKA  356 GORIVA I MAZIVA, 39, 6 : 353-356, 2000. oktanskog broja, ali je op}enito pristutan trend uklanjanja metala iz motornog benzina. Smanjenje zahtjeva za oktanima Lupanje motora je na prvom mjestu primjedbi i prigovora koje primje}uju voza~i. Ve}ina automobila je u dana{nje vrijeme opremljena senzorima koji registriraju lupanje, te pomi~u trenutak paljenja na kasnije paljenje kako bi se lupanje uklonilo. Ovaj pristup dakako smanjuje u~inkovitost motora. Pove}anjem starosti vozila nastupa smanjenje radnih osbina i u~inkovitosti, ali }e to biti vjerojatno manje primjetno, budu}i da se doga|a vrlo usporeno. Ono {to se mnogo vi{e primje}uje je ~injenica da se u~inak vozila brzo pobolj{ava smanjuju}i zahtjev za oktanima, eliminiraju}i lupanje i slijedno tome potrebu uspostavljanja kasnijeg paljenja. Za korisnika voza~a proizvodi koji se prodaju na benzinskim postajama, visoke kvalitete na taj na~in pokazuju jasne korisne efekte te tako pridonose jednom od najve}ih porasta u poslovanju. Prisutna je i nagla{ena kontroverzija o tome da li je zahtjev motora za oktanima u kvantitativnom odnosu sa stvaranjem taloga u motoru. Premda novi ~isti motori imaju manji zahtjev za oktanima nego stari prljaviji, op}enito je nemogu}e izmjeriti taloge i predvidjeti zahtjev za oktanima. Izmjereni doprinos koji daju aditivi za sni`enje zahtjeva oktana, me|utim, uo~ljiv je u pobolj{anju ubrzanja vozila i op}enito u~inkovitosti vozila, premda ovaj efekt ovisi o tipu vozila i njegovoj starosti. Spomenuta uo~ljiva pobolj{anja i korist mogu zna~iti da skepti~no europsko tr`i{te mo`e postati naklonjenije primjeni dodataka, aditiva koji se prodaju na benzinskim postajama. Danas sve vi{e takvih aditiva isti~u kvantitativna pobolj{anja vezana uz ~istiji motor umjesto oslanjanja na prodaju temeljenu na vjernosti i kulturi vlasnika vozila. Prisutne su ocjene o mogu}em zna~ajnom porastu prodaje ovakvih aditiva u Europi, premda ne treba o~ekivati da }e prodaja dose}i razine danas prisutne u Americi. Bit }e zanimljivo pratiti da li }e europski voza~i prihvatiti navike ameri~kih s pojavom visoke kvalitete i dokazanog u~inka modernih aditiva u nastupaju}im godinama.  Va{ urednik,  Ivo Legi{a 

ADITIVI ZA MOTORNE BENZINE - Da li zaista postoje koristi od aditiva za motorne benzine?

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia