Kristina Štrkalj Despot

Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Štrkalj Despot, Kristina

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

441Kristina Štrkalj DespotInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovljeUlica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagrebkristina@ihjj.hrZnanstvenoistraživački opsezi i doseziDragice MalićDr. Dragica Malić rođena je 1934. godine u Zagrebu, gdje je stekla osnovno, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje. Diplomirala je jugoslavistiku i rusisti-ku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ondje je i magistrirala 1970. te doktori-rala 1986. godine temama iz povijesti hrvatskoga jezika. Čitav svoj radni vijek provela je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, punih 45 godina. Danas možemo reći da je dr. Dragica Malić istaknuta povje-sničarka hrvatskoga jezika, koja je uvijek imala i jasan stav o jezičnoj suvreme-nosti, vrstan tekstolog, stručnjak za povijesnu leksikografiju, te poticajna men-torica koja uživa prenoseći drugima svoje znanje i iskustvo.Dvije osobine vežemo uz ime dr. Dragice Malić, bez obzira na to poznajemo li je tek površno, poslovno ili osobno: to su potpuna predanost svojem radu i sa-mozatajnost. Jednom prilikom, kad ju je predstavljao kao predavača na poslije-diplomskome studiju kroatistike, prof. Damjanović predstavio ju je kao znan-stvenicu koja je bila uvijek zagledana samo u rukopise, a nikad nije težila po-pularnosti ili slavi. Upravo ta “zagledanost u rukopise” postala je temeljna od-lika njezina rada, a mir i tišina arhiva prirodan su okvir njezina djelovanja u ko-jem do maksimuma iskorištava svoj potencijal.  Upravo takav znanstvenoistraživački put i interese dr. Dragice Malić uveli-ke je odredio njezin rad najprije na Akademijinu rječniku, a zatim na Akademi-jinu i institutskom projektu Dopune Akademijina rječnika, na kojima je radi-la više od trideset godina. Dugogodišnje ispisivanje listića, sudjelovanje u izra-di koncepcije, uputa za obradu i popisa izvora, sama obrada, redigiranje prvih dvaju obrađenih svezaka i u konačnici i vođenje toga projekta sasvim su logič-no odredili i primarna područja njezina znanstvenoistraživačkog interesa: povi-jest hrvatskoga jezika i povijesna leksikografija. Dosezima i prinosima tim po-dručjima istraživanja kvalificirala se među najvrsnije stručnjake, a u najužem i ujedno središnjem području svojega znanstvenog interesa, istraživanju jezika i grafije latiničkih, glagoljičkih i ćiriličkih spomenika 13.–16. stoljeća, ona je neprikosnoven arbitar. SUSRETI SA ZNANSTVENIM DJELOM DRAGICE MALIĆSusreti sa znanstvenim djelom Dragice MalićRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 441–443Uz rad na Akademijinu rječniku, koji Dragica Malić u jednom  članku nazi-va opus herculeum hrvatske filologije, i njegovim Dopunama, bavila se i osta-lim aktualnim institutskim poslovima, osobito promicanjem jezične kulture vo-deći institutsku lektorsku službu petnaest godina i sekciju za kulturu hrvatskoga književnog jezika Hrvatkoga filološkoga društva. I to je područje njezine znan-stvene djelatnosti bilo određeno još u počecima njezina rada, kada je sudjelova-la u izradi Jezičnoga savjetnika pod uredništvom Slavka Pavešića, objavljeno-ga 1971. godine. Praktičan lektorski i jezičnosavjetnički rad urodili su zapaže-nim i obaviještenim člancima o aktualnim jezičnim problemima, koji su se uvi-jek nekonformistički odlikovali znanstvenom kritičnošću i objektivnošću, neo-visno o političkim prilikama. No, vratimo se njezinu središnjem znanstvenom interesu, spomenicima 13. – 16. stoljeća pisanima trima hrvatskim povijesnim pismima: glagoljicom, ći-rilicom i latinicom. Glagoljički je spomenik predmet magistarskoga rada (Je-zik starohrvatskih duhovnih pjesama iz Pariškoga kodeksa), ćirilički je spome-nik predmet doktorske disertacije (“Povaljska listina” kao jezični spomenik), ali od samih početaka najviše se