Branka Sladović Franz

Annual of Social Work

Croatian

Directory of Open Access Journals

Prikaz knjige- JEDNORODITELJSKE OBITELJI: OSOBNI DOŽIVLJAJ I STAVOVI OKOLINE Raboteg-Šarić, Z., Pećnik, N. i Josipović, V.

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Prikaz knjigeRaboteg-Šarić, Z., Pećnik, N. i Josipović, V. JEDNORODITELJSKE OBITELJI: OSOBNI DOŽIVLJAJ I STAVOVI OKOLINEZagreb: DZZOMM, 2003., str.486.Objavljivanje knjige Jednoroditeljske obitelji: Osobni doživljaj i stavovi okoline značajno je iz nekoliko razloga: 1. broj jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, u značanom je porastu, 2. radi se o prvoj knjizi na hrvatskom jeziku o ovom obliku obitelji, 3. knjiga daje iznimno iscrpan (na 486 stranica) prikaz stanja jednoroditeljskih obitelji u nas i 4. detaljno prikazuje različite metode znanstvenog istraživanja i rezultate, čime je omogućeno promišljanje i razvoj obiteljske politike u Hrvatskoj utemeljen na stvarnim potrebama te longitudinalno praćenje promjena. Knjiga se sastoji od 18 poglavlja kojima je obuhvaćeno 8 cjelina sa sljedećim naslovima: Teorijske osnove istraživanja. Metoda istraživanja, Značaj obitelji i obilježja životne situacije jednoroditeljskih i dvoroditeljskih obitelji, Skrb o djeci i obiteljska interakcija, Reakcije šire i uže društvene okoline, Formalni sustav podrške obitlejima, Analiza intervjua sa samohranim roditeljima te Zaključci i preporuke.Okosnicu knjige čini istraživanje (provedeno uz financijsku potporu Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži) čiji je cilj bio upoznati i pobliže objasniti položaj jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj i osobni doživljaj samohranog roditeljstva te, na temelju utvrđenih prioriteta i mišljenja samih roditelja, predložiti mjere za poboljšanje kvalitete života samohranih roditelja i njihove djece. U istraživanju je korištena kombinacija kvantitativnih (anketno terensko istraživanje) i kvalitativnih metoda (fokusirane grupe u preliminarnom istraživanju i polustrukturirani intervju). Različiti tipovi obitelji uspoređivani su s obzirom na životni standard, brigu o djeci i korištenje usluga za djecu, obiteljske odnose, dobrobit roditelja, socijalnu podršku, potrebne oblike pomoći i preferenciju najvažnijih mjera za poboljšanje kvalitete života obitelji. Ispitani su i stavovi bliže i šire društvene okoline prema različitim oblicima jednoroditeljskih obitelji. Istraživanje je provedeno tijekom listopada i studenog 2002. godine u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu s ukupno 812 roditelja: 405 iz jednoroditeljskih obitelji i 407 iz dvoroditeljskih obitelji. U anketnom istraživanju sudjelovao je podjednak broj samohranih roditelja i roditelja iz dvoroditeljskih obitelji, od čega je po 40% bilo roditelja predškolske i osnovnoškolske djece, a 20% roditelja srednjoškolaca. Jedan dio istraživanja obuhvatio je samo samohrane roditelje (njih 97) i odnosio se na za njih specifične teme (npr. alimentaciju, kontakte djeteta s drugim roditeljem). Sudionici istraživanja identificirani su putem osobnih poznanstava te preko odgojno-obrazovnih ustanova. Za pronalaženje samohranih roditelja korištena je i tzv. tehnika ''snježne grude'', a u manjoj mjeri i podaci udruga samohranih roditelja i centara za socijalnu skrb. Imajući na umu kako su jednoroditeljske obitelji vrlo heterogena skupina unutar koje nisu nužno svi ugroženi u ostvarivaju istih prava ili u zadovoljavanju istih potreba, te kako se prilično razlikuju po načinima suočavanja s teškoćama, izdvajamo nekoliko temeljnih obilježja jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj: u pet puta više jednoroditeljskih obitelji samohrani roditelj je majka, svaka treća jednoroditeljska obitelj živi u kućanstvu s tri generacije, više od trećine njih ocjenjuje materijalne prilike lošima, pola samohranih roditelja ne prima alimentaciju od drugog roditelja, učestali su problemi usklađivanja radne i roditeljske uloge, tjelesno i psihološko zdravlje samohranog roditelja narušeno je kao posljedica kroničnog stresa uslijed stalnih nastojanja da zadovolji zahtjeve višestrukih uloga, djeca su rijetko u kontaktu ili imaju loš kontakt s drugim roditeljem, te je izraženo nerazumijevanje okoline za jednoroditeljske obitelji. No, ocjene odnosa društva prema različitim oblicima jednoroditeljskih obitelji pokazale su da se one ne tretiraju jednako. Stav društva je negativniji prema majkama izvanbračne djece i rastavljenim majkama, dok je znatno pozitivniji prema očevima udovcima i majkama udovicama. Najveću podršku samohrani roditelji imaju od svojih roditelja, braće i sestara te prijatelja, dok je podrška društva u cjelini vrlo skromna. S obzirom na dokumentirane teškoća života jednoroditeljskih obitelji, te zbog neravnopravnosti (u smislu jednakih uvjeta i mogućnosti, kao i odnosa okoline) djece i roditelja u pojedinim vrstama i podvrstama obitelji, od posebnog je značaja poglavlje «Zaključci i preporuke», u kojem autorice predlažu niz mjera za unapređivanje položaja jednoroditeljskih obitelji na tri razine. U prvom redu je potrebno unaprijediti životni standard jednoroditeljskih obitelji - poboljšati materijalne uvjete života jednoroditeljskih obitelji, utemeljiti državni alimentacijski fond te omogućiti zapošljavanje i usklađivanje roditljeske i radne uloge samohranih roditelja. Slijede preporuke u svezi informiranja o pravima i dostupnosti podrške: informirati samohrane roditelje o njihovim pravima i mogućnostima pomoći, osigurati dostupnost stručne psihološke pomoći samohranom roditelju i djetetu, osigurati emocionalnu i praktičnu podršku socijalno izoliranim samohranim majkama, poduprijeti osnivanje i rad udruga samohranih roditelja, poduprijeti rad tima za brak i obitelj u centrima za socijalnu skrb. Na razini šire društvene okoline nužno je senzibilizirati društvo za probleme samohranog roditeljstva i poticati stabilnost sretnih dvoroditeljskih obitelji (kroz osiguravanje pomoći u svladavanju bračnih i roditeljskih kriza). Dosadašnja nebriga javnosti za jednoroditeljske obitelji vidljiva je i iz činjenice da je ovo prvo istraživanje obilježja samohranog roditeljstva u Hrvatskoj. Knjiga bi trebala biti obvezno štivo onih koji donose odluke o obiteljskoj politici kao i stručnjaka koji svakodnevno rade s obiteljima i njhovom djecom. S obzirom na znanstveni pristup jednoroditeljskim obiteljima koji je prikazan u ovoj knjizi, zadivljujuća je jednostavnost i životnost stila pisanja autorica, zbog kojih će ova knjiga biti i vrlo zanimljiva upravo samohranim roditeljima. Priredila: Branka Sladović FranzPAGE  1

Prikaz knjige- JEDNORODITELJSKE OBITELJI: OSOBNI DOŽIVLJAJ I STAVOVI OKOLINE Raboteg-Šarić, Z., Pećnik, N. i Josipović, V.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Directory of Open Access Journals

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia