Marina Kesner-Škreb

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

mr. sc. Marina KESNER-ŠKREBDravna potpora poduzeæima oblik jedravne intervencije. Obuhvaæa sve izdat-ke ili izgubljene prihode drave (npr. pridodjeljivanju potpora u obliku porezniholakšica) koji se koriste za poticanje eko-nomske aktivnosti. Dodjeljivanje dravnihpotpora podrazumijeva postupak kojimdrava, kako bi potaknula ekonomsku ak-tivnost, stavlja u povlašteni poloaj odre-ðene ekonomske sektore, regije ili podu-zeæa. No drave potpore ugroavaju tri-šnu utakmicu jer uvodi diskriminaciju iz-meðu poduzeæa koja dobivaju pomoæ ionih kojima je pomoæ uskraæena. Dravnese potpore dodjeljuju poduzeæima iz dr-avnih sredstava. Pojam dravnih sredsta-va vrlo je širok i obuhvaæa sredstva dodi-jeljena iz dravnog proraèuna (ili sredstvaizgubljena za dravni proraèun radi danihporeznih olakšica), tako i dravna sredstvakoja dodjeljuju ostale dravne administra-tivne jedinice ili agencije.Razlièite meðunarodne institucijemjere potpore što ih drava dodjeljuje po-duzeæima. Tako su dostupni podaci iz raz-lièitih izvora: iz sustava nacionalnih raèu-na (SNA), Svjetske trgovinske organizaci-ja (WTO-a), OECD-a i EU. No vrlo je te-ško usporeðivati podatke koje ta tijelaobjavljuju jer se definicije i obuhvati poj-mova razlikuju. Tako pojam industrije ne-kiput odreðuje preraðivaèku industriju, a udrugim sluèajevima osim preraðivaèke in-dustrije obuhvaæa i usluge. Podaci se razli-kuju i po obuhvatu instrumenta koji se ko-riste u podupiranju gospodarstva. Katkadje rijeè samo o subvencijama iz dravnogproraèuna, dok drugi izvori obuhvaæajumnogo više instrumenata: porezna izuze-æa, subvencionirane kredite i sl. Zato priusporedbi razlièitih podataka o potporamatreba jasno navesti što podaci obuhvaæaju.Dakle, osim Europske komisije koja re-dovito objavljuje podatke o dravnim pot-porama u zemljama èlanicama EU, podacise objavljuju i u sustavu SNA, te odWTO-a i OECD-a. U sustavu nacionalnihraèuna (SNA) pojam subvencija obuhvaæasamo izravne transfere poduzeæima iz pro-raèuna, a ne ostale oblike pomoæi kao štosu subvencionirani krediti, porezna izuze-æa i sl. Svjetska trgovinska organizacija157POJMOVNIK* Primljeno (Received): 28.3.2003.Prihvaæeno (Accepted): 3.4.2003.Pojmovnik*UDK: 336.57DRAVNA POTPORA PODUZEÆIMA(WTO) takoðer je dodatni izvor podatakao potporama. On se temelji na obvezi pri-javljivanja subvencija koju imaju zemljeèlanice i obuhvaæa izravne transfere sred-stava, fiskalne poticaje i dravne nabavkedobara i usluga (osim opæe infrastrukture).No ti podaci èesto nisu potpuni radi teško-æa pojedinih zemalja u prikupljanju poda-taka o subvencijama. OECD objavljujegodišnje podatke o industrijskim subven-cijama za 25 zemalja èlanica. Ti podacisadravaju proraèunske transfere, subven-cionirane kredite, inpute kupljene po niimcijenama od trišnih i izgubljene porezneprihode. No ti se podaci odnose samo napodupiranje industrije.Od mnogobrojnih regionalnih grupa-cija samo EU na eksplicitan naèin ureðujekontrolu nad dravnim potporama svojihzemalja èlanica. Naime, smatra se da se dr-avnim potporama narušava naèelo nepri-strane i slobodne konkurencije, pa oneznaèe ogranièenje u funkcioniranju i raz-vijanju jedinstvenog EU trišta. Zbog togaje EU postavio sustav pravila kojima seèlanicama dopušta korištenje dravne pot-pore u izuzetnim prilikama. Europska ko-misija moe zabraniti dravnu potporu ko-ja nije dodijeljena u skladu s postavljenimkriterijima. No što se smatra dravnim potporamau EU? Definiranje i osnovna pravila susta-va kontrole dravnih potpora odreðena suèlancima 87. i 88. Ugovora o osnivanjuEuropske zajednice. U èlanku 87(1) odre-ðuje da se dravnom potporom smatra:1. potpora koju dodjeljuje zemlja èla-nica iz svojih sredstava;2. potpora koja daje prednost odreðe-nom poduzeæu, sektoru ili regiji;3. potpora koja ugroava konkurenci-ju ili prijeti ugroavanjem konku-rencije;  4. potpora koja utjeèe na trgovinu iz-meðu zemalja èlanica.Što prema kriterijima EU nisu drav-ne potpore? Pojam dravnih potpora neodnosi se na baš sve oblike dravne inter-vencije. Na primjer, potpore dane kupci-ma stanova i kuæa mogu neizravno pomo-æi graðevnoj industriji, ali se ne moe uvi-jek smatrati da narušavaju konkurenciju iutjeèu na trgovinu izmeðu zemalja èlani-ca, pa se i ne smatraju dravnim potpora-ma. Jednako se tako prema èlanku 87(1)dravnim potporama ne smatraju opæemjere ekonomske politike koje ne dovodeu neravnopravan poloaj neke sektore, re-gije ili poduzeæa. Pokatkad je dosta teškopovuæi jasnu liniju razdvajanja izmeðu op-æih mjera i dravnih potpora. Pri odreðiva-nju obuhvata opæih mjera EU smatra kakoje vano:– da ne bude odreðena specifièna regija,sektor ili kategorija;– da mjera bude odreðena na temeljuobjektivnih kriterija, a ne na temeljudiskrecijske odluke drave; – da mjera u naèelu ne bude ogranièenau trajanju niti da za nju budu predviðe-na namjenska proraèunska sredstva.Detaljnije reèeno, prema metodologijiEU, dravnu potporu ne èine:1. potpore korisnicima koji nisu poduzeæa– potpore kuæanstvima– potpore invalidima– potpore za infrastrukturu– potpore obrazovnim institucijama,bolnicama, za javno stanovanje– potpore javnim centrima za obrazova-nje– potpore dane zemljama u razvoju158Marina Kesner-Škreb: Dravna potpora poduzeæimaFinancijska teorija i praksa 27 (1) str. 157-159 (2003.)2. opæe mjere dravne intervencije– razlike izmeðu raznih poreznih susta-va i sustava doprinosa u zemljama èla-nicama (amortizacija, deficit socijal-nog osiguranja)– kvote, javne nabavke, trišna ograni-èenja, tehnièki standardi– porezna rješenja dana odreðenoj vrstipoduzeæa prema njihovoj organizira-nosti (kooperative, poduzeæa u vlasni-štvu poduzetnika, samozaposleni itd.)– opæe smanjenje PDV-a (npr. nia sto-pa za hranu)3. potpore koje dodjeljuju nadnacional-ne ili multinacionalne organizacije– fondovi EU (ERDF, EAGGF itd.)– financiranje preko EIB-a i EBRD-a– potpora European Space Agency4. potpore individualnog karaktera– obrana– javni radovi.Politika EU prema dravnim potporamauvelike odreðuje obujam i usmjerenje dr-avne intervencije u zemljama èlanicama.Naime, EU preporuèuje svojim èlanicamada smanjuju iznose dravnih potpora i us-mjeravaju ih u one namjene koje ravno-mjerno koriste svim poduzeæima (tzv. ho-rizontalne potpore u namjene kao što suzaštita okoliša ili istraivanje i razvoj).LITERATURACommission of the EC, 2002. “State AidScoreboard Spring 2002 Update”COM(2002) 242 final, Brussels,ht tp: / /europa.eu.inteur-lex/en/com/rpt/2002/com2002_0242en01.pdfEuropean Commission, 1999. European Eco-nomy - State Aid in a Single Market, No. 3.Lavadas, K.A. i M. M. Mendrinou, 1999.Politics, Subsidies and Competition,The New Politics of State Intervention inthe European Union, Edward Elgar,Cheltenham, UK.Lee, F. (2002). OECD Workshop on En-vironmentally Harmful Subsidies,OECD159Marina Kesner-Škreb: Dravna potpora poduzeæimaFinancijska teorija i praksa 27 (1) str. 157-159 (2003.)

Državna potpora poduzećima

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia