Karmen Levanić

Levanić, Karmen

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

IZVJEŠĆAMEĐUNARODNA KONFERENCIJA "MODERNIZACIJA HRVATSKEUPRA VE - POVIJES TEPORUKE, AKTUALNO STANJEI RAZVOJNE PERSPEKTIVE"Zagreb, 25. i 26. travnja 2002.U Zagrebu je 25. i 26. travnja 2002. održana međunarodna konferencija "Mo-dernizacija hrvatske uprave - povijesne poruke, aktualno stanje i razvojne perspek-tive", koju su zajednički organizirali Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne sa-mouprave, HAZU, Pravni fakultet, Hrvatski državni arhiv i Društveno veleučilište.Na konferenciji su predstavljene dvije skupine tema - prvi se dan govorilo o uređe-nju uprave, suvremenim upravnim reformama i upravnom obrazovanju u Europi iHrvatskoj, a drugi dan na red su došle teme o ulozi arhiva u modernoj upravi i o pro-mjenama koje suvremena tehnologija unosi uspisovodstvo.Konferencijaje otvorena pozdravnim riječima Davora Krapca, dekana Pravno-ga fakuteta i uvodnim govorom ministrice pravosuđa i uprave Ingrid Antičević-Ma-rinović, a zatim je nastavljena predavanjima o refonnama upravnih sustava i oupravnom obrazovanju u nekoliko europskih zemalja. Proces reforme javne upravenisu morale pokrenuti samo tranzicijske zemlje zbog političkih promjena, nego se tapotreba javila u svim zemljama Europe i zbog velikih društvenih promjena - infor-matičke revolucije i globalizacije - što je dovelo do nastojanja da se javna upravaučini djelotvornijom, a istovremeno i jeftinijom. Tu je naravno i utjecaj Europskeunije, jer si ni jedna država ne može dozvoliti pogreške zbog slabe pripremljenostisvoje administracije. U svijetu postoje dva smjera rukovođenja: administrativni mo-del orijentiran na proceduru, hijerarhiju i izvršavanje zakona i poduzetnički modelusmjeren na rezultate, svrhu i uspjeh. U izlaganjima dani su prikazi o tome kako supod utjecajem ovih modela pojedine europske zemlje provele reformu uprave, kojisu im bili ciljevi te postignuti rezultati i iskustva. Tako je akademik Eugen Pusić daosumarni prikaz modernizacije upravnih sustava u Velikoj Britaniji, Njemačkoj iFrancuskoj, dokje Gorazd Trpin imao zanimljivo predavanje o procesu reforme jav-ne uprave u susjednoj nam Sloveniji, o njenim teoretskim ishodištima, ali i prak-tičnim iskustvima. O procesu reforme u Austriji i Njemačkoj govorili su HellmutWollmann sa Humboldt sveučilišta i Christian Brunner.Na temu upravnoga obrazovanja prilog je imao Marc Gjidara, koji se posebnoosvrnuo na upravno obrazovanje u Francuskoj i utjecaj kojije izvršila Europska uni-ja na obrazovanje svih zemalja članica. Neven Šimac u svojemje vrlo zanimljivom ikonkretnom izlaganju ukratko prikazao upravne sustave i obrazovanje u anglosak-sonskim zemljama, Njemačkoj i Francuskoj te što bi se od toga moglo primijeniti utranzicijskim zemljama, posebice u Hrvatskoj, da se stvori učinkovita i sposobna ad-ministracija. Jutarnje je zasjedanje zaključio Željko Pavić kojije dao povijesni pre-267Izvješća, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 267-325gled razvoja upravnoga obrazovanja u Hrvatskoj od Političko-kameralnog studijado danas.U poslijepodnevnom dijelu govorilo se o suvremenoj situaeiji u Hrvatskoj i po-trebnim promjenama. Prva pretpostavka za dobro uređenu upravu je kvalitetnoobrazovanje upravnih službenika. U zajedničkom radu Ivan Koprić i Gordana Mar-četić izložili su pregledni prikaz iskustava europskih zemalja na tom području i dalisvoj prijedlog upravnog obrazovanja. Dragan Medvedović govorio je o drugomvažnom preduvjetu moderne uprave, dobroj pravnoj regulativi, i zaključio da seupravno postupovno pravo treba podvrći temeljitoj reviziji. Robert Blažević dao jeoštru kritiku nastaloga stanja u hrvatskoj upravi u kojoj vlada neprofesionalnost, po-dobnost i korumpiranost, a proces njene racionalizacije, što