I. Belamarić

Croatian

Belamarić, I.

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

17957(2006)2PRIKAZIKako nekoć, tako i danas - polažemo kobilicu. U anglosaksonskom svijetu je to keel laying. Isto čine i drugi brodograđevni jezici (= narodi). Netko će prigovoriti: pa tko to još danas polaže kobilicu?! Jer, faktički se polaže prva sekcija dvodna, a kobilica je tek dio tog sklopa.Sjetit ćemo se simboličnog polaganja jednog jedinog lima plosne kobilice, samo jednog od desetak, koliko ih voj sadrži. Obično bi to izgledalo ovako: neposredno nakon porinuća, dok su uzvanici još na tribini čela ležaja, evo dizalice na čijoj kuki visi taj prvi lim plosne kobilice bro-da čija će gradnja započeti, a na jednom od četiri lanca s hvataljkama pričvršćena grančica masline ili bora, i dvije zastave. U pravilu, nakon što bi se svi razišli, dotični se lim vrati u brodograđevnu radionicu gdje će biti dorađen i udružen s obližnjim elementima sklopa te, koji dan kasnije, vraćen na ležaj ...Doista, zašto onda ne sankcioniramo današnju praksu i ne govorimo o polaganju prve sekcije? No, to bi bilo isto kao kad bismo počeli mijenjati stare nazive, poput: Parobrodarsko društvo u: Dieselmotorno brodarsko društvo ili Plinskoturbinsku brodarsku kompaniju. Jer, u floti dotične kompanije nema više nijednog broda na parni pogon.Međutim, ima tu još nečega, nečeg od dubljega značenja i smisla, nečeg što nadilazi formalne razloge zadržavanja naziva polaganje kobilice. Naime, razlog, smisao, opravdanje, leži u njoj samoj, u njezinoj bitnoj ulozi u svekolikoj povijesti Igorova promišljanja (8)Igor BelamarićPolaganje kobilicebroda, brodogradnje i pomorstva. Zaista, o čemu se tu radi?Ponajprije konstatirajmo da razlikujemo dvije osnovne izvedbe kobilice: grednu i plosnu. Zatim promislimo, i skrušeno reci-mo: u početku bijaše – gredna kobilica...Naime, toj grednoj kobilici dugujemo za sva ona otkrića drvenih jedrenjača. Ona je omogućila Kolumbu preplov Atlantika, a Magellanu, Cooku, Visinu put oko svijeta. Jer: gredna je kobilica primarni element uzdužne i lokalne čvrstoće; i bočna će rebra krenuti od nje uspinjući se te će se na nju i osloniti, makar posredno; s njom brod legne na podklade doka ili na poprečne grede vlàke; ona, zajedno s krmenom statvom udomljuje i nosi list kormila te ga štiti od Trozuba koji vreba odozdo; i svekolikoj pomorstvenosti pridonosi ona, unapređujući je; na uzburkanom moru stišava gibanja, ljuljanje poglavito, pa i zanašanje i zaošijanje smanjuje; zar nije ona taj prvi element trupa koji trpi i podno-si, te nježno prenosi surovi dodir s podvo-dnom hridi(?); nju samu, onako izloženu ranjavanju, brižno su oblagali, ‘šjolavali’, poput potkivanja dragocjenog konjskog kopita, a Otočani su to zvali:  false keel; i ti isti Otočani istaknut će važnost dobre konstrukcije i pomorstvenosti pa će hono-rirati preplov jedrilice Atlantika izvršen on its own bottom, odnosno on its own keel; ona, kobilica, jest temelj broda poput onog temelja, fundamenta kuće na kopnu; stoga i osnova i osnovka polazi od nje i kroz nju prolazi; kroz onaj njezin brid provukli smo ravninu osnovke na koju se oslanjamo, na koju se pozivamo i referiramo, od koje se mjerne osi granaju;  prva se rađa, zadnja - uz hridi obalne, vidjesmo, i umire.  Grednoj kobilici, položenoj na građevne podklade, još samo treba dodati krmenu i pramčanu statvu i dobiven je profil, obris u ravnini simetrije, trag u ravnini π2, koji predstavlja i legitimira brodsko korito.Eto zbog čega sve i danas govorimo o polaganju kobilice kao činu rađanja novog broda.  Eto razloga da se tako i dalje govori, sve dok bude broda i brodogradnje.Pomisli li tko da je ovo ujedno i po-sthumni hommage grednoj kobilici kao elementu brodskoga tkiva koji se zauvijek preselio u priču, u povijest, kao nostalgično zazivanje prošlo-svršenog, odlučno ću od-govoriti:  ne!  O tome, u drugom okviru.Znamo:  kod današnjeg trgovačkog čeličnog broda s horizontalnim dnom imamo skoro isključivo plosnu kobilicu. Međutim, ona je tu – moglo bi se reći - degradirana postavši tek dio oplate dna, pa i debljinom se izjednačivši s ostalim vojevima brodskog dna. Još prije nepunih pedeset godina ona se isticala makar većom debljinom, većom za nekoliko milimetara od preostalog opločenja dna. No, i o tome, na drugom mjestu.

Igorova promišljanja(8) - Polaganje kobilice

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia