Z. Brusić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

83U ~lanku se raspravlja o nalazima reljefne keramike na  lokalitetima anti~ke Liburnije koji suimportirani iz razli~itih radioni~kih sredi{ta diljem Mediterana. Osobito obilan bio je uvoz kerami~kerobe iz maloazijskih sredi{ta i njima susjednih otoka. Autor posebnu pozornost posve}uje reljefnoukra{enim posudama {to potje~u iz nekoliko anti~kih brodoloma lociranih du isto~nojadranskeobale. Smatra da je ve}ina njih proizvedena u radionicama otoka Knida u vremenskom rasponuizme|u kraja 1. st. i po~etka 3. st.Klju~ne rije~i: reljefna keramika, anti~ka Liburnija, anti~ki brodolomi, radionice na KniduKNIDSKA RELJEFNA KERAMIKA NA JADRANSKIMNALAZI[TIMAUDK 904 (497.5) 639Primljeno/Received: 1999. 10. 29.Prihva}eno/Accepted: 1999. 11. 12.Zdenko BRUSI]Zdenko Brusi}HR-23000 ZadarFilozofski fakultetObala Petra Kre{imira IV. 2Na prostoru isto~ne obale Jadrana, posebno nanalazi{tima anti~ke Liburnije prona|en je relativno velikibroj reljefnog kerami~kog posu|a koje je od drugogstolje}a prije Krista do ~etvrtog stolje}a poslije Kristastizalo u pojedina isto~nojadranska trgova~ka sredi{ta izraznih radioni~kih centara diljem Mediterana. Jedan odnajzna~ajnijih prostora odakle je ova kerami~ka robadolazila u jadranske luke jest i prostor isto~nog Mediterana,a naro~ito je bio obilan priliv razne kerami~ke robe izradioni~kih centara smje{tenih uz maloazijsku obalu isusjednih otoka. Izgleda da upravo ovim radionicamapripada brodski teret kuhinjskog i luksuznog posu|autvr|en na nekoliko brodoloma otkrivenih du na{eobale. Spomenut }emo samo neke od ovih velikihtransporta kerami~ke robe. Tereti la|a koje su doivjeleudes kod rta Izmeti{ta na Paklenim otocima (Ilakovac1974: 61; Parker 1992: 298), rta Sv. Ivan nedaleko odVignja (Rapani} 1972: 141-147) u Pelje{kom kanalu,pa i kod rta Plavac na otoku Zlarinu, po obimuprevoene razne kerami~ke robe predstavljaju jedinstveneprimjere prevoza iz maloazijskih radioni~kih centaranamijenjenih prodaji u brojnim rimskim emporijima naisto~noj obali Jadrana. Da se ova kerami~ka robaprodavala po brojnim obalnim centrima svjedo~e iulomci grubog kuhinjskog, ali i finog luksuznog posu|au slojevima anti~kih luka u Zatonu kod Nina, Kumentukod Biograda, Murteru i dr. Ne samo u lukama, negoi u anti~kim slojevima gradskih i gradinskih naselja i nanjihovim nekropolama poput Jadera, Arauzone (VelikeMrdakovice), Varvarije, Aserije, Skardone i drugih centarasusre}e se gruba i luksuzna, reljefno dekorirana keramikaisto~nomediteranske provenijencije.Upravo  reljefno dekorirane posude koje potje~u izmaloazijskih, uglavnom knidskih radioni~kih centara,bit }e predmet ovoga rada posve}enog prof. dr. MarinuZaninovi}u, koji je i sam prije dvadeset godina obradiojednu, naalost izgubljenu, posudu s dionizijskimansamblom na|enu na otoku Hvaru (Zaninovi} 1980:49-58).Postoji nekoliko vrsta reljefno dekoriranog posu|apoput amforiska ili pelika koje se jo{ nazivaju i enofore(oinophoroi), zatim vr~i}i s prikazima razli~itih glava,razno posu|e s grotesknim prikazima te brojni recipijentiu obliku razli~itih ivotinja. Spomenuto posu|e razlikujese po na~inu izrade od ostale reljefno dekorirane keramikerazli~itih italskih i drugih radionica ~ija je dekoracijaizra|ivana uz upotrebu jednodijelnog kalupa i lon~arskogkola ili je aplicirana na ve} gotovu posudu. Keramikao kojoj }e u ovom radu biti rije~ otiskivana je uZ. Brusi} : » Knidska reljefna keramika ...  «, Opvsc. archaeol. 