Chain of factors determines success or failure in any sport match, but the measurable part of it is related to the indicators of efficient performance of technical-tactical elements or game phases during the matches. The sample consisting of 76 sets, obtained from 20 matches played by one team in Italian men\u27s A1 league, was used in this study to determine, on the basis of five play-specific situational parameters, the differences between the sets won and the sets lost. A discriminant analysis was used. The canonical discriminant function significantly differentiated between the sets won and the sets lost, at the level of significance p<0.00. The discriminant function was defined by the highest projection of the variable spike in the phase of attack, and by somewhat lower projections of the variables spike in the phase of counterattack, serve reception, block and serve.Uvod
Promatranje i analiza odbojkaške igre najčešće se zasnivaju na procjenjivanju parametara situacijske učinkovitost dobivenih iz odbojkaškog zapisnika, stenograma utakmice, video zapisa ili računalnih programa. U odbojci su statistički podaci dobiveni na utakmicama vrhunskih ekipa često nedostupni i nepotpuni, pa se na njima ne mogu primjenjivati postupci inferencijalne statistike. Na sreću, danas u Europi mnoge reprezentacije koriste unificirani računalni program (Datavolley), pa tako i specijaliste-statističare za praćenje odbojkaške igre.
Materijal i metode
Uzorak entiteta činilo je 76 setova dobivenih u 20 utakmica talijanske A1 lige u sezoni 1999./2000. god. koje je odigrala momčad Zetaline (Padova) s ekipama: Brescial-Montichiari, Modena, Sisley-Treviso, Cosmogas-Forli, Del Monte-Ferrara, Maxicono-Parma, Piaggio-Roma, Tnt Alpitour-Cuneo, Lube-Macerata, Iveco-Palermo i Vallever-Ravenna.
Podaci su prikupljeni specijaliziranim računalnim sustavom bilježenja sadržanim u programskoj podršci Datavolley Rel. 5.0 tvrtke DATAPROJECT.
Na ordinalnoj skali od pet stupnjeva ocjenjivala se učinkovitost izvedbe situacijskih elemenata igre, odnosno odbojkaških faza: 1. SERVIS, 2. PRIJEM SERVISA, 3. SMEČ IZ NAPADA, 4. BLOK i 5. SMEČ IZ KONTRANAPADA.
Prva dva stupnja označavaju negativnu realizaciju, npr. grešku i akciju koja donosi prednost protivniku, treći stupanj na skali označava izvođenje nakon kojeg se akcija nastavlja bez prednosti i za jednu ekipu, dok posljednja dva stupnja označavaju da je izvedba donijela prednost ili bod.
Kriterijsku varijablu čini binarno definiran rezultat svakog pojedinog seta na utakmici (pobjeda ili poraz za momčad Zetaline). Ulazni podaci su frekvencije odbojkaških faza, a nakon što je svaka izvedba procijenjena na skali od pet stupnjeva, frekvencije su uvrštene u formulu.
Takvim načinom računanja dobivamo numeričke vrijednosti na ordinalnoj skali za svaku od pet faza igre koje možemo koristiti kao podatke za statističku obradu.
Rezultati i rasprava
Iz podataka dobivenih deskriptivnom statistikom (tablica 1, dijagram 1) vidljivo je da su značajnije razlike po kriteriju dobivenih i izgubljenih setova postignute u varijablama SMEČ U FAZI NAPADA (3,99 dobiveni naspram 3,66 izgubljeni setovi), SMEČ U FAZI KONTRANAPADA (3,92 dobiveni prema 3,57 izgubljeni setovi) te u varijabli BLOK (2,84 dobiveni prema 2,56 izgubljeni setovi), najvjerojatnije zbog toga što se tim elementima igre osvaja najveći broj poena u setu. U tablici 2 prikazani su rezultati svojstvene vrijednosti, kanoničke korelacije, hi-kvadrat testa, broj stupnjeva slobode i razina značajnosti diskriminacijske funkcije. Iz dobivenih vrijednosti možemo ustvrditi da diskriminacijska funkcija značajno razlikuje dobivene od izgubljenih setova na razini značajnosti od 0.00 (p<0.00), uz relativno visoku kanoničku korelaciju (.58).
Tablica 3 prikazuje korelacije varijabli s diskriminacijskom funkcijom i položaj centroida dobivenih i izgubljenih setova na diskriminacijskoj funkciji. Na negativnom polu diskriminacijske funkcije nalaze se izgubljeni, a na pozitivnom polu dobiveni setovi. Struktura diskriminacijske funkcije je bipolarna. Pozitivni pol definiraju sve varijable, dok se na negativnom polu nije smjestila nijedna varijabla. Najvećom projekcijom diskriminacijsku funkciju definira varijabla SMEČ U FAZI NAPADA (SMNAP), nešto nižom projekcijom varijable SMEČ U FAZI KONTRANAPADA (SMKNAP) i PRIJEM SERVISA (PRIJEM), dok najmanjim projekcijama funkciju definiraju BLOK i SERVIS. Slično je dobio i Marelić (1998).
U ovom se istraživanju varijabla SMEČ U FAZI NAPADA (.71) pokazala kao najsnažnija prediktorska varijabla. Objašnjenje za tako veliku prediktivnost nalazimo u tome da se smeč u procesu napada većinom izvodi nakon idealnog prijema servisa nakon kojega je dizač u mogućnosti organizirati brz i kombinacijski napad koji otežava anticipaciju protivničke obrane, a time i pravovremeno formiranje protivničkog bloka. Ovome u prilog ide i činjenica da se u novom sustavu igre (RPS - rally point system) uspješnom realizacijom smeča u napadu osvaja bod, za razliku od starog sustava gdje se nakon smeča u napadu osvajala samo promjena servisa.
SMEČ U FAZI KONTRANAPADA (.37) ima nešto manju vrijednost, vjerojatno zato što se, novim pravilima, skratilo vrijeme igre za poen. Razlog možda leži i u izuzetno opasnom skok servisu koji ima dva cilja: osvojiti poen ili otežati prijem servisa tako da se dvojnim ili trojnim blokom osvoji poen. Tek ako se servisom i blokom poen ne osvoji, a obrana polja «uhvati» protivnički napad, organizira se smeč za kontranapad.
Nešto nižu statistički značajnu vrijednost ima varijabla PRIJEM (.33). Važnost prijema servisa među trenerima nije upitna, čak je težnja za što boljim odgovorom na opasne servise rezultirala time da je u pravila uveden novi igrač – specijalist samo za prijem servisa i smeča (libero).
Varijable SERVIS (.25) i BLOK (.28) također su se pokazale statistički značajnima i prediktivnima. U setu se servisom u prosjeku postiže 1-2 poena, ali je uloga servisa poput uloge bijelih figura u šahu - njegovim «otvaranjem» diktiramo daljnji tijek igre. Ne samo da osvajanje poena servisom ima značajnu ulogu u stvaranju rezultata, već jednako tako i greška servisa. Prihvatljiv broj grešaka servisa kod uspješnih odbojkaških ekipa iznosi oko 3,5 poena po jednom setu (Marelić, 1998). To znači da na utakmici od pet setova ekipe prosječno smiju pogriješiti i u 15-ak servisa, a da još uvijek mogu ostvariti pobjedu. Blokom se prosječno postiže nešto više poena po setu nego servisom (oko 3-4), ali je uvođenje libera (precizniji prijem servisa i bolja organizacija napada) rezultiralo time da blokeri moraju često individualnim blokom parirati protivničkim smečerima, što smanjuje uspješnost bloka.
Tablica 4 prikazuje rezultate klasificiranja dobivenih i izgubljenih setova momčadi Zetaline na temelju diskriminacijske funkcije. Od 50 izgubljenih setova, 38 je dobro klasificirano (82,61), dok je od 26 dobivenih setova, 18 dobro klasificirano (60).
Zaključak
Rezultati kanoničke diskriminacijske funkcija pokazuju značajne razlike između dobivenih i izgubljenih setova na razini značajnosti od p<0.00 uz kanoničku korelaciju (.58), te možemo ustvrditi da prediktorske varijable (servis, prijem, blok, smeč u procesu napada i smeč u procesu kontranapada) statistički značajno razlikuju dobivene od izgubljenih odbojkaških setova. Pozitivni pol definiraju sve varijable. Najvećom projekcijom diskriminacijsku funkciju definira varijabla smeč u procesu napada, nešto nižim projekcijama varijable smeč u procesu kontranapada i prijem servisa te najnižim projekcijama varijable blok i servis.Die Gründe eines erfolgreichen oder erfolglosen Spielresultats sind in einer Reihe von Faktoren zu suchen, aber der meßbare Teil ist mit einem Indikator der situationsbezogenen Effizienz der technischen Elemente, der Elemente der Taktik oder der Spielphasen im Laufe des Spiels verbunden. 76 von einer Mannschaft gespielten Sätzen aus 20 Volleyballspiele der italienischen A1 Liga für Männer wurden analysiert, um aufgrund von fünf situationsbezogenen spielspezifischen Parametern die Unterschiede festzustellen, zwischen den gewonnennen und verlorenen Sätzen. Um diese Unterschiede zu bestimmen wurde die Diskriminanzanalyse angewandt. Die kanonische Diskriminanzfunktion machte einen wesentlichen Unterschied zwischen den gewonnennen und verlorenen Sätzen; das Signifikanzniveau war p<0,00. Die Diskriminanzfunktion wurde mit der höchsten Projektion definiert durch die Variable Schmetterschlag in der Angriffsphase und mit etwas niedrigerer Projektion der folgenden Variablen: Schmetterschlag in der Gegenangriffsphase, Aufgabeannahme, Block und Aufgabe
