A. Valenta

Ladešić G. Stubičan

Croatian

Stubičan Ladešić, G.

Valenta, Ankica

Directory of Open Access Journals

Kemija u industriji

Računalni programi knjižničnog poslovanja u Središnjoj knjižnici za fiziku, prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu

Valenta, A.

Stubičan, Ladešić G.

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

iz naših knjiÞnicaUreðuje: Danko ŠkareRaèunalni programi knjiÞniènog poslovanja u Središnjoj knjiÞniciza fiziku, prirodoslovno-matematièkog fakulteta u ZagrebuAnkica Valenta i Gordana Stubièan Ladešiæ*PMF – Fizièki odsjekSredišnja knjiÞnica za fiziku, Zagrebvalenta@phy.hr* PMF – Fizièki odsjekSredišnja knjiÞnica za fiziku, Zagrebgordana@phy.hrPromjene u knjiÞnièarstvu èeste su i potrebne, posebno u po-sljednje vrijeme s primjenom nove tehnologije. U Središnjoj knji-Þnici za fiziku (SKF, u daljem tekstu) nije postojao integriraniknjiÞnièni program, što je iziskivalo velike obveze malog brojaknjiÞnièara pri radu s korisnicima. Uvidjevši prednosti novih teh-nologija i medija, kao i zahtjeve korisnika koji Þele brzu i preciznuinformaciju, u SKF-u se krenulo u modernizaciju knjiÞniènog po-slovanja stvaranjem internih novih baza podataka i novih progra-ma. Cilj je bio raèunalna obrada knjiÞne graðe te olakšati i ubrzatiupis novih korisnika i zaduÞiti iste knjiÞnom graðom unutar knji-Þnice (u èitaonici) i van knjiÞnice. U knjiÞnici su postojali neki pro-grami za unos u baze podataka (ISIS baza u MSDOS-u) koji surazvojem tehnologije zastarjele, te su preraðene u nove modernijeprograme, a posebno se razvio program posudbe, koji u knjiÞnicinismo imali i koji æe ovdje biti nešto detaljnije opisan. Programi suuveliko olakšali rad unutar knjiÞnice. Program posudbe dio je cje-lokupnog programa za rad knjiÞnice koji, i bez dodatne opreme,zadovoljava potrebe brÞeg, sigurnijeg i toènijeg knjiÞniènog po-slovanja.Iz naših knjiÞnica, Kem. Ind. 55 (10) 425–428 (2006) 425Kemijsko inÞenjersko obrazovanje i Bolonjska deklaracijaPoštovani gospodine glavni urednièe,U broju 6/2006 objavili ste na èak devet stranica izvještaj s godi-šnje skupštine HDKI-a (u daljnjem tekstu Društvo). Prema brojustranica moglo bi se zakljuèiti da je skupština opseÞno i serioznoraspravljala recimo o problemima, dostignuæima i buduænosti stru-ke. Koliko god se trudio, osim detaljno predstavljenih raznih vodi-telja, predavaèa i izleta nisam našao ništa, po mom mišljenjunaravno, što bi se ticalo kemijsko-inÞenjerske struke u prvom de-setljeæu dvadeset i prvog stoljeæa u Hrvatskoj ili moÞda u svijetu.Da nema nekih datuma, sumnjam da bi neupuæeni èitatelj mogaolocirati priloge u razdoblje kraæe od dvadesetak godina. Raspravakoju sam pokušao potaknuti, nakon otprilike dva sata nizanjarazlièitih izvještaja, o bar jednom vaÞnom problemu izazvanomfamoznom Bolonjskom deklaracijom, osim nekoliko kimanja gla-va koja bi se mogla protumaèiti kao odobravanje reèenog, brzo jezamrla. Osim toga netko reèe da Ministarstvo priprema neke pro-mjene, a oni valjda bolje znaju. Stoga su i dva i pol retka posveæe-na raspravi vjerojatno ono što ona zasluÞuje a uz to uklapa se utrend ignoriranja stvarnosti.Svoje neslaganje s takvim stavom veæ sam izrazio i u ovom èasopi-su i drugdje a ovdje ponavljam saÞetak tih istupa, što je, uvjerensam, znaèajno za struku, odnosno njezinu buduænost: Bolonjskadeklaracija, na naèin kako je provedena u nas, anti-struèna je ianti-inÞenjerska (imam na umu kemijsko inÞenjersko obrazova-nje) i imat æe dugoroène loše posljedice na našu struku u cjelini. Nija, naravno, ne vjerujem da bi jedan stav Društva o tome neštopromijenio, ali Þalosna je èinjenica da tog stava nema. Mislim davodstvo Društva nema pravo šutjeti kako god mali izgledi za pro-mjenu stanja bili.Da ne bi sve ostalo na opæenitim stavovima i prosudbama, pred-laÞem da vodstvo Društva, kad to veæ nije uèinila skupština, jasnoizrazi svoj stav u vezi s aktualnim promjenama u obrazovanjusvojeg buduæeg èlanstva (?) i usmjeri svoje aktivnosti na vraæanje ti-tule inÞenjer (diplomirani inÞenjer). PredlaÞem da se “uskrsnuæeinÞenjera” izvede kroz modifikaciju sadašnjeg sustava obrazova-nja i to tako da prve tri godine budu svojevrsni predstudij, a da sepotom naèini grananje u inÞenjerski i magistarski studij. InÞe-njerski studij zaokruÞio bi se dodatnom godinom odnosno pred-metima koji bi završenom studentu dali dovoljno dodatnih znanjada moÞe u industriji kompetentno raditi, tj. razumjeti, proraèuna-vati, analizirati te kreirati suvremene tehnologije. Nakon godinedana inÞenjerskog studija dobila bi se titula kemijski inÞenjer, aekologija, procesi i dr. mogu biti usmjerenja u okviru jedinstvenogstudija.Prema informacijama dostupnim na internetu ni Austrija nije “po-kopala” svoje inÞenjere, što pokazuje da Bolonjska deklaracija inije “sveta krava” veæ da dopušta i odreðeni stupanj kreativnosti uprimjeni.Povrat èetverogodišnjeg inÞenjerskog studija vratio bi i kompatibil-nost s amerièkim sustavom, koji je usprkos svim europskim nasto-janjima još uvijek superioran sustav visokog obrazovanja.Vjerujem da bi koristilo struci da vodstvo Društva organizira struè-nu raspravu o ovoj temi i da o ovim i drugim prijedlozima, akoništa drugo, onda bar zbog vlastite savjesti i digniteta struke izrazisvoje stavove u pisanom obliku.Dr. sc. Dinko Sinèiæ

Računalni programi knjižničnog poslovanja u Središnjoj knjižnici za fiziku, prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Directory of Open Access Journals

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia