K. Pažur

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PROMJENE U NA^INU GOSPODARENJARIBOLOVNIM VODAMAPoznato je da je princip eksploatacije ve}ine prirodnih izvora u 20. stolje}uuglavnom napu{ten zbog spoznaje o ograni~enosti tih izvora, pa se je pre{lona metode gospodarenja. Na taj se je na~in mogu}nost raspolaganja resursimavremenski znatno produ‘ila, ako ne i trajno. I na teku}im vodama i najezerima vlada danas isti princip jer se je shvatilo da je to jedini na~in da semogu}nost u iskori{tavanju trajno produ‘i. Metode gospodarenja danas suposve druk~ije nego prije, a i tamo gdje ih jo{ eventualno nema, treba ihsmjesta uvesti.Ovaj rad treba poslu‘iti analizi uzroka tih promjena i odre|ivanju smjerakojim promjene trebaju kretati da bi se {portski ribolov mogao odr‘avati nazadovoljavaju}oj razini. Kao podloga za analize poslu‘ili su podatci o brojuribolovaca u Europi, kao i broju kormorana ~iji se broj (nadamo se) vi{e ne}epove}avati.U posljednjih 30–ak godina dogodile su se u gospodarenju europskimribolovnim vodama velike promjene. One su uvjetovane u prvom redu pojavomvelikoga broja {portskih ribolovaca kojih je, prema ~asopisu »Blinker« iz 2005.,po pojedinim europskim zemljama ovoliko:Zemlja Broj ribolovaca % stanovni{tvaBelgija 300 000 3Bugarska 180 000 2,2Danska 451 000 8,5Njema~ka 3 300 000 4Estonija 50 000 3,6Finska 1 390 000 26,7Francuska 4 000 000 6,8Velika Britanija 4 000 000 6,7Irska 200 000 5,3Island 55 000 18,3Italija 900 000 1,6Letonija 200 000 8,3Luksemburg 4 000 1Prilozi ribarstvenoj struci     39  Nizozemska 1 500 000 9,4Norve{ka 1 450 000 32,2Austrija 410 000 5,1Poljska 600 000 1,6Portugal 230 000 2,3Rumunjska 200 000 0,9[vedska 2 200 000 22,7[vicarska 350 000 4,9Slova~ka 69 000 1,3^e{ka 263 000 2,6Ma|arska 325 000 3,2Cipar 3 000 0,4Ostali 340 000 –Ukupno 25 059 000Za Hrvatsku, Litvu Makedoniju, Sloveniju, Gr~ku i Maltu nema podatakapa su one vjerojatno obuhva}ene u rubrici »Ostali«, dok velike zemljeeuropskog Istoka i nisu spomenute. Ina~e, u Hrvatskoj je, prema evidencijiHS[RD–a, u godini 2004. bilo 37 628 {portskih ribolovaca raznih kategorija,dakle manje od 1%. Toliko je prodano dr‘avnih ribolovnica, dok je stvarni brojribolovaca manji, jer ribolovci, pogotovo oni iz urbanih sredina, kupuju i ponekoliko ribolovnica. Ina~e, optere}nost ribolovnih voda ribi~ima i nije velika.Na otprilike 60 000 ha ribolovnih voda, koliko ih ima u Hrvatskoj, dolazimanje od 40 000 {portskih ribolovaca (legalnih), {to je ne{to vi{e od 1,5 ha poribolovcu. No problem su kormorani i krivolovci koji su ~esto i naoru‘ani, pasu, uz ostale neda}e, kao su{e, one~i{}enost voda i dr., ulovi ribolovacaskromni.Drugi va‘an ~imebnik koji djeluje na promjene u {portskoribolovnomgospodarenju jest postojanje oko milijun kormorana koji, da bi pre‘ivjeli,godi{nje po‘deru oko 170 000 tona ribe, od ~ega oko 100 000 tona otpada nateku}e vode, a ostatak na {aranske ribnjake.Broj ribolovaca i pro‘drljivost kormorana doveli su do znatne redukcijeribljeg fonda, {teta na ribnjacima, ali i smanjenja ulova ribolovaca. Ribolovnesu organizacije razli~ito reagirale na realno smanjenje ulova riba, jer jemogu}nost prirodnog uzgoja u rijekama i jezerima znatno manja od prehram-benih potreba kormorana i ‘elja {portskih ribolovaca.Budu}i da ta pojava nije od ju~er, ribolovci su ve} odavno reagiralismanjenjem dopu{tenoga dnevnog ulova i ograni~enjem broja ribolovnih