Analiza dohotka po članu kućanstva u Hrvatskoj 1998. godine pokazuje postojanje dvaju re_ima u njihovoj raspodjeli. Kumulativna raspodjela dohodaka uglavnom se provodi prema eksponencijalnom zakonu, osim za najveće dohotke, čija raspodjela slijedi zakon potencije, odnosno Paretov zakon. Koristeći se nedavno uspostavljenom analogijom između raspodjele dohotka i statističke mehanike, procijenili smo godišnju “temperaturu hrvatske ekonomije”. Pokazuje se da je ona deseterostruko manja od temperatura razvijenih ekonomija. Vrijednost Paretova eksponenta pokazuje da su u Hrvatskoj dohoci bogatijeg sloja ravnomjernije raspodijeljeni nego u SAD-u i Velikoj Britaniji. Izračun graničnog prihoda s kojim se prelazi u “višu srednju klasu”, za koju vrijedi Paretov zakon raspodjele, upućuje na relativnu dimenziju blagostanja. Za razliku od SAD-a, gdje se u Paretov re_im većih prihoda prelazi s mjesečnim dohotkom od 5150 USD, u Hrvatskoj se takav prijelaz događa pri mjesečnom dohotku od oko 520 USD po članu kućanstva