je preduvjet efikasnogafunkcioniranja suvremenog informacijskog društva, tek je počeo.Drugi je dan konferencija nastavljena temama o utjecaju modernizaeije javneuprave na arhive. Andreas Kellerhals iz Švicarskoga saveznoga arhiva ističe značaj-nu ulogu arhiva u tom procesu koji svojim iskustvom u upravljanju spisima i infor-macijama mogu bitno pridonijeti načelima dobre uprave. Josip Kolanović, ravnateljHrvatskoga državnog arhiva u svom se izlaganju posebno osvrnuo na širenje ulogearhivista od samoga početka životnoga ciklusa dokumenta, urednost uredskoga po-slovanja kao preduvjeta svake dobre uprave i demokracije, na promjene u odnosuuprave i arhivske službe izazvane novim informacijskim tehnologijama i konačnoprikazao sadašnje stanje upravljanja dokumentima u Hrvatskoj, koje se još uvijektemelji na zastarjelim uredbama iz bivše SFRJ. Stanje u slovenskoj javnoj upraviizložio je Vladimir Žumer, ravnatelj Arhiva Republike Slovenije i prikazao put odnastanka zapisa do predaje arhivskoga gradiva u čemu su oni puno dalje odmakli odnas i u 1990-ima donijeli mnoštvo novih propisa na području spisovodstva i uprav-ljanja arhivskim gradivom. Paola Carucci, ravnateljica Središnjeg državnog arhivaItalije, predstavilaje talijanske propise o elektroničkome gradivu, dokje Maria Gue-rcio, sa Sveučilišta u Urbinu, govorila o promjenama koje su izazvali digitalni zapisiu stvaranju, obradi i čuvanju dokumenata i dala neke osnovne smjernice kako pre-urediti tradicionalnu praksu u suvremeni sustav čuvanja i obrade podataka u elektro-ničkoj upravi.U svojem je radu Jozo Ivanović (HDA) izložio kako elektroničko poslovanjeutječe na promjenu definicije i uloge dokumenta te na drugačije organiziranje i po-stavljanje spisovodstvenoga sustava, koji za razliku od tradicionalnog spisovodstvadobiva izuzetno značajnu ulogu unutar poslovnoga sustava. eda Erceg predstavilaje rad Hrvatske informacijsko-dokumentacijske referalne agencije (HIDRA),stručne službe pri Vladi Republike Hrvatske, u posredovanju javnih službenih infor-macija i dokumentacije unutar sustava državne uprave iprema javnosti. Konferenci-ja je završena izlaganjem Alena Rajko iz Ministarstva unutarnjih poslova, koji je268Izvješća, ArIJ. vjesn., god. 45 (2002), str. 267-325analizirao pitanje prava na pristup informacijamajavnoga sektora i njegovu važnostza modernizaciju hrvatske javne uprave, dao pregled aktualnog hrvatskog zakono-davstva na području (ne)dostupnosti podataka i predložio neke zakonodavne, orga-nizacijske i obrazovne mjere.Na kraju konferencije doneseni su zaključci o potrebi stvaranja efikasne, učin-kovite i dobro uređene uprave, jer je to preduvjet razvoja demokracije, prava čovje-ka i učinkovitog pravosuđa, a koja se može stvoritijedino kvalitetnim obrazovanjemna više razina i mogućnošću stalnog stručnog usavršavanja i o potrebi stvaranja kva-litetnog i suvremenog sustava uredskoga poslovanja u skladu sa standardom ISO15489 - Records Management za tradicionalne i elektroničke dokumente. Sudionicikonferencije složili su se sadržajem zaključaka i izrečene primjedbe bile su više-ma-nje formalne naravi. Međutim, postavilo se pitanje kome uputiti te zaključke i tko ćeih provesti u djelo,jer su nakon otvaranja na konferenciji ostali samo stručnjaci s po-dručja uprave i arhivistike, ali nažalost nitko iz Vlade i Ministarstva uprave, a njimaje ona najviše bila namijenjena. Konferencija je bila zanimljiva i poučna, izloženiradovi vrlo vrijedni i možemo se nadati da će se barem nešto od toga primijeniti da bise stvorila moderna i učinkovita uprava u Hrvatskoj.Karmen Levanić269

Međunarodna konferencija "Modernizacija hrvatske uprave - povijesne poruke, aktualno stanje i razvojne perspektive" , Zagreb, 25. i 26. travnja 2002.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia