'Institut Za Migracije I Narodnosti (Institute for Migration and Ethnic Studies)'
Abstract
Slovencev ni bilo na Hrvaškem nikoli zelo veliko. Konec 19. stoletja jih je bilo blizu 30.000, med dvema svetovnima vojnama na področju celotne Hrvaške (tudi tedanjega dela pod Italijo) še nekaj več, največ pa sredi 20. stoletja, blizu 50.000. V začetku 21. stoletja se je le še kakih 14.000 prebivalcev Hrvaške samoopredelilo kot Slovencev. Zlasti v 20. stoletju, med obema svetovnima vojnama, so Slovenci na Hrvaškem doživeli svojo zlato obdobje narodnostnega razcveta, ko so bili tudi zelo dobro društveno in kulturno-društveno samoorganizirani. Slovenci so bili skozi več stoletij po raznih hrvaških krajih duhovniki, verski in laični pisci, pisatelji, publicisti. Med njimi je bilo precej narodnih buditeljev in aktivistov, zelo vplivnih za razvoj hrvaške narodne zavesti. Bili so, zatem, zelo številni učitelji, pisci šolskih učbenikov, šolski nadzorniki, razni uradniki, odvetniki in notarji, obrtniki in podjetniki, vojaški častniki še v času Avstro-ogrske in v obeh jugoslovanskih državah. Sploh pa so se v 20. stoletju zelo izkazali v hrvaškem okolju kot izredno pomembni zdravniki, profesorji, znanstveniki in razni drugi strokovnjaki a tudi kot različni umetniki: slikarji, kiparji, arhitekti, gledališčniki, glasbeniki, posebej operni pevci, a tudi kot športniki. Središčni del avtoričine razprave je tako namenjen poimenskemu izboru in predstavitvi na Hrvaškem »zelo zaslužnih Slovencev in Slovenk«, zlasti v bolj oddaljeni in bližji preteklosti, torej tistih, ki so pretežno že del zgodovine.Slovenci se u Hrvatskoj nikada nisu isticali svojom brojnošću. Krajem 19. stoljeća bilo ih je blizu 30.000, između dva svjetska rata na ukupnome hrvatskom teritoriju (uključujući dio koji je tada pripadao Italiji) nešto više, a najviše sredinom 20. stoljeća, gotovo 50.000. Početkom 21. stoljeća tek se oko 14.000 stanovnika Hrvatske izjasnilo kao Slovenci. Slovenci u Hrvatskoj doživjeli su etnički procvat u razdoblju između dva svjetska rata, kada su bili i vrlo dobro organizirani u slovenskim kulturnim društvima i drugim udrugama. Tijekom više stoljeća Slovenci su u mnogim hrvatskim mjestima bili svećenici, vjerski i svjetovni pisci, publicisti. Među njima je bio znatan broj narodnih preporoditelja i aktivista, koji su izvršili velik utjecaj na razvoj hrvatske nacionalne svijesti. Mnogi od njih bili su učitelji, autori udžbenika, školski nadzornici, činovnici, odvjetnici i notari, obrtnici i poduzetnici te časnici u vrijeme Austro-Ugarske i poslije u objema jugoslavenskim državama. U 20. stoljeću dokazali su se kao iznimno značajni liječnici, profesori, znanstvenici i razni drugi stručnjaci, sportaši, ali i kao svestrani umjetnici: slikari, kipari, arhitekti, kazališni glumci, glazbenici, posebice operni pjevači. Središnji dio svoga rada autorica posvećuje poimeničnom izboru i predstavljanju najzaslužnijih Slovenaca i Slovenki u Hrvatskoj u daljoj i bližoj prošlosti kao i onih koji već pripadaju povijesti.The Slovenes in Croatia have never been there a very numerous population. At the end of 19th century there were close to 30,000 of them. Their numbers increased somewhat between the two world wars over the entire Croatian territory (including a part which belonged to Italy at that time), while the number was the highest – around 50,000 – in the middle of the 20th century. At the beginning of the 21st century there are only about 14,000 individuals among all Croatian citizens who declare themselves as Slovenes. Particularly in the 20th century, between the two world wars, they experienced the Golden Age of their national flourishing, having been very well organized in Slovene cultural societies and other associations. Through several centuries they were priests, religious and laic writers and publicists in many Croatian regions. A considerable number of them were Revivalists (reformers) and activists who had a great influence on the development of Croatian national conscience. Many of them were teachers, authors of textbooks, school inspectors, officials, lawyers and notaries, crasftsmen and entrepreneurs as well as officers during the Austria-Hungarian Monarchy period and later, in both Yugoslavian states. Particularly in the 20th century, they were excellent doctors, professors, scientists and various other specialists, sportsmen, but also versatile artists: painters, sculptors, architects, stage actors and musicians and opera singers in particular. The author devotes the central part of her article to a specified selection and presentation, listing by name the most meritorious Slovene men and women in Croatia in the more remote and more recent past, as well as those already belonging to history