23-24, 83-91 1999-2000.84dvodijelnom kalupu, a to je diktiralo oblik posude,raspored dekoracije, njenu dubinu, te otvor posude. Kodizrade ove vrste keramike primijenjen je postupak identi~anonome koji se upotrebljava kod izrade kerami~kihsvjetiljki. Radi se naime o primjeni dvodijelnog kalupau kojemu bi se otiskivale dvije polovice posude {to suse nakon va|enja iz matrice, jo{ vlane, me|usobnospajale u jednu cjelinu.1Lon~ar, koji za ovu proceduru nije trebao lon~arskokolo, izvr{io bi nakon spajanja polutki dotjerivanjepriljubnice prije nego je, nakon su{enja i umakanjaposude u itku ka{astu glinu, a da bi dobiocrvenkastonaran~asti ili crvenkastosme|i premaz, posudunakon su{enja pekao u lon~arskoj pe}i. Ovakvimpostupkom rada u dvostrukom kalupu moglo se po~itavoj povr{ini posude dobiti reljefnu dekoraciju, dubljireljef te razli~iti, ponekad vrlo malen, otvor posude.Kad govorimo o skupini spomenutih amforiska ilienefora na|enih u ve}em broju diljem Mediterana(sl. 1), uo~avamo vi{e oblika. Jedni su s ovalnog tijela,{irokog otvora i s dvjema masivnijim ru~kama, kao {toje poznati i vi{e puta publicirani primjerak iz Burnuma(Sui} 1955: 95-105) (T. I sl. 1), ulomak iz Zadra (Sui}1955: 99) (T. II sl. 3), anti~ke luke u Zatonu kod Nina(T. II sl. 1). Drugi je oblik sli~an amforisku poputposudice iz Zadra (T. I sl. 2), te tre}i tip vr~i}a sjednom ru~kom poznat iz Nina (T. II sl. 4) i anti~keluke kod Zatona (T. II sl. 2). Glina je kod ve}ine ovihposuda  dobro pro~i{}ena, crvenkaste, naran~aste ili siveboje s ~esto vidljivim sitnim zrncima svjetlucavogmuskovita (golden mica) u strukturi {to je karakteristikave}ine maloazijske keramike, a kod pojedinih primjerakasa~uvan je crvenkasti ili crvenkastosme|i premaz.Dekoracija ovoga posu|a naj~e{}e se sastoji od figuralnihpredstava s pripadaju}om vegetabilnom dekoracijom.Gotovo u pravilu ansambl ovog ukra{avanja povezan jes Dionizijskim krugom, sa Silenima, Panom, Menadamate Dionizom, kao i vegetabilnim ukrasom br{ljana, loze,gro|a {to se uklapa u ove ikonografske predstave.1 U. Hausman, 1954-55: 125-146; U. Hausman, 1958: 266-275; J.W. Hayes, 1972: 411; D. M. Bailey, 1979: 257-272; isti, 1972-73: 11-25; E.B. Bonis, 1952: 23-30; G. P. Ivanova, 1966: 93-105sl. 1Z. Brusi} : » Knidska reljefna keramika ...  «, Opvsc. archaeol. 23-24, 83-91 1999-2000.85Ovoj  grupi isto~nomediteranskog posu|a pripadajui dva vr~i}a s cilindri~nim vratom iz Zadra, jedan sprikazom bradatog Dioniza (Nedved 1980: 354) i drugis prikazom glave s frigijskom kapom (T. II sl. 5 i 6).Manji broj ovoga posu|a pripada recipijentima sgrotesknim prikazima, glavama s velikim nosevima,poput ulomka iz anti~ke luke u Zatonu kod Nina(Brusi} 1993: 88) (T. III sl. 1 sl. 2 rekonstrukcija), teneobrijanih grubih prikaza i dr.Najve}u grupu, na ostalom dijelu Mediterana dostarijetkih posuda, u obliku razli~itih ivotinja, susre}emona prostoru anti~ke Liburnije. Tako je u anti~koj lucistare Enone u Zatonu na|en primjerak recipijenta sprikazom vepra (T. IV sl. 1), te glava i ulomci ve}egrecipijenta u obliku lee}eg psa (T. V sl. 2). Iz Rabapotje~e primjerak sli~nog recipijenta, ali s prikazompantere (Brusi} 1993 : 88) (T. IV sl. 3), dok jeprilikom nedavnih istraivanja u Zadru otkriven diokonjske glave koja je tako|er pripadala sli~noj posudi(T. IV sl. 2). Iz jednog podmorskog nalazi{ta u bliziniotoka Oliba sa~uvan je ve}i recipijent u obliku pijevca(T. V sl. 1). Sve ove zoomorfne posude imaju na vrhuivotinjske nju{ke rupicu za izlijevanje teku}ine, a nasa~uvanim primjercima isti~e se manji otvor za ulijevanjeteku}ine uz koji je i manja u{ica ili pak ru~ka.S unutarnje strane na pojedinim ulomcima primje}uje setamnosme|i namaz smole koja je sluila kao izolacijaod istjecanja teku}ine kroz poroznu kerami~ku stijenkurecipijenta.[to se pak ti~e upotrebe spomenutih predmeta, nijete{ko pogoditi prema oblicima, a posebno po ansambludekoracije na njima, da se radi o posu|u za posluivanjei pijenje vina u okviru ritualnih dionizijskih sve~anostiili nekih drugih prigoda, ~emu je uostalom bila namijenjenai ostala reljefno dekorirana keramika od kasnohelenisti~kogdo kasnorimskog doba, te veliki dio ranije keramike sbojanom dekoracijom na sebi.Istraivanja koja su jo{ u pro{lom stolje}u vr{enana otoku Knidu donijela su na vidjelo brojne fragmenteove reljefne keramike, te je uglavnom uvrijeeno mi{ljenjeda se je spomenuta keramika izra|ivala na podru~juspomenutoga otoka gdje je tako|er postojala i velikaprodukcija kerami~kih svjetiljki, koje su se, kako smonaglasili, tako|er izra|ivale u dvodijelnim kalupima.Vrijeme nastanka ove keramike uglavnom se uzima u{irem rasponu od nekih 150 godina, od kraja prvogstolje}a do po~etka tre}eg stolje}a poslije Krista,u vrijeme kada je i na obalnom dijelu Male Azije ivakerami~ka produkcija, a kada se mogu datirati i najve}itrgova~ki tereti kerami~ke robe evidentni iz dva spomenutabrodoloma.Moda je zanimljivo spomenuti kako je ovakerami~ka roba dolazila iz udaljenog Knida na na{uobalu. Knid je, kako znamo, bio poznato Afroditinosveti{te s popularnom statuom Praksitelove Afrodite.Plinije kae (N. H. XXXVI, 30): Praksitelova djelanalaze se u Ateni, na Kerameiku, ali iznad svih je usvijetu, Afrodita zbog koje su mnogi putovali na Knidda je tamo vide. S obzirom na brojne vaze koje seogledaju u kerami~kom importu izme|u isto~neobale Jadrana i maloazijskog prostora, vjerojatno je iovo posu|e, atraktivno po svojoj dekoraciji, bilopredmetom prodaje u pojedinim emporijima ili supak pojedini stanovnici anti~kih naselja ili orijentalciposje}ivali ovo ~uveno sveti{te gdje se prodavalaraznovrsna kerami~ka roba. Kako kae Lucijan (AmoresXI): uzeo sam dva autoriteta u ljubavi i odveo ih poKnidosu, na{av{i ne malo zabave u bludnim produktimakeramike, jer sjetih se, ja sam u Afroditinom gradu...Posjetioci su iz ovog ~uvenog sveti{ta svakako donosilikerami~ke suvenire.POPIS LITERATUREAtlante I 1981 Atlante delle forme ceramiche I, Ceramica fine romana nel bacino mediterraneo (medio e tardoimperio), Enciclopedia delarte antica, classica e orientale, 233-235.Bailey 1972-73 D. M. Bailey, Cnidian relief Ware vases and fragments in the British Museum, RCRF Acta 14-15, 1972-73, 11-25.Bailey 1979 D. M. Bailey, Cnidian relief Ware vases and fragments in the British Museum, RCRF Acta 19-20, 1979, 257-272.Bonis 1952 É. Bonis, Kesöhellenisztikus dombormuves edenycsoport alterjedese a Romai tartomanyokban,Archaeologiai Ertesitö 79-1, 1952, 23-30.Brusi} 1993 Z. Brusi}, Vrste importa helenisti~ke i rimske keramike u Liburniju, Umjetnost na isto~noj obaliJadrana u kontekstu europske tradicije, 1993, 88.Hausman 1954-55 U. Hausman, OINOFOROI, Athenische Abteilung 69-70, 1954-55, 125-146.Hausman 1958 U. Hausman, Eine spätrömische Reliefkanne im RGZM Mainz, Jahrb. RGZM 5, 1958, 266-275.Hayes 1972 J. W. Hayes, Late Roman Pottery, 1972, 411.Ilakovac 1968 B. Ilakovac, Keramika iz anti~kog broda potonulog kod Paklenih otoka, Diadora 4, Zadar 1968,183-201.Ivanova 1966 G. P. Ivanova, Etiodi z misteceva Bosporskogo carstva, Arheologija 20, Sofia 1966, 93-105.Nedved 1980 B. Nedved, Za{titno istraivanje rimskih grobova u Zadru, Diadora 9, 1980, 354.Parker 1992 A. J. Parker, Ancient Shipwrecks of the Mediterranean and the Roman Provinces, BAR Intern. Ser.580, 298.Z. Brusi} : » Knidska reljefna keramika ...  «, Opvsc. archaeol. 23-24, 83-91 1999-2000.86Rapani} 1972-1 @. Rapani}, Anti~ki brod s teretom keramike kod Vignja, Zbornik otoka Kor~ule 2, 1972, 141-147.Rapani} 1972-2 @. Rapani}, Viganj na Pelje{cu - ostaci anti~kog broda, Arheolo{ki pregled 14, Beograd 1972,79-80.Sui} 1955 M. Sui}, Kasnoanti~ka enofora iz Burnuma, Diadora 1, 1955, 95-105.Vrsalovi} 1974 D. Vrsalovi}, Istraivanja i za{tita podmorskih arheolo{kih spomenika u SR Hrvatskoj, Zagreb1974, 61.Zaninovi} 1980 M. Zaninovi}, Dionizijska posuda iz Hvara, Fiskovi}ev zbornik 1, 1980, 49-58.SUMMARYKey words: relief pottery, Liburnia, shipwrecks, KnidianworkshopsA relatively large amount of relief pottery vesselsimported into individual eastern Adriatic trade centersfrom the 2nd century BC to the 4th century AD has beenfound on the territory of classical Liburnia.One of the most important areas from which reliefdecorated pottery and other ceramic wares reached theAdriatic was the area of the eastern Mediterranean,specifically the coast of Asia Minor and the neighboringislands. The cargoes of pottery from classical ships thatwere capsized at Cape Sv. Ivan in the Pelje{ac Channel,Cape Izmeti{te in the Pakleni Islands, and Plavac Point onthe island of Zlarin come specifically from these easternworkshops.Part of these cargoes ended up in markets along theeastern Adriatic coast, as is shown by the numerouspottery remains in classical settlements, their settlements,and in the harbor structures of certain major settlements,such as Iader (Zadar), Aenona (Nin), Varvaria (Bribir),Arauzona (Velika Mrdakovica near [ibenik), and others.This work discusses several types of pottery fromeastern Mediterranean or Knidian workshops which inKNIDIAN RELIEF POTTERY AT ADRIATIC SITESterms of their relief decoration can be considered luxuryvessels.Several pottery types exist, such as anphori... or pelike,also called enophoroi, and various jugs also appear, vesselswith grotesque images, and those in the form of variousanimals. It can be said that all these vessels have acommon manner of manufacture. This pottery was stampedin two-part molds, where the two halves of the vesselwere separately made, and joined together while stillmoist after removal.Judging from the forms of the mentioned vesselsand particularly the Dionysian ensemble depicted onthem, these were certainly vessels used in the classicalperiod for serving and drinking wine during ceremonies,rites, or on other occasions. The majority of authorssuggest a Knidian provenience, and their production canbe placed in the period from the end of the 1st to thebeginning of the 3rd century AD. Considering the numer-ous connections that can be perceived in the potteryimports between the eastern coast of the Adriatic and thecoast of Asia Minor, it should not be wondered at thatsuch a vessel, attractive in terms of its decoration, shouldbe the object of an import drive, or that various visitorsshould bring examples as souvenirs from the famoustemple of Aphrodite on Knidos.Translated by B. Smith-DemoZ. Brusi} : » Knidska reljefna keramika ...  «, Opvsc. archaeol. 23-24, 83-91 1999-2000.87T. 1Z. Brusi} : » Knidska reljefna keramika ...  «, Opvsc. archaeol. 23-24, 83-91 1999-2000.88T. 2Z. Brusi} : » Knidska reljefna keramika ...  «, Opvsc. archaeol. 23-24, 83-91 1999-2000.89T. 3Z. Brusi} : » Knidska reljefna keramika ...  «, Opvsc. archaeol. 23-24, 83-91 1999-2000.90T. 4Z. Brusi} : » Knidska reljefna keramika ...  «, Opvsc. archaeol. 23-24, 83-91 1999-2000.91T. 5

Knidska reljefna keramika na jadranskim nalazištima

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia