J. Miškiv

Croatian

Miškiv, J.

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

103Nedavnim otkri}em rimske vojni~ke diplome iz Slavonskog Broda (1997) Muzej Brodskog Posavljaje, nakon nalaza jedinstvenog rimskog paradnog {titnika za nogu  knemide (1975), ponovno do{aou sam vrh kulturnih doga|anja s podru~ja anti~ke arheologije. Pored svoje velike epigrafi~kevrijednosti, izvanredno dobre o~uvanosti s jedinstvenim pe~atima, diploma ima iznimno zna~enje zaSlavonski Brod. Ponajprije stoga {to je pripadala ~ovjeku doma}eg podrijetla, Breuku Likaju izMarsunije, a naro~ito iz razloga {to prvi put nailazimo na natpis anti~kog grada na podru~judana{njeg Broda, poznatog do sada kao Marsonija. Posebno je zanimljiva pojava ovog imena uobliku MARSVNNIA, o ~emu }e biti govora u ovom ~lanku.Klju~ne rije~i: rimska vojni~ka diploma, Slavonski Brod, Marsonia/Marsunnia, Mrsunja.AVE MARSVNNIA! BRODENSES TE SALUTANTUDK 904 (398 Marsvnnia) 652Primljeno/Received: 1999. 10. 5.Prihva}eno/Accepted: 1999. 11. 12.Jesenka MI[KIVJesenka Mi{kivHR-35000 Slavonski BrodMuzej Brodskog PosavljaPronalazak rimske vojni~ke diplome iz Broda (Mi{kiv199798: 83-101; ista 1998 i 1999) predstavlja zna~ajandoga|aj za na{u stru~nu, a isto tako i {iru kulturnujavnost, posebice za Slavonski Brod. Za ovaj dragocjenianti~ki predmet moe se re}i da je do sada najboljeo~uvani primjerak ove vrste spomenika, kojemu posebnuvrijednost daju sa~uvani pe~ati (sl. 1).Iz teksta diplome saznajemo da je izdata 71.godine u vrijeme cara Vespazijana (69.-79.). Te godineje on, pored ostalih naslova, bio konzul tre}i put,zajedno s Markom Kokcejem Nervom, budu}im rimskimcarem. Diplomu je dobio centurion Likaj, Birsov sin izMarsunije (LICCAIVS BIRSI. F MARSVNNIA), veteranmizenske flote (Misenum u Kampaniji), koji je zajednosa svojim suborcima pored rimskog gra|anskog prava(civitas) i prava zakonitog braka (conubium) bio deduciranu Pestum (Paestum), juno od Napulja. Datum izdavanjaje 9. velja~e (A.D.V. IDVS. FEBR.). Izvorni se tekstnalazio u Rimu na Kapitoliju, na bron~anoj plo~i napodnoju are roda Julijevaca. Sedam svjedoka potvr|ujuvjerodostojnost diplome svojim pe~atima, od kojih je petsa~uvano.Na{ veteran Likaj nije ostao u junoj Italiji, vratiose u svoj rodni kraj, kao vjerojatno i svi ostali njegovisuborci, {to dokazuju dvije diplome izdate istog datuma,a potje~u iz Mezije i Trakije.1 Uz diplomu iz Grabarja2(1862.), nedaleko od Broda, ovo je drugi takav nalazs ovog podru~ja. To predstavlja jo{ jedan dokaz omasovnom uklju~ivanju Breuka u rimsku vojsku, anjihova imena pridonose prou~avanju onomastike Breukai boljem poznavanju ovog mo}nog panonskog plemena.3(Du{ani} 1978; Dorn 1974).1 Rije~ je o dvojici suboraca na{ega Likaja iz Marsunije, centurionu Hezbenu, sinu Dulacena, Sapejcu iz Trakije i Tuciju,sinu Buta, Da~aninu iz Mezije, CIL XVI 12 i 13.2 Prona|ena je jedna plo~ica ove diplome, tekst je o{te}en pa je sa~uvano samo ime oca (... LENSI F. PANONNIO), anositelj diplome je bio tako|er pripadnik rimske mornarice, CIL XVI, 173 Jo{ dvije diplome iz vukovarskog kraja pripadaju Breucima. To je diploma iz Negoslavaca (1975) i diploma iz Vukovarakoja je prona|ena u vrijeme Domovinskog rata (1993), a nalazi se u Muzeju grada Novog Sada.J. Mi{kiv : » Ave Marsvnnia! Brodenses te salutant  «, Opvsc. archaeol. 