dana,pa se tako sje}am da je nakon Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj bilo najprije                Prilozi ribarstvenoj struci40dopu{teno uloviti 6 komada pastrva ili lipljana i po jednu mladicu na dan.Tijekom godina to se je stalno smanjivalo tako da danas mo‘emo ulovitinajvi{e 2 pastrve dnevno, jednog ili nijednog lipljana, a — uz posebnu dozvolu— samo jednu mladicu godi{nje. Na udicama su se po~ele ukidati kontrakukepod geslom da se ribe manje o{te}uju, premda su istra‘ivanja kanadskogaribarskog instituta dokazala da je mortalitet riba jednak kod udica s kon-trakukom i onih bez nje. Bolji su poznavaoci u tome vidjeli dobar marketin{kipotez za pove}anu prodaju.Naravno, sve te vatrogasne mjere nisu davale nikakva u~inka, jer riba jei dalje sve manje, pa je na nekim vodama ribolov ve} zabranjen uvo|enjemsistema »Catch & Release« (C&R — uhvati i pusti), {to je samo eufemizamza zabranu.Velike su promjene nastale i u na~inu poribljavanja. Nekada su se vodeporibljavale isklju~ivo ribljom mla|i, a pravilu uspje{no tamo gdje je onoizvedeno stru~no, no danas to malo tko radi. Poribljava se velikim ribama,veli~ine da ih ne mogu pojesti kormorani. Pojedine atraktivne i dostupnelokacije poribljavaju se odraslim jedinkama, kakve bi — da su ulovljene uprirodnim vodama — imale trofejnu veli~inu. Uveden je poseban re‘imdozvola, ~ija je cijena znatno ve}a od vrijednosti uhva}ene ribe. Ribolovni su~asopisi puni takvih fotografija, {to bi imalo stvoriti iluziju o bogatstvu tihvoda, no svaki malo bolji poznavalac odmah vidi da je to riba uzgojena uribnjaku. Sli~na je pojava ve} odavno poznata iz lovstva, gdje je to po~elo sfazanima, a zavr{ilo s krupnom divlja~i. Nadalje, i velik broj ulovljene trofejnedivlja~i govori da se je u sam uzgoj uplela i znanost, odnosno da to nijepotpuno prirodno uzgojena divlja~.Takva su poribljavanja znatno skuplja i u reprodukcijskome smislu vrloograni~ena dometa. Poznato je da svaki organizam ima fertilnu dob koja nakonodre|enoga vremena pada. Takve su ribe svoju optimalnu fertilnu dobostvarile dok su bile u ribnjacima, pa podmladak od takvih, starih riba, upravilu, izostaje. One zapravo pru‘aju la‘nu sliku trofejnosti.Osim toga, i mogu}nost nabave velikih riba na ribnjacima tako|er jeograni~ena i po vrsti, i po veli~ini. Od 150–ak vrsta slatkovodnih riba koje ‘iveu na{im vodama na ribnjacima se uzgaja samo njih desetak, od kojih uznatnijim koli~inama samo {aran, amur i kalifornijska pastrva. Ostale seribnja~arske ribe po ribarskoj terminologiji smatraju sporednim ribama odkojih som, smu| i {tuka u ribnjacima slu‘e tomu da pojedu nepo‘eljnu ribukao {to su babu{ka, crvenperka, grge~, balavac, bezribica (~aba~ok) i sl., kojekonkuriraju u prehrani glavnim uzgojnim ribama i smanjuju ekonomskeu~inke. Nije, dakle, realno o~ekivati da }e ribnja~ari promijeniti svoj proizvodniasortiman i na one ribe koje bi za {portski ribolov bile interesantne bezozbiljnih ekonomskih poticaja. Tako se u nas jo{ dugo ne}e u ribnjacimauzgajati lipljan, mladica, deverika, klen, bolan i druge, kakve se ve} uzgajajuu nama susjednim zemljama i njima nasa|uju otvorene vode.Prilozi ribarstvenoj struci     41  Za najatraktivnije {portske ribe, kao lipljan, mladica, {tuka i mo‘da jo{koja, morat }e se pobrinuti sami {portski ribolovci. Stoga je potrebno aktivirationih desetak mrjestili{a koja postoje u Hrvatskoj, od kojih je 8 salmonidnih,a koja su sagra|ena prije vi{e od 30 godina uz djelomi~nu pomo} Saveza.Vjerojatno kao posljedica pove}anja broja ribolovaca i smanjenja broja ribau rijekama i jezerima u Europi, a i drugdje, u velikoj je ekspanziji pokret C& R (uhvati i pusti). On je na ve}ini lokacija pokazao taj problem. Nekolicinana{ih stru~njaka, me|u kojma je i potpisani, o~itovala se protiv masovneprimjene tog principa, jer se je primijetilo da to u duljem roku dovodi do tzv.negativne selekcije. S tim }e se problemom u najskorije vrijeme moratipozabaviti stru~njaci koji se bave selekcijom, jer su do sada prvi rezultati kojisu primije}eni pri izradbi ribolovno–gospodarskih osnova pokazali da je do{lodo odre|enog pogor{anja strukture kod nekih vrsta riba, a negdje i do gotovosamog njihova nestanka. Posebno je u takvim vodama primije}en deficit mla|ionih vrsta riba koje su zahva}ene tim sistemom, {to se obja{njava postajanjemprevelikoga broja riba prestarih za reprodukciju. Mi smo savjetovali da sesistemu C&R pristupi samo u zatvorenim jezerima s povr{inama ne ve}imaod 20 ha. Naravno, i broj takvih objekata treba biti ograni~en da ne bi do{lodo prevelike konkurencije.Ina~e, u Njema~koj se je u anketi oko 80% ribi~a o~itovalo protiv principaC&R, a stru~njaci, me|u ostalim, smatraju da na taj na~in nisu u vodama upotpunosti iskori{teni prirodni uvjeti, {to djeluje na smanjenje ukupne produk-tivnosti. Napokon, princip C&R u na{oj je ribolovnoj praksi ve} odavnoprisutan jer se broj riba koje se mogu uzeti stalno smanjuje, pa je broj ribakoje se mogu uzeti na velikome broju voda samo jedan primjerak, a sve jeostalo C&R.Zakon o slatkovodnom ribarstvu pru‘io je mogu}nost da se na bazizakonske obveze o evidentiranju svakog ulova analizira cjelokupni ulov{portskih ribolovaca, kao i njegova struktura. Za godinu 2004. proveden je prviput popis ulova riba po vrstama i te‘ini za svakog ribolovca pojedina~no.Evo tih rezultata:Ulov {portskih ribolovaca u godini 2004.Vrsta ribe kg{aran 233 750amur 49 652sivi glava{ 483bijeli glava{ 314som 64 354smu| 16 274{tuka 57 920                Prilozi ribarstvenoj struci42linjak 2 700deverika 42 292jez 6 685bolan 7 941babu{ka 95 012poto~na pastrva 5 990kalifornijska pastrva 5 839lipljan 317mladica 28 (4 kom.)ostalo 20 478Ukupno 599 734 kgAnaliziraju}i ulov od oko 600 tona kojemu treba pribrojiti ulov koji suostvarili ~lanovi HVIDRA–e, koji op}u sliku ne bi bitno izmijenio, mo‘emo re}ida ulov i nije tako lo{ nakon {to je godine 2003. bila jedna od najsu{nijih uposljednjih 50 godina. No, ako analiziramo ulov po pojedinim vrstama,zadovoljstvu nema mjesta. Glavna riba koja se lovi u Hrvatskoj jest {aran. No,uzme li se u obzir ~injenica da je to uglavnom ribnja~arski {aran, premaprocjeni, oko 80%, ~iji je najve}i te‘inski dio rezultat uzgoja u ribnjacima ikada k tomu jo{ pribrojimo amura, glava{a i kalifornijsku pastrvu, slika jene{to druk~ija. Od ukupne koli~ine od oko 600 tona treba, dakle, odbiti oko200 tona koje otpadaju na ribnja~arski dio uzgoja.Zadovoljava samo ulov soma kojeg, po svemu sude}i, kormoran ne napadatoliko intenzivno kao ostale ribe. [tuke i smu|a trebalo bi biti vi{e, dok sekod babu{ke primje}uje da polako, ali sigurno preuzima dominantno mjesto uulovu nizinskih vrsta riba. Koli~ine su ulovljenih pastrva potpuno nezadovo-ljavaju}e, dok lipljan, a pogotovo mladica, nestaju s popisa. Ulov od 4 komadamjerskih mladica s 28 kg te‘ine tu ribu