bavi proučavanjem starohrvatskih latiničkih spomenika. Ta istraživanja sumirana su u filološko-jezičnim monografijama (o Šibenskoj molitvi i najstarijem poznatom hrvatskom latiničkom rukopisu  Redu i zakonu zadarskih dominikanki iz 1345.), u  člancima o pojedinačnim grafij-sko-ortografskim i jezičnim crtama (Odlomka Korčulanskoga lekcionara s kra-ja 14. stoljeća i proznoga spomenika Žića svetih otaca s kraja 15. st. i dr.). Na-kon višegodišnjega proučavanja Žića svetih otaca, nastala je knjiga Žića sve-tih otaca, hrvatska srednjovjekovna proza, za koju je 1997. godine dobila na-gradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bavila se i jezikom prve po-znate glagoljičke početnice s francuskom latiničkom transkripcijom (iz vreme-na oko 1380. g.) iz pera jednoga od prvih hrvatskih intelektualaca europskoga dosega – Jurja iz Slavonije. Proučila je grafiju i jezik te odredila mjesto i zna-čenje takozvanoga Marulićeva molitvenika, rukopisne knjižice splitsko-poljič-ke provenijencije iz II. pol. 16. stoljeća, za koju je dokazala da se s nepravom pripisuje Maruliću. U Arhivu HAZU otkrila je i opisala jezik dotad u filologiji nepoznatoga ilu-miniranoga rukopisnoga dubrovačkoga molitvenika iz sredine 15. stoljeća (na-zvavši ga Akademijin dubrovački molitvenik), prvoga većeg dubrovačkog spo-menika nakon poznatoga Vatikanskoga hrvatskoga molitvenika (oko 1400.), koji je također bio predmetom njezina proučavanja. U šibenskome Samostanu svetoga Frane pronašla je tri starohrvatska latinička rukopisa s kraja 14. i poč. 15. stoljeća, od kojih je jedan pisan rukom poznatoga Pavla Šibenčanina, zapi-sivača Šibenske molitve i Cantilene pro sabatho. 442Susreti sa znanstvenim djelom Dragice MalićRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 441–443Iznimno su vrijedna i lucidna njezina zapažanja o crkvenoslavenskim grafij-sko-ortografskim i jezičnim tragovima u hrvatskim latiničkim  spomenicima.Knjiga Na izvorima hrvatskoga jezika, objavljena 2002. godine, svojevrstan je presjek jezičnopovijesnih istraživanja dr. Dragice Malić, a u stručnoj je lite-raturi ocijenjena kao “kamen zaglavni na koji će se oslanjati svi budući prouča-vatelji naše književnojezične povijesti”. Tom “kamenu zaglavnom” pridružila se 2004. godine 43. knjiga Starih pisaca hrvatskih: Najstariji hrvatski latinički spomenici, koja će zasigurno izazvati zasluženu pozornost filologa. Te su knjige kruna jezičnopovijesnih i tekstoloških istraživanja, dok je kru-na njezina rada na području povijesne leksikografije projekt Hrvatski rječnik do Marulića i njegovih suvremenika. Širina uvida i jezičnopovijesno znanje iska-zano u njezinu i kvalitetom i kvantitetom monumentalnom znanstvenom opusu, te nepresušna energija i znanstvena kreativnost omogućili su joj da se prihvati zahtjevnoga projekta izrade rječnika jezika prvih pet stoljeća  hrvatske pisme-nosti. Taj projekt, koji je dr. Malić osmislila i za nj izradila nacrt, Ministarstvo znanosti i tehnologije odobrilo je 2002. godine kao projekt Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, te je od tada ona njegovom voditeljicom. Osim kao Dragica Malić, kako sama često zna reći, ona djeluje i u ime svo-jega pokojnoga supruga polonista dr. Zdravka Malića priređujući za objavljiva-nje njegovu polonističku i književnu ostavštinu.Njezina su djela, kako je istaknula dr. Branka Tafra (1999.), “plod neiscrpne istraživačke strasti, ustrajnosti, temeljitosti bez trunka površnosti i visoke pro-fesionalne odgovornosti za preuzeti posao”. Imamo razloga vjerovati da će staze kojima je Dragica Malić nerijetko prva kročila, obavivši golem posao u području jezikoslovlja koje traži ulaganje na-pora i predan rad, buduće generacije jezičnih povjesničara približiti danu kad ćemo moći reći da smo istražili stariju hrvatsku pisanu baštinu. 443

Znanstvenoistraživački opsezi i dosezi Dragice Malić

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Directory of Open Access Journals