23-24, 103-107 1999-2000.104Pojava prvog natpisa imena anti~kog grada naprostoru dana{njeg Broda ima neprocjenjivo zna~enje.Ovim natpisom de facto se potvr|uje postojanje Marsonije/Marsunije i njene lokacije na vanom cestovnom irije~nom pravcu Siscia-Sirmium, najve}ih anti~kih centaraprovincije Panonije. Naziv grada u obliku MARSVNNIA(sl. 2) zapravo potvr|uje dosada{nje mi{ljenje o doma}empodrijetlu ovog imena, koji je sve do danas ostaosa~uvan u nazivu rje~ice Mrsunje, uz ~ije se u{}e razviloovo anti~ko naselje.Marsonija je poznata u djelima anti~kih pisaca, {togovori u prilog ~injenici da nije bila bezna~ajno mjestotoga vremena. Zahvaljuju}i svom povoljnom zemljopisnompoloaju na vanom raskriju putova te na velikojplovnoj rijeci i pogodnom prijelazu preko Save, Marsonijase, na temeljima panonsko-keltskog naselja, razvila uzna~ajno rimsko urbano sredi{te, o ~emu svjedo~e brojniarheolo{ki nalazi. Marsoniju spominje PtolemejevaGeografija - Μαρσονια/Marsonia (Ptol. II 15,4 u izdanjuMüller 1883:301; isti 1901:10)4 ; Tabula Peutingeriana Marsonie (Tab. Peut. u izdanjima Miller 1898:18;isti 1916:462; [krivani} 1974:42 i karta); NotitiaDignitatum - Auxilia ascarii, Tauruno sive Marsonia(N.D.occ. citirano prema Holder 1896-1913:446); a kozmografiz Ravene kao Marsonia (Rav. IV 19-215,2 citiranoprema Majer 1957:220). O Marsoniji pi{u mnogi autoria me|u na{im stru~njacima prvi je M.P. Katan~i}utvrdio da se Marsonija odnosi na Brod (Katancsich1824:330).Nas ovdje posebno zanima pitanje podrijetla izna~enje imena Marsonije, s posebnim naglaskom napojavu njenog natpisa u obliku Marsunnia. Prou~avanjemilirskog jezika bavio se njema~ki filolog Hans Krahe, akod nas Anton Mayer, Henrik Bari}, Petar Skok idrugi. U novije vrijeme treba istaknuti istraivanjaRadoslava Kati~i}a, a o Marsoniji i podrijetlu njenogimena pisali su i govorili Mirko Markovi} i JasnaMarkovi}.54 Markovi} 1994:44-45, navodi da se u jednom latinskom prijepisu Ptolemeja iz 15. stolje}a Marsonija javlja i u oblikuMarsona. (Geographia ed. Roma 1490,II 15,5)5 Izlaganje J. Markovi} (Zagreb) na Znanstvenom skupu o Slavonskom Brodu u povodu 750. obljetnice prvog spomenaimena Broda, Slavonski Brod 1994. (nije objavljeno).Sl. 1 Vanjske stranice diplome s pe~atimaJ. Mi{kiv : » Ave Marsvnnia! Brodenses te salutant  «, Opvsc. archaeol. 23-24, 103-107 1999-2000.105A. Mayer je pitanje podrijetla imena Marsonijerazmatrao uz nazive Mursa i Mursella, tuma~e}i daosnove ova tri toponima murs i mars treba vezati uzindoeuropski korijen merg (raspadati se, gnjiti), gdjeje palatalni g zamijenjen sa s, {to je nova potvrda zasatem-karakter staroilirskog jezika.6  Tu pripadaju isrednjovisokonjema~ki murc (gnjio, uveo, mo~varan),albanski mardhë (jeza), staroslavenski mrúzn¹ti, hrvatskimraz, ruski morózú i drugi primjeri. Tako se naziviMursa, Mursella i Marsonia odnose na barovita mjesta izna~e mo~varu, mo~varni kraj. Odnos vokala Mursa-Marsonia osniva se na prijevoju. Kod Marsonije seradi o postupku kada je ilirski jezik (zajedno saeuropskim jezicima) indoeuropski o pretvorio u a, akod Murse je indoeuropski Zr postao ur (Mayer 1935:7-8: isti 1959:80).H. Krahe vezuje Marsoniju uz korijen mar i dajeprimjer mjesta Marusio, na jugu Ilirika na cesti ViaEgnatia (Krahe 1925:92).J. Markovi} se u tuma~enju ilirskog podrijetlaimena Marsonije oslanja na A. Mayera, govore}i oindoeuropskom korijenu mergh (sa zna~enjem mo~vareili vode staja~ice), koji se u ilirskom jeziku oblikovaou korijen murs ili mars. Drugi korijen zastupljen uovom toponimu je sun ili son, vidljiv i u nazivu mjestaSunja, te u gr~kom sunion, {to ozna~ava tamnu boju.Tako bi se ime Marsonija moglo prevesti kao tamnavoda (vidi bilj. 5).H. Holder spominje Marsoniju u okviru nabrajanjakeltskih naziva kao Marson-ia (Holder 1896-1913:446).Ime Marsonia nije ponovljeno na nekom drugommjestu, kao {to je to slu~aj s Mursom i Murselom. Imadosta imena izvedenih iz tog korijena, tako A. Mayer,kada govori o Marsoniji, navodi da se kod Korenice uLici, nedaleko Oto~ca, nalazi brdo zvano Mrsin iliMrsinj (Marsin(i)um). Ovo podsje}a na naziv rje~iceMrsunje (Brod), gdje je sonantni r u ilirskom jezikupostao ar (Mayer 1957:220). U ovu kategoriju pripadai naziv hrastove {ume Morsunj, izme|u sela Vuke iDopsina u |akova~kom kraju, na koju je upozorioMirko Bulat iz Osijeka (Cepeli} 1978:248). Tu bipripadali i nazivi mjesta Mor{ansk, u Tambovskoj oblastina obalama rijeke Cne u bazenu Oke u Rusiji (nastalood sela Mor{a koje se prvi put spominje u 17. stolje}u),zatim Mor{in, naselje gradskog tipa u Lvivskoj oblasti uUkrajini, 12 km od rijeke Stryja, gdje ima mineralnavoda za kupke i pi}e, tresetno blato i ozokerit (s ~imbi taj naziv moda mogao biti u vezi).7Postoji dosta toponima, hidronima, naziva i osobnihimena s osnovom mars: tu je prije svega Mars, italskibog plodnosti i rimski bog rata; Marsala, luka i grad nazapadnoj obali Sicilije; Marsana, mjesto (Tab. Peut.Fossae Marsanae citirano prema Holder 1896-1913:445);Marsi, italski narod; Marsa, Marsua, Marsellus, imena;Marso(n), mjesto, danas Marçon na rijeci Loari uFrancuskoj; Marsupia, rijeka, danas Marsoupe kod Verduna6 Bari} 1948:163-164, se ne slae s ovim tuma~enjem a ima primjedbe i na ostale Mayerove zaklju~ke.7 Za ove podatke zahvaljujem kolegi Mirku Bulatu iz Osijeka.Sl. 2 Detalj diplome s natpisom MARSVNNIAJ. Mi{kiv : » Ave Marsvnnia! Brodenses te salutant  «, Opvsc. archaeol. 23-24, 103-107 1999-2000.106u Francuskoj; Marsus, rijeka (Holder 1896-1913:446);Marsyas, frigijski pastir i drugi primjeri.Osnova mar, uz koju je H. Krahe vezao imeMarsonije, je praslavenska. Uz ovaj korijen dolazi imeMorave, rijeke kod junih i sjevernih Slavena (latinskiMargus, njema~ki March, a ilirski oblik je Maragus).Tu dolazi i naziv more, latinski i talijanski mare, keltskimuir, staroslavenski morje a indoeuropski mari (Skok1972:375), zatim rijeka Mar (Marus) u Germaniji iMarea, jezero i istoimeni grad na jugu Egipta (Marevi}1977).Srodno toponimima Mursa (Osijek) i Mursella(Petrijevci), postoji mjesto Mursella u Gornjoj Panoniji,Morsella u Belgiji, utvrda Mursinense (Holder 1896-1913:661) i ime Mursius (Holder 1896-1913:661) a uzkorijen mur moemo vezati ime rijeke Mure i mjestoMurcia u [panjolskoj.Dakle, zna~enje imena Marsonije povezuje se spojmom vode, odnosno mo~vare8 , {to potvr|uje dodanas sa~uvani hidronim Mrsunja. Rje~ica Mrsunja jecijelo vrijeme sve do po~etka 20. stolje}a plavilapodru~je zapadno od Broda (Jelas-polje) sve dok senije izvr{ila regulacija njezinog toka. Da je Mrsunjapredstavljala crnu, tamnu, muljevitu vodu dokazujunjeni nazivi na planovima grada s kraja 17. stolje}a