stavlja na vrhunsko mjesto ugro‘enihvertebrata u Hrvatskoj i, ako se s tim problemom najozbiljnije ne uhvatimo uko{tac, mladica }e nestati s popisa ‘ivotinjskih vrsta u Hrvatskoj. Ne bi sadaimalo nikakva smisla lov mladica zabraniti ili pove}ati mjeru na 100 cm, negotreba stvoriti uvjete da se ona normalno razvija u na{im vodama. A to zna~ida za svaki kilogram prirasta mladice u vodama u kojima ona ‘ivi treba imatina raspolaganju barem 10 kg prirasta bijele ribe, {to zna~i da bijele ribe trebabiti barem triput vi{e. A takve ribe danas nema.Za svih tih 600 — 200 tona ribe ulovljene u rijekama i jezerima {portskisu ribolovci samo za tzv. dr‘avne ribolovnice (dr‘avne ih zovemo zato {to imcijenu odre|uje dr‘ava) uplatiti sljede}e iznose:Prilozi ribarstvenoj struci     43  I. Godi{nje karte24 499   po 400 kn 9 779 600. –8 971   po 200 kn 1 794 200. –4 208   po 50 kn 210 400. –Ukupno 11 784 200. –II. Dnevne dozvolesalmonidi 759   po 150 kn 113 850. –Gacka 1 181   po 250 kn 295 250. –ostalo 11 314   po 60 kn 678 840. –Ukupno 1 087 940. –Sveukupno kn 12 872 140. –To zna~i da je {portski ribolovac za svaki kg ulovljene ribe u godini 2004.uplatio vi{e od 20 kn, a ako odbijemo 200 tona ribe koje su ribi~i uplatiliribnjacima, i vi{e od 30 kn. I to samo na ime dr‘avne ribolovnice. A gdje jeostalo? U godini 2005. ta se svota jo{ pove}ava jer su ukinute ribolovnice po200 kn za starije ribolovce. Na{e je mi{ljenje da je ovdje dokazano da {portskiribolovci jedu najskuplje ribe, jer je cijena proizvodnje u ribnjacima znatnoispod te cijene. Primjerice cijena proizvodnje 1 kg konzumnog {arana kre}e sena ribnjacima od 7 do 10 kn/kg fco ribnjak, ovisno o racionalnosti proizvodnjena pojedinom ribnjaku. No, dok riba do|e do krajnjeg potro{a~a, cijena narastei nekoliko puta. Primjerice, na zagreba~koj tr‘nici Dolac cijena 1 kg {aranaiznosi i 35 kn.Ovdje su samo analizirani tro{kovi koje ribolovci imaju pri kupnji dr‘avneribolovnice, dok ostali tr{kovi nisu analizirani, a oni nisu mali. To govori daje {portski ribolov ve} odavno iza{ao iz podru~ja socijalne kategorije, pa ne}eza~uditi ako se broj ribolovaca po~ne smanjivati. S obzirom na op}epoznatepsihofizi~ke koristi koje su ustanovljene kod {portskog ribolovca, to se ne bismjelo dopustiti. Svi ovi podatci, bez obzira na njihovu mogu}u neto~nost —no to~nijih nema, trebaju biti proanalizirani u organizacijama koje se bavepolitikom {portskog ribolova, te valja donijeti zaklju~ke na temelju kojih bi sepobolj{ala ova dosta sumorna slika u na{em {portskom ribolovu. Da ne bi biloiluzija: nije povoljnija situacija ni na na{im {aranskim ribnjacima koji poproizvodnim rezultatima nisu ni blizu prijeratnima, a nekada su to bilenajrentabilnije organizacije u poljoprivredi. Jedino je zadovoljavaju}a situacijau salmonidnom ribnja~arstvu.Nakon provedenih analiza smatramo da treba slijediti i radikalna pro-mjena gospodarske politike na ribolovnim vodama. Naglasak treba biti naeliminaciji vi{ka kormorana, zatim na poribljavanju riba mla|ih uzrasnih klasakoje }e svoj optimalni reprodukcijski ciklus obaviti u rijekama i jezerima, a nena ribnjacima. Ne smijemo vi{e strance do~ekati praznim vodama i skupimdozvolama, a onda ~itati u stranim ~asopisima da su prevareni.Prof. dr. Kre{imir Pa‘ur                Prilozi ribarstvenoj struci44

PROMJENE U NAČINU GOSPODARENJA RIBOLOVNIM VODAMA

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia