'Institut Za Migracije I Narodnosti (Institute for Migration and Ethnic Studies)'
Abstract
The article presents the descriptive and analytical approach to the discursive events concerning the issue of dual/multiple citizenship. In order to reconstruct the processes leading to redefinition of Polishness among the symbolic elites, it focuses at argumentative strategies used by the disputants in the Polish parliamentary debates. The process of redefinition of political identity on this level is particularly visible in the policy discourse constructed around the legislative proposals. The rhetoric structure of this discourse reflects the dividing lines shaping the belief systems among the symbolic elites. It also shows the directions of the present and future developments of the concept of Polishness. The end of the communist regime in Poland brought not only systemic changes, but also the need to redefine the legal basis of Polish political community. As it occurred, the problem of citizenship is very much interwoven with the idea of the nationhood, what can be quite contrary to the recent globalization of the concept. The debates on dual/multiple citizenship in Poland provoked the much deeper debate on the limits of Polishness, the spacial and ideational creation of political communities and the issue of getting to terms with the painful past. Therefore, the analysis of the Polish policy discourse on multiple citizenship inevitably uncovered the underlying struggle on a new definition of Polish political community. The clear distinction, present in the debates, between the multiple citizenship of Polish and non-Polish origin must evoke certain worries concerning the scale of ethnocentrism governing the concept of citizen in the new Poland.Članak deskriptivno i analitički pristupa događajima koji se odnose na pitanje dvojnog/višestrukog državljanstva. Kako bi reskonstruirala procese koji vode redefiniciji poljstva među simboličkim elitama, autorica se usredotočuje na argumentirane strategije koje rabe diskutanti u poljskim parlamentarnim debatama. Proces redefinicije političkog identiteta na toj razini osobito je vidljiv u političkim diskursima koji se odnose na zakonske prijedloge. Retorička struktura rasprava odražava podvojene linije koje oblikuju sustav vjerovanja simboličkih elita te pokazuje smjerove sadašnjega i budućeg razvoja koncepta poljstva. Slom komunističkog režima u Poljskoj nije uzrokovao samo sustavne promjene, nego i potrebu redefinicije pravnog temelja poljske političke zajednice. Problem državljanstva isprepliće se s idejom državnosti, što može biti suprotno nedavnoj globalizaciji koncepta. Debate o dvojnom/višestrukom državljanstvu u Poljskoj izazvale su nove dublje debate o granicama poljstva, prostornom i idejnom stvaranju političkih zajednica te pitanju suočavanja s bolnom prošlošću. Stoga je analiza rasprave o poljskoj politici višestrukog državljanstva neizbježno razotkrila dotad skrivenu borbu oko nove definicije poljske političke zajednice. Jasna razlika, prisutna u raspravama, između višestrukog državljanstva osoba poljskoga i nepoljskoga podrijetla mora izazvati određenu zabrinutost zbog razmjera etnocentrizma koji upravlja konceptom državljanina u novoj Poljskoj