iprojektima izgradnje tvr|ave Brod 1715-1780 (Markovi}1994).9  Tako je na Topografskoj karti okolice Broda iz1699. godine Mrsunja obiljeena kao Czerna bara (Crnabara). Na planu Broda s projektom nove tvr|ave iz1715. godine oznaka za Mrsunju glasi Eau Noire (franc.crna voda) a na planovima iz 1723. i 1732. godine jeupisano Das Schwarz Wasser (njem. crna voda). Naplanu iz 1742. godine Mrsunja je obiljeena kao MersunaGraben (njem. jarak, graba) a na planovima iz 1754. i1759. godine kao Marsunia Graben, {to je vrlo zanimljivo,jer je gotovo istovjetno natpisu na diplomi. Na planovimaiz 1767/1968. i 1778. godine ~itamo Mersunia.Iz svega naprijed navedenog moemo ustvrditi danaziv Marsonia ima zna~enje crne vode, mo~vare.Pojava imena Marsonije u obliku Marsunnia dajejo{ jedan primjer dublete o/u u nazivima anti~ke Slavonije:primjerice Sonista: Sunista, na cesti Poetovio-Mursa uGornjoj Panoniji (Tab. Peut.; Rav. IV 19-215,13 biljeeSonista a It. Hieros. 561-11 mutatio Sunista citiranoprema Mayer 1957:299). Ne}e biti ve}e gre{ke ako senadalje budu upotrebljavala oba oblika, Marsonia iMarsunnia. Marsonia }e biti rimska verzija toga imena,a Marsunnia je, kako je ve} re~eno, naziv doma}eprovenijencije, koji predstavlja vaan doprinos prou~avanjupanonskih plemena i njihovog jezika.8 Zanimljivo je napomenuti da se kod suvremenih germanskih i romanskih jezika u rije~ima koje ozna~avaju mo~varu nalaziosnova mar(s) : tako njema~ka rije~ Marsch zna~i mo~varni pa{njak, plavan kraj (Morscheit je trule), na engleskom jezikuse mo~vara kae marsh a na francuskom marécage.9 Zahvaljujem se kolegi Zvonimiru Toldiju iz Muzeja Brodskog Posavlja koji mi je ukazao na ove planovePOPIS KRATICACIL - Corpus Inscriptionum  LatinarumIzdanja HAD-a - Izdanja Hrvatskog arheolo{kogdru{tva, ZagrebRad JAZU - Rad Jugoslavenske akademijeznanosti i umjetnosti, ZagrebVHAD - Vjesnik Hrvatskog arheolo{kogdru{tva, ZagrebVjesnik AMZ - Vjesnik Arheolo{kog muzeja uZagrebu, ZagrebJ. Mi{kiv : » Ave Marsvnnia! Brodenses te salutant  «, Opvsc. archaeol. 23-24, 103-107 1999-2000.107POPIS LITERATUREBari} 1948 H. Bari}, Ilirske jezi~ne studije, Rad JAZU 272, Zagreb 1948,157-208.Cepeli} 1978 M. Cepeli}, Poviest sela Vuke, \akovo i njegova okolica, sv. 1, \akovo 1978, 215-271.Du{ani} 1978 S. Du{ani}, A Military Diploma of A. D. 65, Germania 56, 461-475Dorn 1974 A. Dorn, Rimska vojni~ka diploma iz Negoslavaca, Izdanja HAD-a 9, Zagreb, 165-174Holder 1896-1913 H. Holder, Altceltischer Sprachschatz, I-III, Leipzig 1896-1913.Katancsich 1824 M.P. Katancsich, Orbis antiquus ex Tabula itineraria quae Theodosii imp. et Peutingeri audit adsystema geographiae redactus et commentario illustratus, Budae 1824-1825.Krahe 1925 H. Krahe, Die alten Balkanillyrischen Geographischen Namen, Heidelberg 1925.Markovi} 1994 M. Markovi}, Brod  kulturno povijesna monografija, Slavonski Brod 1994.Marevi} 1997 J. Marevi}, Hrvatsko - latinski enciklopedijski rje~nik, Zagreb 1997.Mayer 1935 A. Mayer, Ime Mursa, VHAD, n.s. sv. XVI, Zagreb 1935; 5-10.Mayer 1957-1959 A. Mayer, Die Sprache der alten Illyrier, Bd. I - II, Wien 1957-1959.Miller 1898 K. Miller, Mappae und Die ältesten Weltkarten, Stuttgart 1898.Miller 1916 K. Miller, Itineraria Romana, Stuttgart 1916.Mi{kiv 1997-98 J. Mi{kiv, Rimska vojni~ka diploma iz Slavonskog Broda, Vjesnik AMZ, 3. s. 30-31, Zagreb 1997-98,83-101Mi{kiv 1998 J. Mi{kiv, Rimska vojni~ka diploma iz Slavonskog Broda, Katalog izlobe, Slavonski Brod 1998.Mi{kiv 1999 J. Mi{kiv, Rimska vojni~ka diploma iz Slavonskog Broda  Roman military diploma fromSlavonski Brod, Zagreb 1999.Müller 1883 C. Müller, Claudii Ptolemaei Geographia, Paris 1883.Müller 1901 C. Müller, Tabulae in Claudii Ptolemaei Geographiam, Paris 1901.Skok 1972 P. Skok, Etimologijski rje~nik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb 1972.[krivani} 1974 G. A. [krivani}, Jugoslovenske zemlje na Pojtingerovoj tabli, Monumenta cartographica Jugoslaviae,I Anti~ke karte, Beograd 1974.SUMMARYKey words: Roman military diploma, Slavonski Brod,Marsonia, Marsunnia, MrsunjaThe discovery of a Roman military diploma fromSlavonski Brod (1997) has an exceptional importance forarchaeological science in Croatia, as well as for thebroader interested public, and particularly for the city ofSlavonski Brod. In addition to its exceptional state ofpreservation, with unique seals of the witnesses, thediploma offers the first inscriptions of the name of theRoman city at the site of present-day Slavonski Brod, upto this point known as Marsonia. This inscription de factoconfirms the existence of Marsonia and its position on themain Roman route from Siscia (Sisak) to Sirmium (SremskaMitrovica).The term Marsonia was investigated by A. Mayer,who considered that this toponym belonged to the samecategory as Mursa (Osijek) and Mursella (Petrijevci), wherethe origins of murs- and mars- were derived from theIndo-European root merg, meaning to decompose, todecay. Thus the terms Mursa, Mursella, and Marsoniawould refer to a moorland site, and would mean marshor marshy place.J. Markovi} concurred with Mayers opinions in hisinterpretation of the name Marsonia, adding that theAVE MARSVNNIA! BRODENSES TE SALUTANTother root present in the name, sun or son, is alsoapparent in the toponym of Sunja, and in the Greeksunion, which denotes a dark color, so that Marsoniacould be translated as dark water.The appearance of the name Marsonia on thediploma as MARSVNNIA indicates that the term was oflocal origin, which is even today preserved in the namefor the small river called the Mrsunja, next to which thisRoman urban center developed. Up to the beginning ofthe 20th century, the Mrsunja flooded the region to thewest of Brod, until regulation of its course was under-taken. That the Mrsunja River was dark, black, and siltyis shown by the city plans from the end of the 17thcentury and the projects to construct the Fortress ofBrod (1715-1780), where this river was marked as Czernabara (Black marsh), Eau Noire (Black water), Das SchwarzWasser (Black water), Mersuna Graben (Marsuna ditch),Mersunia, and interestingly enough, as Marsunia Graben,which is almost exactly the same form as the inscriptionon the diploma. Thus it can be justifiably claimed that thename Marsonia meant black water, a marsh.The form Marsonia was most likely the Romanversion of this name, while Mersunnia would be the termof local provenience, which represents an important con-tribution to study of the Pannonian tribes and theirlanguages.Translated by B. Smith-Demo

Ave Marsvnnia! "Brodenses" te salutant

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia