Nije nepoznata činjenica da broj objavljenih znanstvenih radova u svijetu raste eksponencijalno stalno povećavajući broj raspoloživih znanstvenih informacija. Samo u razdoblju od 1981. do 2004. broj znanstvenih radova porastao je za 56 % (Yancey, R.). Osim unutar akademske i istraživačke zajednice znanstvene se informacije proizvode u privredi, vladinim ustanovama i sl. Iako u pravilu digitalne, znanstvene se informacije pojavljuju u najrazličitijim oblicima. Dostupne su putem različitih ustanova, informacijskih servisa, baza podataka, publikacija i drugih informacijskih izvora, kako komercijalnih tako i onih u otvorenom pristupu. U tom mnoštvu sve je teže pronaći informaciju koja je korisniku potrebna i relevantna. Pri pronalaženju znanstvenih informacija korisnici se nerijetko okreću internetskim pretraživačima kao što su Google, Yahoo i dr., koji kao rezultat daju previše neselektiranih informacija, od kojih je veći dio zagovarajuć. Informacijska pismenost većine znanstvenika ne slijedi ubrzani razvoj tehnologija i raspoloživih mogućnosti
